Senzacionalno otkriće: Evo ko je tajni vladar svijeta

Blackrock je najveći upravljač imovinom na svijetu. Ali taj divovski i moćni koncern je obavijen velom tajne. Sada je objavljena prva knjiga koja zaviruje iza kulisa njegovog djelovanja.

Riječ je o prvoj knjizi na svijetu koja je ikada napisana o "Crnoj stijeni" iz Nujorka. Ime Blackrock je poznato često samo pažljivim čitaocima privrednih rubrika. I njemačka dopisnica iz SAD-a Hajke Buhter, specijalizirana za privredu, na njega je počela češće nailaziti tek tokom svojih istraživanja u posljednjih nekoliko godina. "Neki bankari su pričali o njemu. Ili bi se, kada se govorilo o provjeri portfelja središnjih banaka, spominjalo ime Larryja Finka", sjeća se novinarka koja već više od 10 godina izvještava s Wall Streeta.

"Odjednom se to ime počelo svuda pojavljivati"

"To mi ime prije financijske krize uopšte nije bilo poznato, a nakon nje se svugdje moglo čuti. Svugdje!", priča. Prilikom razgovora s jednim informantom ovaj je zamolio da govori tiho s objašnjenjem da vjeruje kako je u kuhinji neko iz Blackrocka ko bi im mogao "pljunuti u juhu". Ona u svojoj knjizi Blackrock naziva "najmoćnijim koncernom koji niko ne poznaje". Blackrock u svojim fondovima upravlja vrijednošću od 4,7 bilijuna dolara. Preko platformi ovoga koncerna za analize i trgovanje se okrene više od 14 bilijuna dolara.Uticaj Blackrocka je čak i veći nego vrijednost tih investicija i vrijednosti.

"Blackrock savjetuje centralne banke pa i ministre financija, baš kao i velike ulagače i državne fondove. Isto tako i penzionerske fondove u SAD-u, osiguranja i zaklade", objašnjava Buchter. A preko obveznica i dionica financiraju i poduzeća. "Zapravo nema ničega na tržištu financija u čemu Blackrock na neki način nema svoje prste," dodaje Buchter.

Iz jednog neupadljivog nebodera na Manhattanu šef Blackrocka Lary Fink i njegovi ljudi pletu mrežu oko svijeta. Ta financijska institucija je tako na primjer i veliki dioničar u vodećim američkim bankama baš kao što drži veliki udio dionica i u naftnim koncernima i industriji oružja. Fondovi Blackrocka su, ukupno gledano, i najveći vlasnici poduzeća koji čine njemački indeks Dax.

To samo po sebi nije opasno, ukazuje Buchter, ali predstavlja veliki potencijal moći: "U današnje vrijeme si već moćan kad držiš četiri, pet ili šest posto dionica nekog poduzeća. Možeš nazvati i šef će lično trčati na telefon. A to možeš i očekivati."

Kada se u Njemačkoj automobili kotrljaju sa pokretne trake ili rudari u Južnoj Americi vade rudu, fondovi Blackrocka ostvaruju dobit, a time i njegovi klijenti. Baš kao i kad američki naučnici razvijaju nove lijekove ili se u Africi iz rudnika vadi zlato. Hajke Buhter kaže kako niko ne može tačno reći gdje se tu može pojaviti problem, jer s obzirom na to da je Blackrock svugdje upleten, uvijek postoji mogućnost da se na nekom mjestu pojavi sukob interesa.

Tako na primjer neka firma može imati vrijednosne papire koje je izdao Blackrock dok su istovremeno njene dionice u vlasništvu Blackrocka. "A ko će se usuditi zamjeriti jednom od najvećih i najuticajnijih velikih dioničara koji je pritom još i tvoj povjerioc", kaže Hajke Buhter.

Sve je počelo u kasnim 1980-im kao "dodatni" poslić jednog private equity društva. Tada je Lary Fink - koji je prije toga kao mešetar investicijske banke First Boston zbog krivih prognoza razvoja kamata i gubitka od 100 miliona dolara bio uništio svoju reputaciju - angažiran za posao s vrijednosnim papirima i obveznicama.

Buchter o Finku piše u svojoj knjizi sljedeće: "Najuticajniji čovjek modernog svijeta financija izgleda na prvi pogled kao njegov vlastiti računovođa". Laryu Finku je, prema njenom mišljenju, uspjelo nešto što nije nikom drugom u vremenu u kojemu živimo: "On je izgradio vlastito carstvo na Wall Streetu. I to u manje od tri decenije." A za to je potreban prilično jak ego i nevjerojatno puno ambicije, zaključuje novinarka.

Zanimljivo je da je upravo financijska kriza inicirana bankrotom investicijske banke Lehman Brothers bila katalizator uspjeha poslova Blackrocka. On je bio poznat po svojoj ekspertizi u raščlanjivanju i "razvezivanju" portfelja hipotekarnih papira kako bi se šteta barem ograničila. Od malog upravitelja imovinom postali su tako "spasioci" i "ghostbustersi" Wall Streeta, piše Buhter u svojoj knjizi. Uslijedili su telefonski pozivi iz Fed-a, američke centralne banke. Tadašnji ministar financija Tim Geithner je šefa Blackrocka oslovljavao imenom.

"Bilo bi dobro sve to malo podrobnije pogledati", mišljenja je Buhter. Ona, doduše, smatra da u reguliranju tržišta do sada nije nedostajalo dobre volje, ali problem je u kompleksnosti situacije i činjenici da Blackrock svugdje ima svoje prste. "Svako područje ponaosob nije problem", kaže novinarka, ali dodaje da kada se svi zajedno zbroje, onda odjednom imamo sliku koja nameće pitanje: koju smo neman zapravo ovdje stvorili?

Hajke Buhter je malo bolje pogledala i ispisala 280 stranica o koncernu. Na njima je nastao mozaik informacija široke palete - od suvlasništva Blackrocka nad njemačkim preduzećima pa sve do savjetovanja u spašavanju Grčke. Pritom njen cilj, kaže, nije bio upirati prstom i optuživati nego prosvjetljivati i skrenuti pozornost javnosti na ovoga financijskog diva koji je u neku ruku i proizvod načina na koji funkcionira financijski svijet.

"Ljudi bi uvijek da je i u tom sektoru kao i svugdje drugdje - da se točno zna ko je ko i kako sve funkcioniše", rezimira Buhter. Ali to nije tako i to ljude uvijek jako ljuti. Ona je tokom svojih istraživanja došla do zaključka da se "financijski sistem stalno mijenja i da je stalno u pokretu. I da se ne može uvijek jasno prepoznati ko ima koju ulogu."