Silver lining

Investiciona prednost: Kako stoji na tržištu i zašto biste trebali čuvati srebrni nakit?

23.04.2024. 11:43 / Izvor: Bloombergadria.com
Srebro

Iako nestabilnije od zlata, srebro ima jedinstvenu investicionu prednost a postoje i različite opcije ulaganja.

Nije zlato sve što sija! Nije, jer srebro, kada je ispolirano, reflektuje čak 95 odsto vidljivog spektra svjetlosti, što ga čini najreflektivnijim metalom, piše Bloomberg. 

Zbog toga su, recimo, mnoga ogledala prekrivena srebrom, a i u pogledu drugih predmeta i nakita srebro nalazi široku primjenu. Sjetimo se samo izreke: "Rođen sa srebrnom kašikom u ustima".

Proizvodnja srebrnog nakita skočila je za 29 odsto prošle godine na 234,1 milion unci (7.280 tona), što je rekordan nivo od 2010. godine.

Ovo je, uglavnom, rezultat proizvodnje u Indiji. Tamo je velika potražnja nakon pandemije, uslijed masivnih stvaranja zaliha velikih brendova nakita i prelaska na više čistoće, rezultirala udvostručenjem obima u poređenju s godinom prije (povećanje od 60 odsto u odnosu na nivoe prije Covida 19), navodi se u Svjetskom izvještaju o srebru koji svake godine objavljuje Silver Institut.

Nadmašujući nakit u procentima, potražnja za srebrnim posuđem u 2022. godini zabilježila je nevjerovatan rast od 80 odsto.

Srebro i zlato su bili različiti metali, ali u smislu "standarda vrijednosti", bili su gotovo identični vijekovima, a neki izvori navode da su u doba starog Egipta bili i isti po vrijednosti.

Zapravo, nije postojala riječ koja bi ih razlikovala, već su nazivani "bijeli metal", što se i danas nekada koristi za srebro. Tek nakon što je prvi put vrijednost srebra odvojena od vrijednosti zlata 1870. godina, vlade država više nisu mogle da ih tretiraju kao zamjenjive.

Od tada do danas, srebro je obično jeftinije od zlata, što ga čini dostupnijim malim investitorima koji žele da posjeduju plemenite metale kao fizičku imovinu.

Bloomberg Chartmaker

Srebro ima još jednu investicionu prednost u odnosu na svog skupljeg "rođaka". Nalazi primjenu i u raznim drugim industrijama.

Polovina svog srebra koristi se u teškoj industriji i visokim tehnologijama, uključujući pametne telefone, tablete, električne sisteme automobila, ćelije solarnih panela i mnoge druge proizvode i primjene, prema Svjetskom izvještaju o srebru.

Pod vodstvom krajnjih korisnika u zelenoj ekonomiji, predviđa se da će industrijska potražnja ponovo porasti, za četiri odsto, dostižući novi rekord ove godine. Pokretači ovog rasta, između ostalog, uključuju investicije u fotonaponske panele, elektroenergetske i 5G mreže, povratak rasta potražnje za potrošačkom elektronikom i povećanje proizvodnje vozila, navodi se u pomenutoj studiji.

Proizvodnja srebrnog nakita (milion unci)

Kako investirati?

Investiranje u fizičko srebro je, možda, najtradicionalniji i najdirektniji pristup strategijama investiranja u srebro. Ako naiđete na termin srebrni "bullion", on se odnosi na bilo koji oblik fizičkog srebra koji se stiče u investicione svrhe i obuhvata kako novčiće, tako i poluge. Srebrne poluge dolaze u različitim veličinama, a njihova vrijednost se određuje na osnovu težine i čistoće.

Cijena se kreće oko 109 hiljada dinara za polugu od pola kilograma (Srbija), 581 euro za polugu od pola kilograma (Hrvatska) i 580 eura za polugu od pola kilograma (Slovenija).

Wei Leng Tay/Bloomberg, Srebrne poluge u skladištu Silver Bullion Pte, u Singapuru

Kupovina konkretnih srebrnih novčića koje kuju ovlašćene državne kovnice jedan je od najrasprostranjenijih oblika jer se često plasira na tržištu i kao poklon za srebrne jubileje i druge proslave. Najlukrativniji primjeri su: Bečki filharmoničar, Kanadski javorov list i Velika Britanija.

Najpopularniji u Evropi je Bečki filharmoničar (njem. Wiener Philharmoniker), koji proizvodi Austrijska kovnica (Münze Österreich). Novčić koji je 2008. godine pušten u opticaj dobio je ime po Bečkom filharmonijskom orkestru, koji je inspirisao dizajn na obje strane.

Inače, za više od 800 godina dugu istoriju kovanja srebrnih novčića u Austriji zaslužan je engleski vladar Richard Lavlje srce, koji je u povratku iz Krstaškog rata 1194. godine zarobljen u Austriji zbog ranije uvrede prema vojvodi Leopoldu Petom. Richard je svoju otkupninu platio s 15 tona srebra. Leopold je odlučio da od tog srebra iskuje novčiće, čime je pokrenuta istorija kovnice u Beču.

Andrey Rudakov/Bloomberg

 

Bečki filharmoničar je trenutno jedini evropski bulionski novčić s nominalnom vrijednošću u evrima. Iako je zakonsko sredstvo plaćanja samo u Austriji, čini 35-40 odsto prodaje u Evropi. Trenutna cijena jednog novčića je 38,78 evra i 41,78 evra, ukoliko želite da bude u kutiji za poklon.

Na sajtu kovnice možete naći ko su ovlašteni distributeri po državama.

Ukoliko se opredijelite za opcije ulaganja u fizičko srebro, stručnjaci savjetuju da uzmete u obzir i troškove iznajmljivanja sefova, odnosno osiguranja.

Ulaganje u ETF

Ukoliko niste od onih koji moraju svoje investicije i fizički da posjeduju, finansijski savjetnici ukazuju na berzanske fondove (Exchange-Traded Funds - ETF) kao popularan način za investitore u srebro, bez obaveze čuvanja fizičke imovine. Možete kupiti dionice i čuvati ih na tradicionalnom brokerskom računu. U ovom scenariju, operator fonda odgovoran je za troškove držanja fizičke zalihe srebra i naplaćuje naknadu za upravljanje vašim fondom.

Kada investitori kupuju ETF-ove, oslanjaju se na finansijske institucije da ispune svoje obaveze. Važno je naglasiti da ulaganjem u ETF vi, zapravo, ne posjedujete predmetni metal. Takođe, neki ETF-ovi koji se odnose na plemenite metale oporezuju se kao kolekcionarski predmeti i ne koriste nižu stopu poreza na dugoročne kapitalne dobitke, objašnjavaju finansijski savjetnici iz Morgan Stanleyja.

Neki prodavci u svijetu nude privatnim investitorima otvaranje naloga preko kojeg mogu da kupe, prodaju i takođe čuvaju svoje investicije uz niske troškove skladištenja i osiguranja. Poluge se čuvaju, recimo, u profesionalnim trezorima u Cirihu, Londonu, Torontu, Singapuru ili New Yorku.

BullionVault, jedna od online usluga za investiranje koja brine o 4,1 milijardu dolara za više od 100.000 korisnika na svijetu, kako se ističe na njihovom sajtu, obećava efikasnu prodaju u okviru koje do novca dolazite već sljedećeg dana. Evo kako, recimo, izgleda njihova tabela s različitim investicionim opcijama i navedenim prednostima u odnosu na druge oblike.

Investicije u srebro

"Mnogi propuste srebrnu nit jer očekuju zlato"

Još jedna opcija je ulaganje u rudarske kompanije za plemenite metale. Ponovo postoji niz fondova - od aktivno upravljanih do pasivnih berzanskih fondova - koje možete koristiti u tu svrhu (iako nećete dobiti čistu investiciju u srebro, jer je ono uglavnom nusproizvod rudarenja drugih metala).

Slično srebru, rudarske kompanije za plemenite metale su volatilne i njihova istorijska uspješnost je bila slaba, izvještava John Stepek za Bloomberg.

Tako je, recimo, nedavno, Gabriel Resources Ltd., kanadski razvojni projekat koji je imao za cilj da izgradi jedan od najvećih zlatnih i srebrnih rudnika u Evropi u Rumuniji, izgubio zahtjev za naknadu štete od te države zbog obustavljanja projekta.

Naime, Gabriel je više od decenije pokušavao da izgradi rudnik u Rosia Montani, u zapadnom dijelu Rumunije i bili su blizu dobijanja zelenog svjetla za projekat 2013. godine. Međutim, kako je glasanje za parlamentarnu podršku bilo sve bliže, demonstranti su izašli na ulice u Bukureštu zbog potencijalnih ekoloških posljedica projekta, što je tadašnjeg premijera Viktora Pontau navelo da pozove zakonodavce da odbiju plan.

Međunarodna arbitražna institucija Svjetske banke dodijelila je Rumuniji oko 10 miliona dolara za troškove pravnih usluga i izdatke, navodi se u saopštenju ove kompanije. Cijena akcije kompanije je dan prije ove odluke, 8. marta ove godine, iznosila 0,87 kanadskih dolara, što je apsolutni rekord za posljednjih pet godina, da bi se odmah potom survala na 0,02 kanadskih dolara, koliko iznosi i danas.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital