Borba za naftu i gas na Arktiku

Rusija i Kanada  žele da ojačaju svoje pozicije u arktičkom regionu, u kome se nalazi 15 odsto ukupnih zaliha nafte i 30 odsto svih svjetskih zaliha naftnog gasa.

Rusija je ponovo aktivirala staru sovjetsku bazu u Novosibirskom arhipelagu, ojačala je ledolomcima i ratnim brodovima i pretvorila u snažno obrambeno područje kojim patrolira flota nuklearnih podmornica.

Odnosi na relaciji Moskva – Otava zahladili su još prošlog ljeta kada je Kanada naredila svojoj avijaciji da prati ruske bombardere koji su, navodno, došli blizu kanadskog vazdušnog prostora.

Kanadski ministar vanjskih poslova Džon  Berd, podnio je ostavku zboh raskola sa premijerom Stivenom Harperom oko politike prema Rusiji.

Ministar, navodno, zagovara oštriju politiku i veliki je pristalica Izraela.

Kanada izražava duboku zabrinutost zbog širenja ruskog uticaja u arktičkom pojasu, iz kojih se da iščitati da je čak spremna na sukob, ako Rusija nastavi da se širi na arktičkom području.

Premijet Harper navodi da je rusko ponašanje na Arktiku "manje agresivno nego u ustočnoj Evropi".

Iako se za Rusiju može reći da djeluje unutar međunarodnih pravila, Harper je bio jasan kako se na ponašanje Rusije neće gledati opušteno.

I Rusija i Kanada pokušale su na legalan način da osiguraju svoja prava na Arktiku.

Rusija je još 2001. godine u UN objasnila da je sa Arktikom povezana epikontinentalnim pojasom, dok je Kanada prošle godine svoja potraživanja argumentovala na isti način.

Ako UN prihvati argumente, omogućiće tim zemljama da prošire svoje granice van međunarodno priznatih 200 nautičkih milja.

Do dodatnog zatezanja odnosa imeđu dvije zemlje došlo je nakon izbijanja ukrajinske krize i uvođenja oštrih sankcija sa obje strane.

Ruski ministar Sergej Lavrov poručuje da bi ključnu ulogu u  razvoju arktičke  regije trebalo da preuzeme Arktičko vijeće, čije su članice Rusija, Kanada, SAD, Danska i Norveška.