Novi Zakon o osiguranju FBiH podigao visinu kapitala potrebnog za rad društava

13.08.2018. 10:20 / Izvor: Akta.ba
Novi Zakon o osiguranju FBiH podigao visinu kapitala potrebnog za rad društava

Po podacima ostvareno je ukupno 230,5 miliona KM dok je u istom periodu prošle godine premija osiguranja bila na nivou 221,6 miliona KM.

Tržište osiguranja Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina karakterišu razne promjene, od porasta broja društava za osiguranje, promjena u vlasničkoj strukturi do samih akvizicija društava za osiguranje.

Prošla godina je bila značajna jer je na snagu stupio Zakon o osiguranju u Federaciji BiH i nakon početka njegove primjene, primjetna je veća aktivnost Agencije za nadzor osiguranja koja je donijela niz podzakonskih akata kojim se pobliže reguliše rad osiguravajućih društava, a u Republici Srpskoj je donesen novi Zakon o zastupanju u osiguranju i posredovanju u osiguranju i reosiguranju.

Ono što bi novi Zakon o osiguranju u Federaciji BiH i podzakonski akti trebalo, jeste da usmjere tržište u pravcu mnogo veće uloge procesa kao što su menadžment rizika, interna kontrola, zaštita potrošača usluga osiguranja, uz znatno viši stepen odgovornosti društava za osiguranje. 

Ermin Čengić, generalni sekretara Udruženja društava za osiguranje u Federaciji BIH za Akta.ba je kazao da sa novim zakonom koincidira i trend okrupnjavanja tržišta odnosno kupovine i spajanja društava koji je započeo sa pripajanjem VGT osiguranja koncernu Grawe, te nastavljen kupovinom i pripajanjem Zovko osiguranja od strane Bosna Sunce osiguranja koje od početka 2018. godine djeluje pod imenom Adriatic osiguranje.

Javnost je upoznata i sa činjenicom da je Vienna Insurance Group iz Austrije, u čijem vlasništvu se nalazi Wiener osiguranje, krajem prošle godine kupila Merkur osiguranje u BiH te da je Croatia osiguranje nedavno kupilo 100 posto udjela u Central osiguranju i Testing Grupi.

"Ono što je donio novi zakon je i povećanje cenzusa odnosno podizanje odgovarajuće visine kapitala potrebnog za rad, a koji stupa na snagu po isteku pet godina od početka primjene zakona, te će sasvim sigurno uticati da se spomenuti trend okrupnjavanja i spajanja društava za osiguranje nastavi i u tom tzv. tranzicionom periodu", govori Čengić.

UKUPNA PREMIJA NA TRŽIŠTU FBIH 273 MILIONA KM

Podaci za period prva četiri mjeseca 2018. godine koje je objavila Agencija za osiguranje u BiH govore da je na tržištu BiH došlo do usporavanja rasta tržišta osiguranja.

Po podacima ostvareno je ukupno 230,5 miliona KM dok je u istom periodu prošle godine premija osiguranja bila na nivou 221,6 miliona KM.

"Povećanje od nekih 9 miliona KM ili 4 posto pokazatelj je usporavanja rasta tržišta osiguranja, ali još uvijek je rano za prognoze i vidjećemo šta će se dešavati u drugom dijelu godine. Podatke za prvih šest mjeseci imamo, nažalost, samo za područje Federacije BiH, a i oni govore o skromnim procentima rasta. No, kako smo tek na polovini godine sa rezultatima, treba sačekati sa nekim ozbiljnijim analizama i zaključcima", kaže Čengić.

Ukupna premija na tržištu Federacije BiH iznosi oko 273 miliona KM što je povećanje za nekih 12 miliona KM ili oko 4 posto rasta, osim obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti te dijelom zdravstvenih osiguranja i kaska, druge glavne vrste osiguranja su u stagnaciji ili padu.

Ukupna premija osiguranja ostvarena u BiH tokom 2017. godine iznosila je 683,2 miliona KM i bila je veća za 49,2 miliona KM ili 7,8 posto u odnosu na premiju osiguranja prikupljenu godinu ranije.

Najveći dio, skoro 80 posto, čine neživotna osiguranja dok je osiguranje života zastupljeno sa nekih 20 posto ukupne premije i taj omjer se nije mijenjao u poređenju sa 2016. godinom. Skoro 70 posto premije se ostvaruje kod društava čije je sjedište na području entiteta Federacija BiH, uz rast od 6,4 posto dok društva koja potiču iz entiteta Republika Srpska i Distrikta Brčko ostvaruju nešto više od 30 posto premijskog prihoda, uz rast od 10,9 posto u odnosu na godinu ranije.

OSIGURANJE OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI ​NAJZASUPLJENIJE

Čengić kaže kako je obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti i dalje daleko najzastupljenija vrsta osiguranja na tržištu BiH sa udjelom od 50,1 posto u ukupnoj premiji.

"Unatoč činjenici da procenat ove vrste osiguranja na razvijenijim tržištima kontinuirano pada, kod nas je on još uvijek izrazito visok, sa porastom koji prati porast ukupne premije i koji je prošle godine iznosio nekih 7,2 posto. Dominatno učešće ove vrste osiguranja uveliko određuje dešavanja na tržištu osiguranja i sa posebnim interesom unutar krugova osiguravatelja se očekuje donošenje novog Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, čiji nacrt je usvojio Parlament Federacije BiH i koji ovu vrstu osiguranja vodi u pravcu deregulacije i liberalizacije cijena, a u cilju, kako to tvrdi zakonodavac, očuvanja stabilnosti i nesmetanog funkcionisanja sektora osiguranja", kaže Čengić.

Pored ove vrste osiguranja značajniji rast bilježe osiguranje nezgode te osiguranje cestovnih vozila tj. kasko osiguranje te osiguranje imovine, a s druge strane, u padu je već duže vrijeme osiguranje od ostalih šteta na imovini i to će tako biti vjerovatno sve dok se ne pokrenu neki značajniji investicioni projekti u oblasti cestogradnje.

"Treba spomenuti i životno osiguranje koje raste sličnom stopom kao i ukupna premija, ali je, imajući u vidu evropske trendove, upitan dalji rast ove vrste osiguranja koja je kod nas uglavnom vezana za kanal banko prodaje i kreditiranje stanovništva. Žalosno je što i pored tako groznih iskustava kakva smo imali 2014. godine sa katastrofalnim poplavama nepostoji iskazani javni interes za uvođenje obaveznog osiguranja od katastrofalnih rizika kao što su poplava, zemljotres ili klizanje tla... što bi u značajnoj mjeri smanjilo izdatke države za katastrofalne štete i doprinjelo razvoju imovinskih osiguranja", pojašnjava Čengić.

I.M.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital