Europa i dalje zauzima važno mjesto na globalnoj mapi investiranja i zapošljavanja, s obzirom na to da strani investitori u državama Europske unije raspolažu s gotovo 10.000 milijardi eura direktnih ulaganja. Međutim, izražene političke razlike i regulatorna neujednačenost među zemljama čine odluku o širenju poslovanja sve zahtjevnijom.

Prema najnovijem istraživanju globalnog poslovno-istraživačkog centra Conference Board, Danska je proglašena najatraktivnijom europskom zemljom za zapošljavanje u 2026. godini. Visok plasman duguje razvijenom sistemu vještina, snažnoj produktivnosti i relativno umjerenim troškovima rada. Na drugoj poziciji nalazi se Švicarska, koja je u segmentu talenata i vještina ostvarila maksimalan broj bodova, ali joj visoki troškovi života i poslovanja predstavljaju ograničavajući faktor. Treće mjesto pripalo je Irskoj, zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada i povoljnom poslovnom okruženju.

Među deset najbolje rangiranih zemalja dominiraju države sjeverne Europe te manje, ali ekonomski snažne zemlje, koje se ističu stabilnim institucijama, prilagodljivošću i kvalitetnom radnom snagom. Njemačka je jedina članica grupe G7 koja se našla u vrhu liste, ali se istovremeno suočava s nizom izazova, uključujući smanjenje broja radno sposobnog stanovništva, rast troškova rada i spor napredak u digitalizaciji. Posebno slabe ocjene zabilježene su u segmentu konkurentnosti radne snage.

Podaci Savezne agencije za rad pokazuju da je broj nezaposlenih u Njemačkoj u januaru premašio tri miliona. Prema zvaničnoj statistici, u tom mjesecu je bez posla bilo 3,085 miliona osoba, što je za 177.000 više u odnosu na decembar 2025. godine. Istovremeno, smanjen je i broj dostupnih radnih mjesta - prijavljeno ih je 598.000, što je 34.000 manje nego u istom periodu prethodne godine.

"Trenutno je vrlo malo dinamike na tržištu rada", izjavila je predsjednica Savezne agencije za rad Andrea Nahles, ukazujući na otežane uslove zapošljavanja.

Ujedinjeno Kraljevstvo zauzelo je 12. mjesto na listi. Iako se i dalje suočava s posljedicama regulatorne neizvjesnosti nakon Brexita, zadržava određene prednosti zahvaljujući fleksibilnom tržištu rada, snažnom uslužnom sektoru i velikoj bazi kvalificiranih kadrova. Francuska je rangirana na 18. poziciji, a kao glavni nedostaci navedeni su složeni propisi, administrativne prepreke i ograničena fleksibilnost tržišta rada.

Italija, koja se nalazi na 20. mjestu, prema istraživanju ne bilježi manjak znanja i vještina, ali se suočava s problemima u njihovom pretvaranju u veću produktivnost, kao i sa sporim inovacijama i izazovima u upravljanju.

Na začelju rang-liste nalaze se Kipar, Grčka, Hrvatska, Poljska, Slovačka i Bugarska, koje su ostvarile manje od 30 bodova.

Rezultati ankete među direktorima ljudskih resursa pokazuju da su pri zapošljavanju najvažniji faktor odgovarajuće vještine radnika, što je istaknulo 51 posto ispitanika. Slijede produktivnost i tehnološke sposobnosti sa 28 posto, kao i konkurentni porezi na rad. Kao najmanje značajan faktor ocijenjena je jednakost prilika na tržištu rada.

TRŽIŠTE RADA U EUROPI

U kojim državama Europe je najlakše, a u kojim najteže do posla?

Komentari (0)