Kako dobar posao učiniti još boljim

19.08.2013 |

Karijera / LEADERSHIP

Izvor: Business.hr

Kako dobar posao učiniti još boljim

Bez obzira na veličinu tvrtke, prioritet svakog poduzetnika je određivanje i ono najbitnije, shvaćanje svojih izazova. Kako biste shvatili svoje izazove, potrebno je ocijeniti šire područje poslovanja.

Upravitelji velikih korporacija redovito i sustavno prate rad drugih tvrtki kako bi  mogli usporediti rad i planove konkurenata. Uočavanjem snaga, slabosti, prednosti ili prijetnji mogu se razviti strategije koje će pomoći pri donošenju kvalitetnih odluka. 

Čak i kada se radi o manjim tvrtkama, neke se stvari mogu učiti od velikih korporacija. Ukoliko se radi o maloj tvrtki, primjeri velikih korporacija mogu poslužiti jer su obično korak ispred. Naime, za korporacije rade vrhunski stručnjaci iz različitih sektora što kod malih tvrtki nije čest slučaj. Upravo iz tog razloga praćenjem njihovih strategija i planova neke provjerene ideje možete primjeniti i u svom poslovanju. Stoga donosimo nekoliko prijedloga kojima biste mogli unaprijediti svoje poslovanje.

Razumijevanje vlastitih izazova

Bez obzira na veličinu tvrtke, prioritet svakog poduzetnika je određivanje i ono najbitnije, shvaćanje svojih izazova. Kako biste shvatili svoje izazove, potrebno je ocijeniti šire područje poslovanja. Prema tome treba uzeti u obzir koje područje poslovanja želite unaprijediti, što u poslovanju najviše utječe na učinkovitost te gdje uočavate priliku za poboljšanje. Neka od najčešćih područja za ovakvu vrstu ispitivanja uključuju kontrolu troškova, upravljanje zalihama, usluge klijentima, IT sektor i ljudske resurse.

Određivanje mjera

Analizirajte opće područje rada za proučavanje tako što ćete odabrati jedan specifičan proces proučavanja u određenom vremenskom razdoblju. Ovakav odabir mnogo je precizniji od proučavanja cijelog sustava koji obuhvaća mnoge procese. Odabir analiziranja specijaliziranog područja dat će najbolje rezultate i veću vjerojatnost donošenja ispravne odluke u određenom vremenskom periodu.

Sakupljanje informacija

Odredite podatke koji su vam potrebni za uspostavljanje osnovne pozicije u određenom području. Financijski podaci nisu jedini faktor koji bi se trebao uzeti u obzir prilikom razmatranja. Primjerice, isporučujete li proizvode u obzir uzimate vremenski rok koji je potreban za isporuku, postotak pošiljki koje kasne, zadovoljstvo klijenata te ukupne troškove koji nastaju prilikom isporuke.  Ukoliko se radi o nematerijalnom području rada, najbolje je odabrati mjerljive stavke na kojima se poslovanje bazira.

Promotrite situaciju izvana

Kada ste izradili bazu proteklih provedbi svoje tvrtke, vrijeme je da promotrite situaciju izvana. Osim uspoređivanja s konkurencijom, korisne podatke i nove ideje možete pronaći i u tvrtkama koje se bave potpuno drugačijim poslovima. Postoji nekoliko načina za prikupljanje potrebnih informacija,  a jedan od njih je kvantitativni pristup podacima što uključuje podatke o standardnim poslovnim brojevima poput prihoda, troškova robe, duga i kapitala koji se mogu dobiti od državnih institucija i industrija u kojoj su traženi resursi najzastupljeniji.

Analiziranje podataka

Značajan dio analize je utvrđivanje razlike između unutarnjih i vanjskih podataka. Ove razlike mogu se iskoristiti kao pomoć pri pronalaženju prostora za poboljšanje. Osim toga, rezultati dobiveni istraživanjem mogu pružiti temelj za poboljšanja. Dobiveni podaci mogu ukazati na stvarno rješenje ili pak signalizirati na određena područja u kojima su potrebna dodatna  istraživanja.

Provedba novih procesa

Nakon provođenja analize i razumijevanja podataka, treba postaviti jasne ciljeve kako bi se odluke mogle implementirati. Kada dovedete željeno područje na višu razinu nikako nemojte zanemariti ostale sektore koji bi mogli biti ugroženi. Pri postavljanju novih ciljeva odredite razuman vremenski rok koji je potreban za optimalizaciju ciljeva.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)