Rastu krediti stanovništva

Krediti koje je stanovništvo RS podiglo kod banaka u prvih devet mjeseci 2014. godine veći su za 8,5 odsto u odnosu na iznos koji je podignut 2013. godine, dok nivo kredita kod mikrokreditnih organizacija opada, podaci su na koje ukazuje Izvještaj o stanju bankarskog sektora Agencije za bankarstvo.

Naime, rezultati poslovanja ukazuju na to da sektor mikrokreditnih organizacija već neko vrijeme stagnira, dok bankarski sektor bilježi rast.

Prema podacima, ukupni krediti koje su banke dale stanovništvu za prva tri kvartala prošle godine iznosili su 2.387,8 miliona KM, ili 1.799 KM po stanovniku, dok je u istom periodu 2013. godine taj iznos kredita bio nešto manji, 2.200,4 miliona KM, ili 1.539 KM po stanovniku.

Sa druge strane, sektor mikrokreditnih organizacija u prva tri kvartala 2014. godine plasirao je stanovništvu kredite u iznosu od 213,5 miliona KM, ili 161 KM po stanovniku, a u istom periodu 2013. godine plasirano je 213,6 miliona KM, ili 149 KM po stanovniku. U posmatranom periodu, 2014. godine poslovalo je deset banaka i šest mikrokreditnih organizacija, dok je 2013. godine takođe poslovalo deset banaka, ali i sedam mikrokreditnih.

"Prema ročnoj strukturi ukupnih bankarskih kredita stanovništvu, 15 odsto su kratkoročni, a 85 odsto dugoročni krediti, a u namjenskoj strukturi za opštu potrošnju, najveće učešće imaju nenamjenski gotovi krediti od 1.357,1 milion maraka", rečeno je u Agenciji i dodaju da se nivo i rast dospjelih potraživanja treba pažljivo pratiti, jer se prvenstveno radi o dugoročnim kreditima. Dalje se navodi da su u ročnoj strukturi kredita mikrokreditnih organizacija takođe dugoročni krediti, a u namjenskoj najviše učešće imaju krediti namijenjeni za poljoprivredu i uslužne djelatnosti.

"Dospjela bankarska potraživanja s kašnjenjem u otplati preko 30 dana se i dalje zadržavaju na visokom nivou od 97,08 odsto. Što se tiče dospjelih potraživanja u sektoru mikrokreditnih organizacija, ona su još na umjerenom nivou", ističu u Agenciji.

Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže da se banke definitivno više okreću sektoru stanovništva, nudeći im povoljnije uslove kreditiranja.

"Sektor stanovništva se pokazao mnogo otpornijim i elastičnijim u periodu krize u odnosu na privredu, o čemu govori i podatak o stagnaciji kretanja udjela nenaplativih, a dospjelih kredita u sektoru stanovništva", rekao je Radivojac i dodaje da je privreda dosta lošije podnijela krizu i sva dešavanja u vezi s poplavama.

"Sa tog aspekta je i logično da su banke svoju pažnju dominantno usmjerile ka stanovništvu, koje je prihvatilo povoljnije uslove kreditiranja kod banaka nego kod mikrokreditnih organizacija", rekao je on.

Prema njegovom mišljenju, era mikrokreditnih organizacija je kod nas u fazi zalaska, bar za sada.

"Bankama je stanovništvo sigurnije u naplati, dosta su ažurniji u smislu vraćanja pozajmljenih sredstava, uključujući i kamatu i glavnicu, u odnosu na privredna društva", kazao je Radivojac.