Cijene nafte pale više od 2,5 posto, moguće slabljenje potražnje

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od 2,5 posto, nakon dvije sedmice uspona, što je posljedica zabrinutosti ulagača da će usporavanje rasta globalnog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3,3 posto, na 65,07 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 55,80 dolara.

Tokom sedmice cijene su nafte dosegnule nove najviše razine od polovine novembra prošle godine jer se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni partneri na čelu s Rusijom, pridržavaju lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.

Reutersovi podaci pokazuju da je OPEC u februaru crpio 30,68 milijuna barela dnevno, 300.000 barela dnevno manje nego u januaru i najmanje od 2015. godine.

OPEC i njegovih 10 saveznica poštuju dogovor i ovoga su puta čvrsti u tome - pišu analitičari brokerske kuće PVM u osvrtu na situaciju na tržištu, prenosi SEEbiz.

Dodatnu potporu pruža i 40-postotni pad izvoza nafte iz Venezuele, na oko 920.000 barela dnevno, od kako je američka vlada 28. januara uvela sankcije tamošnjoj državnoj naftnoj kompaniji.

Podršku cijenama pruža i nada ulagača u trgovinski dogovor između SAD-a i Kine, što bi moglo uticati na stabilizaciju rasta kineskog i globalnog gospodarstva.

No, zasad je to samo nada jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Ponajviše zabrinjavaju podaci iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, o daljnjem padu tvorničke aktivnosti u februaru, već treći mjesec zaredom.

Prošle sedmice objavljeno i da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju porastao 2,6 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom kvartalu kada je rast iznosio 3,4 posto.

Još je više ulagače zabrinuo podatak, objavljen u petak, koji pokazuje da je u februaru u SAD-u proizvodna aktivnost pala na najnižu razinu od kraja 2016. godine, što najavljuje daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

I dok makroekonomski podaci najavljuju usporavanje rasta ili čak slabljenje potražnje za naftom, proizvodnja u SAD-u i dalje se kreće na rekordnim razinama od oko 12 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu.

Zbog toga se procjenjuje da će u ovoj godini ponuda proizvođača koji nisu u članstvu OPEC-a porasti za 1,9 milijuna barela dnevno, znatno više nego što iznosi dogovoreno smanjenje proizvodnje OPEC-a.

Ipak, moguće je očekivati smanjenje proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u smanjen drugu sedmicu zaredom.

Broj aktivnih postrojenja smanjen je za njih 10, na ukupno 843, što je njihov najmanji broj od juna prošle godine.

Zbog očekivanja da će ove godine cijene nafte oslabiti u odnosu na lani, dio proizvođača planira srezati proizvodnju. No, ako se nastavi rast cijena nafte, te planove bi mogli i odgoditi.