07.08.2015 |
Kapital / IZVJEŠTAJI
Izvor: Index.hr
Inozemni dug Hrvatske oko 50 milijardi eura
Pri niskom nivou kreditne aktivnosti na hrvatskom tržištu razduživanje bankarskog sektora ne jenjava, pa se u posljednjih jedanaest mjeseci bilježe dvoznamenkaste stope pada nivoa bruto inozemnog duga na godišnjem nivou
U aprilu je nastavljen rast bruto inozemnog duga Hrvatske, koji je krajem mjeseca dosegao iznos od 49,8 milijardi eura, što je četiri milijarde eura ili 8,7 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Time se u posljednja tri mjeseca bilježi znatnije ubrzanje rasta duga na godišnjem nivou što je dijelom i rezultat izdavanja inozemne obveznice u iznosu od 1,5 milijardi eura u martu ove godine, navodi se u analizi HGK, prenosi Index.hr.
Rast inozemnog duga zbog zaduživanja države
I nadalje rast inozemnog duga predvodi opća država (na godišnjem nivou rast je prisutan u 73 uzastopna mjeseca) koja inozemnim zaduživanjem dijelom finansira visok budžetski deficit. S druge strane, rast duga ograničava razduživanje drugih monetarnih finansijskih institucija pri čemu se kontinuitet pada njihovog duga na godišnjem nivou protegao na posljednje tri godine.
Pri niskom nivou kreditne aktivnosti na hrvatskom tržištu razduživanje bankarskog sektora ne jenjava, pa se u posljednjih jedanaest mjeseci bilježe dvoznamenkaste stope pada nivoa bruto inozemnog duga na godišnjem nivou, a u posljednja tri mjeseca pad se stabilizirao pri stopi od oko 12 posto godišnje.
U četiri mjeseca inozemni dug povećan za 3,1 milijardu eura
Tokom prva četiri mjeseca ove godine bruto inozemni dug ukupno je povećan za 3,1 milijardu eura pri čemu je najveći prirast duga zabilježen kod HNB-a (1,5 milijardi eura) i opće države (924,7 miliona eura), a slijede direktna ulaganja s prirastom od 454,2 miliona eura, ostali domaći sektori s prirastom od 191,5 miliona eura i druge monetarne finansijske institucije s prirastom od 85,5 milijuna eura. Pritom ipak treba imati na umu da je znatan dio prirasta bruto inozemnog duga rezultat metodologije evidentiranja obveza što se prvenstveno odnosi na utjecaj međuvalutarnih promjena i transakcija centralne banke. Naime, jačanje američkog dolara statistički se evidentira na sve dolarske obveznice iako je realno taj utjecaj međuvalutarnih promjena znatno manji s obzirom na to da su gotovo sva izdanja dolarskih državnih obveznica (osim prve dolarske obveznice izdane 2009. godine) pokrivena ugovorima o razmjeni dolara i eura (engl. swap).
Hrvatska među visoko zaduženim zemljama
Bez obzira na činjenice povezane sa statistikom evidentiranja visine bruto inozemnog duga, on se kreće na razinama koje Hrvatsku svrstavaju među visoko zadužene zemlje s izraženim rizicima u finansiranju i refinanciranju obveza. Na kraju prošle godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u iznosio je 108,4 posto u čemu su nas, među sličnim zemljama, nadmašile jedino Slovenija (126,7 posto BDP-a) i Mađarska (115,0 posto BDP-a), dok je, primjerice, udio duga u BDP-u u Rumunjskoj iznosio 62,9 posto, u Češkoj 66,6 posto, u Poljskoj 70,5 posto, u Slovačkoj 90,1 posto, te u Bugarskoj 94,7 posto.
"Blagi privredni oporavak i realizacija većeg dijela ovogodišnjeg planiranog inozemnog zaduživanja države, utjecat će na smanjenje udjela vanjskog duga u BDP-u do kraja ove godine. Međutim, Hrvatska se svrstava među visoko zadužene zemlje, s trenutnih oko 115 posto udjela inozemnog duga u BDP-u, što je među najvećim nivoima u poređenju s sličnim zemljama", kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za finansijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
