Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 95 dolara, uz nervozu trgovaca zbog rasplamsavanja sukoba između Izraela i Irana i signal iz Teherana da bi novi izraelski napadi na Libanon mogli ugroziti i promet kroz Crveno more.
Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,86 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine krajem prošle sedmice, od 94,95 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 1,72 dolara i stajao je 92,26 dolara.
Trgovce je na početku sedmice uznemirilo opetovano rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku.
Izraelska vojska ponovo je tokom vikenda napala južno predgrađe glavnog grada Libanona Bejruta, a Iran je uzvratio napadima na mete u Izraelu.
Teheran je još prošle sedmice obustavio razmjenu prijedloga o primirju s Washingtonom, upozorivši preko neimenovanog izvora da je primirje prekršeno na svim frontovima, uključujući Libanon i Gazu, izvijestila je iranska novinska agencija Tasnim.
Obustava izraelskih napada na Libanon spadala je među iranske uvjete za sklapanje mirovnog sporazuma sa SAD-om, podsjetio je izvor.
Izrael je na iranske projektile odgovorio valom napada na mete u Iranu, uključujući i petrokemijsko postrojenje, a Iranska revolucionarna garda objavila je da je uzvratila udarom na petrokemijsko postrojenje u Haifi.
Savjetnik iranskog vođe Modžtabe Hameneija Ali Akbar Velayati istaknuo je da odgovor Teherana označava početak "lančanog odgovora", naznačivši moguće nove poteze iranske vojske, u više faza, ako Izrael ponovo napadne.
I jemenski pokret Ansar Allah objavio je da je ispalio projektile na Izrael, istaknuvši u priopćenju i da će zaustaviti plovidbu izraelskih brodova kroz Crveno more ako napadi na Izrael budu nastavljeni.
Objava je uznemirila tržište jer je Crveno more nakon zatvaranja Hormuza preuzelo znatno važniju ulogu u isporukama nafte iz regije uz Perzijski zaljev pa Saudijska Arabija sada znatno više nafte šalje cjevovodima do luke Yanbu, zaobilazeći Hormuz.
Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od Izraela ponovo da obustavi napade na Libanon, a apelirao je i na Teheran, poručivši objema stranama da odmah prekinu s razmjenom projektila.
Nekoliko sati kasnije neimenovani izraelski dužnosnik rekao je za televiziju Keshet 12 da je Tel Aviv na zahtjev američkog predsjednika obustavio napade.
I iranska vojska objavila je da je obustavila vojne operacije, a novinska agencija Tasnim izvijestila je da je Teheran pristao na novi, uvjetovani dogovor koji mu otvara mogućnost odgovora ako se napadi na Bejrut i južni Libanon nastave, prema izvješću novinske agencije Tasnim.
U takvim je uvjetima tržište mlako reagiralo na najavu skupine članica Organizacije-zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika da će i u julu na tržište plasirati dodatnih 188 hiljada barela nafte dnevno.
Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman najavili su dodatnih 188 hiljada barela i za juni, ali i za maj i april, kada se izuzmu Ujedinjeni Arapski Emirati koji su početkom maja istupili iz OPEC-a.
Potez će tek marginalno utjecati na tržišta budući da većina članica OPEC+ ne može ispuniti kvote zbog zatvaranja Hormuza. Ruski izvoz ometaju pak napadi ukrajinskih dronova.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica krajem prošle sedmice bio jeftiniji za 3,11 dolara i stajao je 100,63 dolara.
