Izvoz iz BiH u šest mjeseci iznosio oko 6,7 milijardi KM i veći je za 1,55 milijardi KM
Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao je da je izvoz iz BiH u šest mjeseci iznosio oko 6,7 milijardi KM.
Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period lani pokazuju oporavak ekonomske aktivnosti, a uzimajući u obzir da je osnovica poređenja bila teška godina uzrokovana pandemijom, obim te razmjene povećan je za oko 24 posto.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) Ahmet Egrlić na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao je da je izvoz iz BiH u šest mjeseci iznosio oko 6,7 milijardi KM i veći je za 1,55 milijardi KM, odnosno 30,53 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 9,8 milijardi KM i veći je za oko 1,58 milijardi KM, odnosno za 19,33 posto u odnosu na prvo polugodište lani.
Predstavljajući podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, Egrlić je naveo da je njen ukupan obim iznosio 16.433.225.000 KM, te da je povećan za 3,14 milijardi KM u odnosu na isti period prethodne godine, a povećana je i pokrivenost uvoza izvozom i u šest mjeseci iznosila je 68 posto.
Najznačajniji partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, kako je dodao, jesu zemlje EU, zatim zemlje CEFTA-e, EFTA-e, a na ostalim tržištima, najveći ostvareni obim vanjskotrgovinske razmjene je sa Turskom i Kinom.
Poredeći obim vanjskotrgovinske razmjene u prvih šest mjeseci ove, u odnosu na isti period 2019. godine, prije pandemije, Egrlić je naveo da je veći za 2,7 posto, odnosno da je izvoz veći za 10,6 posto, dok je uvoz manji za 2,1 posto.
Belma Hasić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH istakla je da BiH suficit i dalje ostvaruje sa Njemačkom i Austrijom, dok je najveći obim razmjene ostvaren sa Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Slovenijom i Italijom. Kako je naglasila, EU je i dalje najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH sa ukupnim učešćem od 74 posto.
Hasić je dodala da je ukupan uvoz iz EU u BiH u tom periodu iznosio 6,58 milijardi KM i veći je za skoro 21 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine, a najznačajniji partner je Hrvatska sa kojom je obim razmjene iznosio 2,43 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom sa tim susjedom narasla je na oko 62 posto.
Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem je rekla da je evidentno povećanje obima vanjskotrgovinske razmjene u svim granama privrede - metalskom i tekstilnom sektoru, agroindustriji i prehrambenom sektoru, te naglasila da je drvni sektor ostvario suficit u robnoj razmjeni od 726 miliona KM.
|
Prema podacima, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u periodu januar-juni 2021. godine iznosio je 16.433.225.000 KM i povećan je za 23,62%, odnosno 3,14 mld KM u odnosu na isti period prethodne godine. • Izvoz iz BiH iznosio je 6,7 mld KM i veći je za 30,53% odnosno 1,55 mld KM. • Uvoz u BiH iznosio je 9,8 mld KM i veći je za 19,33% odnosno 1,58 mld KM. • Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 0,88 % i iznosi -3.124.666.000 KM. • Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 9,39% i iznosi 68 %. • Najznačajniji partneri u robnoj razmjeni su zemlje članice EU i CEFTA sporazuma • Po obimu razmjene naš najznačajniji partner je Hrvatska, a suficit i dalje ostvarujemo sa Njemačkom i Austrijom • Od zemalja CEFTA najveći obim razmjene ostvarujemo sa Srbijom, sa kojom je povećan ukupan obim razmjene • Analizirajući sektorsku strukturu, evidentno je povećanje obima razmjene u svim sektorima privrede. • Metalski sektor je zabilježio povećanje i izvoza i uvoza. U ukupnom izvozu iz BiH učestvuje sa blizu 40 %, a u uvozu 36%. Ovaj sektor ima najveće učešće u robnoj razmjeni BiH. • Tekstilni sektor se oporavlja. Povećan je i izvoz i uvoz, a u robnoj razmjeni najviše učestvuju odjeća i obuća i njihovi dijelovi. • Drvni sektor i dalje rezultira suficitom u robnoj razmjeni, a za prvo polugodište tekuće godine ostvaren je suficit u vrijednosti od 726 mil KM. • Agroindustrijski i prehrambeni sektor učestvuje u robnoj razmjeni sa 12 %, te je u prvom polugodištu tekuće godine povećan i izvoz i uvoz. |
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
