Svjetski tajkuni kriju u poreskim rajevima 21 bilion dolara

 

Svjetski bogataši u zemljama "poreskog raja" kriju najmanje 21 bilion (hiljadu milijardi) dolara, a - prema procjenama međunarodne istraživačke organizacije "Tax justice network " (TJN) - iznos novca na off- shore bankarskim računima dostiže i astronomskih 32 biliona.

Ta (izvjesna) suma od 21 bilion dolara u vlasništvu je 10 miliona fizičkih lica ili struktura iz kojih ta lica izvlače korist, a skoro polovina tih finansijskih sredstava - oko 9,8 biliona dolara - u posjedu je svega 92.000 bogataša.

Kad je riječ o Srbiji, uprkos najavama, još nisu "prošle" zakonske izmjene koje predviđaju veće poreze za transakcije u ofšor zemlje, a ranije je najavljivano da će ući u skupštinsku proceduru zajedno sa budžetom za 2013.

Ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić najavio je u oktobru da će uvesti oporezivanje transakcija u "poreske rajeve".

Dinkić je tada rekao da će biti uveden porez po odbitku za transfere u poreske rajeve i da će ta poreska stopa najvjerovatnije iznositi 30 odsto. Privrednici upozoravaju da bi to moglo da im oteža poslovanje i poveća trošak.

Kako je prenosila beogradska štampa, najviše transakcija iz Srbije u prvoj polovini ove godine išlo je prema Lihtenštajnu - čak 770 miliona eura. Slijede Britanska Djevičanska Ostrva sa 680 miliona eura i Holandija sa 141 milionom eura.

Dnevnik Blic je u oktobru pisao da je u poreske rajeve otišlo je 1,6 milijardi eura - odlilo se iz Srbije ka najpoznatijim off- shore destinacijama Lihtenštajnu, Panami, Kipru, Britanskim Djevičanskim Ostrvima, Holandiji i Luksemburgu u prvoj polovini ove godine.

G20 - grupa 20 najrazvijenijih zemalja - posljednjih godina je u više navrata pozivala "poreske oaze" na reformu poreskog zakonodavstva, a prošle godine je najavila da će na svakom samitu objavljivati listu poreskih rajeva koji odbijaju saradnju.

Nevladine organizacije koje se zalažu za ukidanje "poreskih rajeva" tvrde da takvi "rajevi" koštaju vlade pojedinih zemalja milijarde dolara na ime neostvarenih poreskih prihoda koji bi mogli da budu upotrijebljeni za pomoć siromašnima.

Bivši predsjednik Francuske Nikola Sarkozi je prošle godine, poslije samita G20, tvrdio da će međunarodna zajednica izopštiti "poreske rajeve", a među zemljama koje ne čine dovoljno da bi ukinule bankarsku tajnost, pomenuo i Švajcarsku.

"Naša poruka je jasna. Ne želimo da 'poreski rajevi' i dalje postoje", rekao je Sarkozi i naveo 11 zemalja koje ne ispunjavaju standarde finansijske transparentnosti: Antigvu, Barbados, Bocvanu, Brunej, Panamu, Sejšele, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Vanuatu, Švajcarsku i Lihtenštajn.

Off- shore praksa je stara kao svijet - u antičkoj Grčkoj pomorci i tajkuni koji su koristili njihove usluge su ostavljali robu na pojedina ostrva da ne bi plaćali uvozni porez Atini. Godine 1721, američke kolonije su trgovale u Latinskoj Americi da bi izbjegle britanske poreze.

Bermude se ponekad proglašavaju za prvi poreski raj, zbog propisa o prvim off- shore kompanijama iz 1935, ali Lihtenštajn je to učinio ranije, 1926. Javna je tajna, međutim, da je prvi poreski raj za svjetske tajkune zapravo bila i ostala Švajcarska.