Reforma javne uprave: Ispunjeno 36,46 posto mjera

Institucije uprave u BiH su do kraja juna ove godine implementirale 36,46 posto mjera iz Akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave.

Najveći napredak u odnosu na prethodni izvještaj zabilježen je u reformskoj oblast Javne finansije i iznosi 6,53 posto, dok je najmanji napredak u oblasti Izrada politika i koordinacijski kapaciteti - 0,20 posto, stoji, između ostalog, u Kvartalnom izvještaju o napretku praćenja provedbe AP 1 Strategije RJU koji je, zajedno sa Izvještajem o radu Ureda koordinatora za RJU, na sjednici održanoj 20.08. 2009. godine usvojilo Vijeće ministara BiH.

"Što se tiče ispunjenja mjera koje se odnose na oblast Javnih finansija, na državnom nivou izmjenjen je Zakon o finansiranju institucija BiH, izmjenama je obuhvaćen i Dokument okvirnog budžeta sa svim pratećim elementima: makroekonomske prognoze, projekcije prihoda, politike potrošnje i proračunske gornje granice rashoda. U RS uspostavljen je Resor za računovodstvo i reviziju u Ministarstvu finansija RS, dok je u Ministarstvu finansija FBiH izvršeno dodatano jačanje Sektora za budžet, zapošljavanjem u skladu sa postojećim Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta", izjavila je Nevenka Savić, državna koordinatorica za reformu javne uprave u BiH.

Ona je podsjetila da je Upravni odbor Fonda za reformu javne uprave do sada odobrio jedanaest projekata vrijednih 7.647.243,93 KM. Odobreni projekti odnose se na sva četiri upravna nivoa (Vijeće ministara BiH, Vladu FBiH, Vladu RS i Vladu Brčko distrikta BiH) i njima je obuhvaćeno svih šest reformskih oblasti iz Akcionog plana 1.

"Implementacija jednog projekta je u toku, a do kraja trećeg kvartala 2009. godine očekuje se potpisivanje ugovora sa odabranim ponuđačima i početak implementacije 6 projekata, koji su trenutno u proceduri javnih nabavki. Ured koordinatora i dalje kontinuirano radi na pripremi novih projektnih prijedloga i zadataka koji se direktno odnose na ispunjenje mjera iz AP1", istakla je Savićeva.

Ured koordinatora za reformu javne uprave i dalje bilježi kašnjenje institucija u izvještavanju o napretku koji je postignut u šest reformskih oblasti AP 1. Neke institucije izvještaje uopće nisu ni dostavile. Nedostavljanje traženih informacija može utjecati na kvalitet i tačnost informacija prezentiranih u izvještajima o napretku, jer podatke o postignutom napretku koje ima, Ured koordinatora ne može uvrstiti u izvještaj bez potvrde nivoa vlasti na koji se taj napredak odnosi, navodi se u saopštenju.