Koja je razlika između uvjeravanja i manipulacije?

Ako si se barem jednom našao/la u situaciji da te neko uvjerio u nešto što nije istina ili si nešto učinio/la u naletu oduševljenja, a nakon toga požalio/la, bilo bi dobro da nastaviš čitati.

U ovom tekstu donosimo ti neke stvari koje je dobro znati ako želiš prepoznati manipulaciju u idućoj sličnoj situaciji u kojoj se nađeš.

Uvjeravanje ili manipulacija?

Postoje mentalne zamke koje često možeš prepoznati u manipulativnoj komunikaciji i različitim oblicima informiranja, poput medija i marketinga.

U ovom tekstu fokusiramo se na razliku između uvjeravanja i manipulacije.

Neovisno o tvojoj dobi, stilu života, zanimanju ili vrsti posla koji radiš, komunikacija je neizbježan dio svakodnevice.

Možda zapravo nisi ni svjestan/a koliko se često nalaziš u situacijama gdje oko nečega trebaš pregovarati ili nekoga u nešto uvjeriti – ili obrnuto, da netko tebe u nešto uvjerava.

No tamo gdje ima uvjeravanja, javlja se i prilika za manipulaciju.

U oba slučaja cilj je uvjeriti nekoga u nešto ili postići određeni dogovor.

No razlika se najčešće očituje u sredstvima kojima se netko koristi da bi postigao svoj cilj.

Ako želiš prepoznati manipulativnu komunikaciju kod drugih, ali i biti siguran da i sam/a nećeš posezati za manipulativnim sredstvima kada nekoga pokušavaš u nešto uvjeriti, ovo su tri stvari na koje trebaš obratiti pozornost:

• emocije
• (ne)transparentnost
• kritičko mišljenje

1. Emocije

Prvo na što je dobro obratiti pozornost jest pokušava li osoba s kojom razgovaraš (ili npr. reklama koju gledaš) kod tebe izazvati neku snažnu emocionalnu reakciju.

Ta metoda obično se naziva apel na emocije, a cilj je postaviti osobu u određeno raspoloženje i na taj način izazvati poženju reakciju.

Primjere toga možeš pronaći posvuda, od svakodnevnih razgovora, do različitih marketinških trikova.

Na primjer, vjerojatno znaš barem nekoliko reklama ili oglasa koje si prvo zapamtio/la po tome što su ti zabavne ili čine da se osjećaš dobro kad ih gledaš, a tek onda po onome što prodaju.

Emocije su moćan alat, zato što funkcioniraju puno brže od obične informacije, posebno onda kada su povezane s našim osobnim vrijednostima.

Dodatni razlog tome je i tzv. sklonost potvrdi, zbog čega često dajemo prednost onome što je u skladu s našim uobičajenim razmišljanjem i vrijednostima.

Kad primijetiš da neka poruka u tebi budi snažnu emocionalnu reakciju, pozitivnu ili negativnu, dobro je prisjetiti se razmišljanje i komuniciranje pod snažnim emocijama obično nije najpametnija odluka.

U takvim situacijama često je najbolje odgoditi razgovor ili neku odluku koja može biti povezana s onim što se komunicira.

2. (Ne)transparentnost

Ovo je jedna od najčešćih karakteristika manipulativne komunikacije, iako je možda često ne doživljavaš tako.

Na primjer, u medijima ili čak svakodnevnim razgovorima često možeš čuti izraze poput, "istraživanja su pokazala", "istraživački tim otkrio", "dr. NN smatra…", a da pritom ne dobiješ izvor informacije ni bilo koji način da provjeriš istinitost tih tvrdnji.

Radi se o mentalnoj zamci pozivanja na autoritet, zbog koje smo skloni vjerovati nešto samo na osnovu toga ko je nešto rekao.

Svaki put kad si u takvoj situaciji, a pogotovo onda kada ti informacija odgovara, pametno bi bilo zatražiti i provjeriti izvor informacije.

To posebno vrijedi za situacije u kojima možda trebaš nešto odlučiti na osnovu onoga što čuješ. A vrijedi i obratno – ako se ne želiš služiti jeftinim trikovima nego nekoga čvrsto uvjeriti, dobro je da pravilno barataš izvorima informacija i s njima budeš transparentan/a.

Tako ćeš uvijek ostaviti bolji dojam, ali i graditi povjerenje s drugima, jer će sve što govoriš biti provjereno i provjerljivo.

3. Kritičko mišljenje

Najvažnije od svega, u svakoj komunikaciji koja uključuje neko uvjeravanje (a time i potencijanu manipulaciju), trebaš koristiti kritičko mišljenje.

Čistu manipulaciju najlakše ćeš prepoznati po tome da osoba s tobom razgovara kao da se sve podrazumijeva i da ne trebaš ništa razmišljati ni preispitivati ("Je li tako…", "Složit ćete se…", "Svi znamo kako je to…" itd.).

Za razliku od toga, osoba koja te ne želi izmanipulirati ostavit će ti prostora da razmišljaš, postavljaš pitanja i sam/a dođeš do zaključka.

Na primjer, kad god si u situaciji da te netko o nečemu ispituje, s ciljem da ti nešto ponudi, obrati pozornost na to kako su pitanja postavljena.

Zahvaljujući kognitivnim mehanizmima kao što su efekt uokvirivanja i opterećeno pitanje, možeš se naći u situaciji da će druga strana svaki tvoj odgovor iskoristiti u svoju korist.

Osim toga, obrati pozornost i na to koliko je pitanja zatvorenog tipa, s kratkim i odgovorima da/ne, a koliko otvorenog, u kojima možeš detaljno obrazložiti svoje mišljenje.

Ako osjetiš da nešto nije u redu s time kako je pitanje postavljeno, slobodno to i reci, a svoj odgovor "uokviri" onako kako ti smatraš da najbolje komunicira tvoje mišljenje, a ne onako kako je pitanje postavljeno.