Kapital / IZVJEŠTAJI

Snažan oporavak u 2021. ubrzao je ekonomski rast zemalja u razvoju u Evropi i Centralnoj Aziji

06.10.2021. 10:47 / Izvor: Akta.ba

Neočekivano snažan oporavak u prvoj polovini ove godine doveo je do jačanja ekonomske aktivnosti na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u regionu Evrope i Centralne Azije, pa se trenutno predviđa da će ekonomski rast ovog regiona u 2021. dostići stopu od 5,5 posto, što je više nego je prvobitno bilo očekivano, navodi se u danas objavljenom najnovijem izdanju Ekonomskog izvještaja Svjetske banke za region.

Oporavak je prvenstveno rezultat oživljavanja izvoza tokom prve polovine godine, uz oporavak aktivnosti u euro zoni i brzog rasta cijena roba, kao i jačanja domaće potražnje usljed vakcinacije i podsticajnih mjera. Međutim, ovaj podsticaj izvozu možda već gubi zamah zbog daljeg širenja zaraznijih sojeva COVID-19, kako na globalnom nivou tako i u ovom dijelu svijeta, što je već usporilo oporavak domaće potražnje u čitavom regionu.

Predviđa se da će u 2022. stopa rasta u regionu iznositi 3,4 posto sa stabilizacijom eksterne i domaće potražnje i ukidanjem podsticajnih mjera uvedenih zbog pandemije. Izgledi su i dalje izuzetno neizvjesni, uzevši u obzir nastavak pandemije, a naročito imajući u vidu neravnomjeran pristup vakcinama i neodlučnosti u pogledu iste. Oporavak u regionu prati značajno ubrzanje inflacije, kao i osjetljivost na finansijske šokove koji bi mogli da budu izazvani iznenadnim pogoršanjem uslova eksternog finansiranja ili značajnim rastom političke neizvjesnosti i geopolitičkih tenzija.

"Pandemija i dalje presudno utiče na ekonomske izglede Evrope i Centralne Azije. Međutim, uz rast stopa vakcinacije širom regiona, kreatori politika sada mogu da se fokusiraju na ostvarenje inkluzivnog, otpornog i održivog oporavka nakon pandemije. Osiguranje konkurentnog poslovnog okruženja koje podstiče poduzetništvo i dinamičnu aktivnost privatnog sektora bitno je za dugoročan rast", rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije.

Prema nalazima posebne analize pod naslovom "Konkurencija i oporavak firmi nakon COVID-19", sprovedene na osnovu podataka iz anketa Svjetske banke sa privrednim subjektima i Anketa "Puls privrede", pandemija je ostavila dubok i raznolik uticaj na firme. Kompanije u ovom regionu su u prosjeku zabilježile značajan pad mjesečnog obima prodaje i broja stalno zaposlenih. U maju ove godine, jedna od četiri firme predviđala je da u narednih šest mjeseci neće biti u stanju da izmiruje tekuće obaveze. Kod manjih i mlađih firmi, kao i kod onih čiji su rukovodioci žene, obim prodaje se još uvijek nije oporavio od prvobitnog pada.

Krize mogu biti razorne za mnoge firme, ali često imaju i dobre strane, jer tako može doći do preraspodjele resursa sa manje produktivnih na produktivnije firme. Dokazi za postojanje ovog procesa primjećeni su i u Evropi i Centralnoj Aziji, naročito u zemljama sa konkurentnijim tržištima. Naime, firme čija je produktivnost radne snage bila visoka prije krize doživjele su značajno manji pad obima prodaje i broja zaposlenih od onih sa manje produktivnom radnom snagom. Veća je bila i vjerovatnoća da će se produktivnije firme prilagoditi krizi povećanjem poslovanja putem interneta i povećanjem obima rada zaposlenih na daljinu.

"Uloga konkurencije je značajna jer je povezana sa dinamičnošću, podstiče firme da budu inovativne, primorava efikasnije firme da ulaze na tržišta i da rastu, dok istovremeno omogućava izlazak sa tražišta manje efikasnim", rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju. 

Ona je također dodala da u zemljama u kojima postoje konkuretnija tržišta i snažnije javne politike koje štite konkurenciju, ova realokacija ka produktivnijim firmama je čak i veća.

Brojne vlade su sprovele široke programe podrške javnih politika kako bi brzo odgovorile na inicijalni ekonomski pad zbog krize.  Ove javne politike su pružile hitnu pomoć i zaštitu za firme i radnike od najgorih efekata pandemije.  Iako se domet vladinih mjera značajno razlikovao u zavisnosti od zemlje, u prosjeku je 50 posto firmi navelo da su dobile neku vrstu državne pomoći kao odgovor na ekonomske efekte krize.

Generalno, rezultati istraživanja pokazuju da je vjerovatnije da će manje produktivne firme dobiti državnu pomoć, kao i da će veće firme dobiti podršku u vidu odlaganja plaćanja obaveza i poreskih olakšica, dok je utvrđeno da su mjere podrške odobravane kompanijama bez obzira na stepen njihove inovativnosti u periodu prije krize.

Kako zemlje budu ulazile u fazu ekonomskog oporavka, biće značajno za kreatore politika u svim zemljama da postepeno ukidaju široke mjere podrške javnih politika čim to bude bilo primjereno i da se fokusiraju na stvaranje konkurentnog poslovnog okruženja koje je ključno za snažan oporavak, otpornost na buduće krize i održiv i dugoročan ekonomski rast.

Većina zemalja Evrope i Centralne Azije može da unaprijedi kako svoj institucionalni okvir tako i primjenu zakona potrebnih za snažno konkuretno okruženje, uključujući reforme javnih politika u cilju unaprjeđenja stečajnog postupka i načina rješavanja sporova, pojednostavljenja ulaska novih firmi na tržište i povećanja kapaciteta finansijskog sektora da kreditira poslovni sektor.

 

PODIJELI:

TAGOVI:

#ekonomski rast

#Svjetska banka

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital