Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Pet stvari koje mogu značajno poboljšati pamćenje

16.02.2020 |

Karijera / TIPS AND TRICKS

Izvor: Blic

Pet stvari koje mogu značajno poboljšati pamćenje

U današnjem svijetu zatrpani smo informacijama, obavezama i sitnicama koje nam redovno odvlače pažnju, tako da nije ni čudo da ne možemo zapamtiti jednostavne stvari.

U današnjem svijetu zatrpani smo informacijama, obavezama i sitnicama koje nam redovno odvlače pažnju, tako da nije ni čudo da ne možemo zapamtiti jednostavne stvari, a pogotovo pitanja koja nas čekaju na ispitu ili prezentaciju koju planiramo održati na poslu, piše portal Bankar.me.

No, na svu sreću timovi naučnika širom svijeta redovno otključavaju nove tajne našeg uma i nove načine koji nam mogu pomoći da poboljšamo pamćenje.

A neki od njih su i prilično jednostavni, kao što je šaranje po papiru ili mijenjanje fonta.

Učenje stranog jezika

Bez obzira da li je osoba naučila strani jezik paralelno sa maternjim, ili u kasnijim fazama života – tokom online nastave, škole ili studiranja, istraživanja pokazuju da će ista imati nevjerovatne psihološke i fiziološke beneficije. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, nivo pažnje, multitaskiranje, a jezički centri u mozgu će doslovno fizički narasti.

Učenje drugog jezika nam takođe pomaže i da poboljšamo pamćenje. Studije pokazuju da osobe koje govore dva (ili više) jezika imaju poboljšanu ukupnu memoriju.

Šaranje po papiru

Ako slušate (dosadno) predavanje ili dosadan telefonski razgovor, velike su šanse da će vaš mozak odlutati i početi da sanjari, ali ako vam je bitno da isto predavanje ili razgovor zapamtite, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane fokusiran na temu.

U studiji sprovedenoj na University of Plymouth naučnici su ustanovili da nasumično švrljanje po papiru može poboljšati pamćenje za čak 29 odsto.

Način na koji tretirate papir na kom ste zapisali svoje misli

Ako svoju misao napišete na komad papira i zatim ga zgužvate i bacite u kantu, zašto očekujete da će iste misli mozak smatrati važnim?

U jednoj studiji (Ohio State University), istraživači su otkrili da ovakvo ponašanje značajno utiče na našu psihu, te da bačen papir na kojem smo nešto zapisali stvara direktnu vezu sa mozgom, koji takođe odmah odbacuje misao.

Već je dobro poznata činjenica da nam zapisivanje misli pomaže da ih bolje zapamtimo, ali prema novim otkrićima, ako se ne odnosimo ispravno prema samom komadu papira na kojem su zapisane, uzalud smo trošili vrijeme.

Ako, s druge strane, presavijemo papir i uredno ga stavimo u džep kako bismo ga zaštitili, misli će ostati s njim i u mozgu.

Koncentrišite se na ono što želite da zapamtite najmanje 8 sekundi

Danas živimo u vremenu kada sve pokušavamo odraditi što brže, manje spavamo i onda se čudimo što redovno zaboravljamo stvari.

Ako želimo da dugoročno zapamtimo neku novu informaciju, nauka kaže da je potrebno da se na nju koncentrišemo najmanje 8 sekundi – jer upravo je toliko potrebno hipokampusu da pošalje signal za pohranu informacije kao dugoročno pamćenje.

Ako je informacija povezana s nečim što već znate, ovaj proces može trajati i kraće.

Fontovi teži za čitanje bolji su za pamćenje

Naučnici sa Prinstona i Univerziteta Indijana sproveli su dva različita eksperimenta u kojima su testirali efekat fonta na učenje (pamćenje).

U jednom eksperimentu, učesnicima su dali 20 sekundi da pročitaju određeni tekst napisan Arial ili Comic Sans fontom.

Utvrđeno je da se oni koji su čitali tekst napisan težim (Comic Sans fontom) 15 minuta kasnije mogu bolje prisjetiti teksta.

Da bi otkrili da li bi rezultat mogao imati uticaja u stvarnom svijetu, istraživači su dizajnirali još jedan eksperiment.

Ovaj put su mjenjali fontove obrazovnih materijala kod srednjoškolaca. Učenici koji su dobili font težak za čitanje imali su bolje rezultate na testovima od onih koji su dobili jednostavan font.

koncentracijapsihologijaistraživanjenaukapamćenje

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)