Bosnalijek u sporu s Rusima gubi trogodišnju dobit?

Farmaceutska kompanija „Bosnalijek“ mogla bi danas da izgubi iznos u visini trogodišnje dobiti u sporu koji je pokrenula pred sudom u Sankt Peterburgu za naplatu potraživanja od ruskog distributera lijekova “Imperia Sodruzhestvo”, otkriva poslovni portal CAPITAL.

Dug ruskog distributera Imperia Sodruzhestvo, kojeg je ruska kanclarija Bosnalijeka tužila zbog duga od 32,2 miliona maraka, čak za 1,5 miliona KM premašuje trogodišnju dobit kompanije.

Ovakvu odluku Trinaesti Apelacioni arbitražni sud u Sankt Peterburgu bi na današnjem zasjedanju lako mogao da donese, s obzirom na to da je, prema dokumentaciji koja je u posjedu CAPITAL-a, utvrđeno da je 30. decembra 2016. godine rukovodstvo „Bosnalijeka“ potraživanja od „Imperia Sodruzhestva“ prodala slovenačkoj kompaniji Maksimus Holding, koja je 16. maja ove godine taj dug prodala ruskoj kompaniji International Agency Next –Concert.

"Dogovor u vezi sa dugom „Imperia Sodruzhestva“ je sumnjiv. Rukovodstvo kompanije, odnosno direktor Nedim Uzunović, izvršna direktorica za administraciju Razija Peco i izvršni direktor za finansije Adnan Hadžić, postiglo ga je bez saglasnosti Nadzornog odbora", tvrdi dobro upućen izvor CAPITAL-a.

 Bosnalijek može da pokuša da situaciju riješi sa Maksimus Holdingom i ospori prodaju potraživanja, ali čak i da to uspije što je malo vjerovatno, problem nastaje kod činjenice da ova kompanija ne posjeduje imovinu niti aktivne bankarske garancije.

"Šanse da Bosnalijek vrati 32,2 miliona KM ravne su nuli", zaključuje naš izvor.

Na juče upućena pitanje zašto je ruska kancelarija „Bosnalijeka“ pokrenula protiv Imperia Sodruzhestva dva spora u vrijednosti 11,5 miliona i pet miliona eura (32,2 miliona KM), iako je ova potraživanja prodala Maksimus Holdingu, do danas niko iz kompanije nije dao odgovor. Iako bi kompanija, koja je dijelom i državna, sutra mogla da ostane bez ogromnog iznosa, Uzunović je otišao na odmor.

"Trenutno su godišnji odmori i nemamo povratnu informaciju rukovodstva. I direktor je na godišnjem odmoru", kazali su u službi za odnose s javnošću Bosnalijeka.

Ovo nije prvi put da se u pitanje dovodi poslovanje Nedima Uzunovića. On je ranije pominjan u aferi “Panama papers”, gdje se od 2009. godine, kada je bio direktor predstavništva Bosnalijeka u Rusiji, pojavljuje kao vlasnik off-shore kompanije Serreta Invest Limited na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Firma ima svoju poslovnicu u BiH na čijem je čelu navodno njegova supruga, ali nije precizirano čime se tačno bave ove firme.

"Istakao bih da off-shore kompanije nisu same po sebi nelegalne. Stoga je vrlo neozbiljno kompanije i imena osoba stavljati u kontekst nelegalnosti na način kako je učinjeno. Sve aktivnosti koje sam obavljao i obavljam u skladu sa zakonom. “Bosnalijek” sa kompanijom “Seretta Investments Limited” nikada nije imao bilo kakav poslovni odnos", tvrdio je Uzunović.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo, koji su razotkrili njegovo poslovanje, nisu mogli da utvrde da li je off-shore kompanija sklapala poslove sa „Bosnalijekom“, ali su otkrili da je čitav niz ugovora koji je sklopljen kada je Uzunović bio direktor predstavništva bio sumnjiv i da je postojao cijeli niz transakcija za koje nije postojala popratna dokumentacija.

U krivičnoj prijavi koju je protiv njega 2013. godine podnio tada ministar industrije u Vladi FBiH Erdal Trhulj poziva se na brojne nezakonite ugovore koje je utvrdila i revizorska kuća „Price Waterhouse Coopers“, a koju su samo u godini kada je revizija provedena „Bosnalijek“ koštali oko dva miliona maraka.

Na čelu predstavništva u Rusiji Uzunović je bio od 2005. do 2012. godine kada je dobio otkaz. Vraćen je kao predstavnik „Hadena“ koji će otkupiti maksimalan paket akcija „Bosnalijeka“ od 29,9 odsto, a nakon toga je i postavljen za novog direktora.

I bivši direktor “Bosnalijeka” Edin Arslanagić takođe je bio uključen u skandal u vezi sa poslovanjem kompanije povlačenjem sredstava putem sumnjivih transakcija. Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu navelo je da su Arslanagić i članovi njegove porodice i poslovni parneri u “Bosnalijeku” pronevjerili oko 23 miliona KM.