Kako novinari/ke mogu istraživati pravni okvir medijskih sloboda?

Kontinuitet mijenjanja zakonskih regulativa, objavljivanje različitih i do kraja nedovršenih podataka te iznošenje neprovjerenih informacija vezanih za prava, obaveze i slobode medija kompliciraju tumačenja postojećih odredbi otežavajući tako saznanja kako se zaštititi u slučaju optužbi, ali i kako izbjeći pojedine nepravilnosti u poštivanju profesionalnih odgovornosti.

Planiranje načina pretraživanja pravnog okvira i zakona koji se tiču novinarske profesije može biti ključni korak kada je u pitanju dolazak do provjerenih informacija, snalaženje u mnoštvu raznorodnih i selekcija relevantnih izvora. 

S obzirom da su zakonske regulative dostupne i online, istraživanje je moguće uraditi i pomoću digitalnih tehnologija, ali se pri tome treba imati u vidu da dostupnost štampanih podataka u elektronskoj formi samo po sebi ne olakšava proces istraživanja.

Štaviše, rastući broj objava i vijesti onemogućava brz dolazak do informacija, jer je dobijene rezultate pretrage potrebno selektivno pregledati što je proces koji često oduzima više vremena od pristupanja, pregledanja i rezimiranja analogno prikupljenih podataka.

Definiranje upita

Kako bi se skratio proces istraživanja, a povećala sigurnost u provjerljivost odabranih rezultata, prije samog procesa pretraživanja potrebno je ispravno definirati informacijski upit koji se unosi u  npr. Google tražilicu i ograničiti rezultate koristeći se opcijom Napredna pretraga kako bi oni koji su izlistani sadržavali ili isključivali unaprijed definirane ključne riječi, fraze, te kako bi se pretraga suzila samo na određeni jezik, regiju, stranicu, domenu, vrijeme postavljanja, vrstu formata itd.

Kada se poduzmu navedeni koraci pripreme za istraživanje i definira upit, potrebno je povesti računa o kojem tipu domene je riječ, da li je izvor postavljen od strane zakonodavnog tijela na službenim stranicama ili ga je postavio pojedinac, pravni radnik/ca ili pojedini portal.

U drugom slučaju nužno je provjeriti da li je postavljeni dokument, zakon i podzakonski akt nezvaničnoj ili zvaničnoj verziji, te da li se radi o dopunjenom, izmijenjenom ili tzv. prečišćenom obliku.

Prepreka u samom pretraživanju domaćeg i međunarodnog prava može biti nepoznavanje razine zakona; da li je riječ o lex specialis, odnosno, zakonu nad zakonima, ili prednost imaju pak oni koji regulišu opća pitanja. 

Sigurniji pristup istraživanju

Kako bi se riješio problem pregledavanja dokumenata koji nisu važeći ili su dopunjeni i izmijenjeni, sigurniji pristup istraživanju podrazumijeva korištenje nekih od elektronskih pravnih baza koje se ažuriraju na redovnoj osnovi.

Elektronska pravna baza podataka Paragraf Lex u slobodnom pristupu bez pretplate nudi propise, zakone i podzakonske akte brojeći preko 300.000 dokumenata.

Pristup najvažnijim elementima pravnog sistema  odnosi se na države u regiji; Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju.

Ono na šta treba obratiti pažnju jeste da nisu svi dokumenti dostupni u slobodnom pristupu, ali kada je riječ o pravnim okvirima koji se odnose na medije poput zakona o medijima, krivičnih zakona te zakona o krivičnom postupku, zakona o slobodi pristupa informacijama, zakona o radu, te na koncu, zakona o kleveti, nije potrebno razmišljati o pretplati za omogućavanje specijalnog pristupa pohranjenim dokumentima jer su potrebni dostupni svima koji posjete Paragraf Lex. 

Nadalje, druga mrežna mjesta nevladinih organizacija mogu pružiti uvid u pravne propise za medije sa širim okvirom.

Naprimjer, stranica neprofitne organizacije Udruženje/udruga "BH Novinari" u sekciji Zakoni i pravila donosi spisak i omogućava pristup etičkim pravilima, deklaracijama, zakonima, preporukama i priručnicima vezanim na medije i novinare/ke u BiH, ali istovremeno raspolaže sa međunarodnim dokumentima.

Nezavisno udruženje novinara Srbije također prilaže popis i pomaže posjetiteljima/cama stranice da pristupe medijskim zakonima.

Priručnici, vodiči za zaštitu (online) medijskih sloboda i zaštite podataka o ličnosti i tajnosti izvora, te drugi uvidi koje publikuje SHARE Fondacija u Srbiji, imaju namjeru dopuniti postojeći pravni okvir. 

Pored Paragraf Lex za Crnu Goru i kada za Republiku Kosovo i Sjevernu Makedoniju nije dostupan konsolidirani popis, izvore je najbolje provjeriti u službenim novinama ili na vladinim stranicama imajući na umu dopune i prečišćene verzije. 

Šta nakon ovoga?

Nakon pretrage domaćeg zakonodavstva koje se tiče medijskih sloboda i novinarskih prava, pronalazak OSCE smjernica i kodeksa, kao i svih međunarodnih sporazuma poput Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koje je ta država potpisnik, a uglavnom su pobrojani u ustavima država, može pomoći u jasnijem rezimiranju pravnog okvira medijskih sloboda. 

Istraživanja zakona o slobodi medija naročito su važna u vremenu čestih napada na novinare/ke u toku kojih bivaju progonjeni, osuđivani, pretresani a da pri tome ne poznaju zakonske regulative i ne mogu postupiti u odbrani vlastitih prava.

Razumijevanje prava također može pomoći ukoliko dođe do izmjena i dopuna zakona kako bi znali da li nova određenja donose poboljšanje ili pogoršanje njihovih uslova rada.

Pravilan i sistematičan način pretrage izvora dostupnih u elektronskoj formi osigurava novinarima/kama brz dolazak do tačnih, relevantnih i pouzdanih informacija kako bi unaprijed bili upućeni ili po potrebi, mogli reagovati na licu mjesta u korist vlastite odbrane.

Sistematični način pretraživanja sužavanjem rezultata pretrage, poznavanjem ažuriranih baza podataka tražene oblasti i osnovnih razlika između provjerenih i neprovjerenih izvora, može biti primjenjivo i na istraživanje zakonskih regulativa općenito. 

 

( Balkansmedia.org )