Kapital / IZVJEŠTAJI

U svijetu samo šest zemalja u kojima je teže registrirati novu firmu nego u BiH

17.08.2020. 15:57 / Izvor: Akta.ba

"Složena, fragmentirana institucionalna struktura BiH smanjuje kvalitet upravljanja, efikasnost i odgovornost javnog sektora i efikasnost politika. BiH ima glomaznu institucionalnu strukturu", navodi se u izvještaju Svjetske banke "Ažurirana sistematska dijagnostika zemlje".

Navode kako nedostaci u poslovnom okruženju sputavaju potencijal privatnog sektora.

"Stvaranje povoljnog okruženja za rast predstavlja ključnu odgovornost vlasti. Mnoge od zemalja u regiji obnavljaju napore na unaprjeđenju poslovnog  okruženja, ali vlasti u BiH ne uspijevaju ostvariti značajnije rezultate. U skladu s tim, BiH predstavlja jednu od najtežih zemalja za poslovanje u  Evropi, zbog nepotrebno glomaznih regulatornih i  administrativnih procesa. To potkopava poduzetništvo, potiče učestvovanje u neformalnoj ekonomiji i korupciju i nepotrebno povećava troškove za  privatni sektor. Nedostaci proističu, iz mnoštva regulatornih procesa (npr. postoji preko 700 dozvola i saglasnosti koje se mogu tražiti od poslovnih subjekata, da bi mogli obavljati svoju djelatnost), i nedosljednost kod primjene zakona i propisa", saopšteno je.

U svijetu ima samo šest zemalja u kojima je teže registrirati novu firmu nego u BiH, jedan je od zaključaka.

"Digitalizacija administrativnih procesa može pomoći unaprjeđenju odnosa između institucija vlasti, poslovnog sektora i građana. Mnoge zemlje u regiji prelaze od interakcija s građanima ‘licem u lice’ na online platforme, što smanjuje vrijeme i novac koji se troše na administrativne procese, ukida duple korake, ne daje  priliku za traženje mita i ubrzava procese. U BiH su učinjeni pokušaji digitalizacije kroz uspostavljanje jednošalterskog sistema (one-stop-shop) za registraciju firme, ali je napredak sporiji nego što  se očekivalo", navodi se.

Politička nestabilnost smanjuje domaće i  strane investicije u zemlji, kako tvrdi ovaj izvještaj.

Neizvjesnosti vezane za nestabilno političko okruženje mogu usporiti investicije i tok ekonomskog razvoja.

"U BiH je politička nestabilnost najznačajnije pojedinačno ograničenje koje firme identificiraju za investicije u zemlji. Dugotrajna kašnjenja na formiranju vlasti nakon izbora u oktobru 2018. usporavaju toliko potrebne reforme. Političke nesuglasice uzrokuju negativnu percepciju zemlje, što smanjuje njenu privlačnost kao destinacije za strane direktne investicije (SDI), s obzirom da međunarodni investitori traže političku stabilnost prilikom donošenja odluke o tome gdje će ulagati Nedostaci u upravljanju javnim finansijama smanjuju efektivnost javnih rashoda. Sistemi upravljanja javnim finansijama (PFM) su značajni jer omogućavaju da vlade svoje politike pretoče u  javna dobra i usluge. Ti slabi sistemi ograničavaju sposobnost vlasti za pružanje kvalitetnih javnih usluga. Sistemi PFM u BiH su neadekvatni, a zakoni se slabo provode (EC 2019). Planiranje javnih finansija i budžeta je slabo, uprkos određenim unaprjeđenjima zakonskog okvira", navedeno je u saopštenju.

Sistem upravljanja javnim investicijama je slab, uz ograničene veze između budžeta, investicionih planova i strategija  na svim nivoima vlasti.

Slabe su i integracija procedura, konsolidacija podataka i revizija.

"Pravosudne institucije su od vitalnog značaja za razvoj svake zemlje, s  obzirom da one imaju kritičnu ulogu u jačanju zdravog poslovnog okruženja, jačanju rasta, unaprjeđenju pristupa javnim uslugama (naročito  za siromašne), smanjenju korupcije, ograničavanju zloupotrebe moći i zaštiti prava pojedinaca. Složen institucionalni  i proceduralni okvir u BiH smanjuje efikasnost i pravičnost pravosuđ. Kao posljedica, povjerenje u nezavisnost pravosuđa je malo i u opada- BiH rapidno gubi svoj ljudski kapital, koji predstavlja njen najdragocjeniji resurs", saopšteno je.

Predstavnici Svjetske banke kažu kako demografski trendovi predstavljaju osnovu izazova za razvoj BiH, koja se suočava s nekoliko demografskih trendova, koji predstavljaju značajnu prijetnju po njenu sposobnost za rast.

"Ti trendovi uključuju veliku emigraciju, brzo starenje stanovništva, smanjenje stope fertiliteta i gubitak ljudskog kapitala zbog slabosti u zdravstvu i obrazovanju. Projicira se da će se do 2050. stanovništvo u BiH smanjiti za oko 20 procenata, s 3,2 miliona na  oko 2,7 miliona, dok će oko 30 procenata stanovništva biti penzionerske dobi. Emigracija može BiH donijeti i koristi, u obliku doznaka (osam procenata BDP-a), kojima se mogu finansirati investicije, kao i dijaspora koja može donijeti SDI, nove vještine i znanja", navedeno je.

Ipak, da bi BiH mogla iskoristiti ove prilike, mora imati povoljan poslovni ambijent, ali ona išak ima najlošiji na Zapadnom Balkanu.

"Polovina stanovništva BiH je emigrirala, a taj će se trend vjerovatno nastaviti. Ljudi u BiH su veoma talentirani, poduzetni i vrijedni radnici, i kao takvi predstavljaju najznačajniji resurs  zemlje. Nažalost, taj potencijal se često realizira van zemlje, obzirom da polovina ljudi iz BiH već živi vani, a emigracija se i dalje nastavlja. Ne postoji jednostavno rješenje za  Emigracija je najprisutnija među mladim  stanovništvom radnoaktivne dobi. Emigracija  iz BiH je najveća u regiji. Među onima koji su napustili BiH u 2018., 30 procenata su bili ljudi dobi  između 18 i 35 godina. Najviše je emigranata s dva  kraja spektra obrazovanja – nisko- i visokoobrazovani. Slabije obrazovani često posjeduju zanatske vještine, građevinari, mehaničari, električari i oni odlaze u tako velikom broju da se njihov nedostatak već osjeća. Mnogi visokoobrazovani odlaze  odmah po završetku fakulteta, ali odlaze i struč-njaci s iskustvom – naročito medicinsko osoblje. Trenutno većina emigranata ide u Evropu. Samo u 2016. je 80.000 građana iz BiH dobilo radne dozvole u zemljama EU. U Njemačkoj i Austriji ukupno ima preko 436.000 državljana BiH", navodi se, između ostalog, u izvještaju.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kapital