Istraživanje: Sastanci vas mogu učiniti glupima

Svi znamo da sastanci mogu biti nezanimljivi i dosadni, a nova studija pokazuje da nas oni mogu napraviti glupima.

"Možete se šaliti o tome kako se na sastancima odbora osjećate kao da imate moždanu smrt, ali naši rezultati ukazuju na to da oni mogu djelovati tako da vam umrtve mozak", izjavio je koautor studije Read Montague, direktor neurološkog laboratorija na Istraživačkom institutu Carilion, američkog sveučilišta Virginia Tech.

Postoji posebna socijalna dinamika koja se dešava na sastancima, kaže Montague, koja ne samo da može učiniti da se osjećamo glupo, već i djelovati na nas na taj način. Sve što je potrebno je kolega koj iizgleda pametniji od nas, kada on ili ona daje prezentaciju, kaže vodeći autor studije Kenneth Kishida, istraživač u Institutu Carilion. To može učiniti da se osjećamo glupo i može poremetiti način na koji naš mozak obrađuje informacije.

Da bi utvrdili kako sastanci mogu utjecati na našu sposobnost razmišljanja, znanstvenici su koristili tehniku "funkcionalnog oslikavanja magnetske rezonance" (fMRI), gledajući moždanu aktivnost ljudi dok su radili u grupnom okruženju, prema novom izvješću objavljenom u glasilu Philosophical Transaction of the Royal Society, prenosi MSNBC News.

Na početku studije, 70 studenata volontera napravilo je test inteligencije. Zanimljivo je kako se ispostavilo da skupina studenata ima prilično visoke kvocijente inteligencije - IQ, u prosjeku oko 126, kaže Kishida. Nadalje, studenti su podijeljeni u skupine od pet, s dvoje slučajno odabranih iz svake skupine za skeniranje na magnetskoj rezonanci.

Ti su odabrani ispitanici onda radili drugi IQ test, ali su ovoga puta dobijali povratne informacije o tome kako su rangirani prema ostatku svoje skupine svaki put kada su odgovarali na pitanje.

Iako su ispitanici bili dobro usklađeni s drugima u svojim skupinama u odnosu na početni IQ, mnogima su rezultati dramatično pali kada su stalno dobivali povratne informacije o tome kako stoje u usporedbi s drugima.

A skeniranje mozga je ponudilo neke naznake zašto se to događa. Samo podsjećanje na to kako drugi u skupini prolaze na testu bilo je dovoljno da aktivira dijelove mozga, kao što su amigdale, koji su uključeni u strah, tjeskobu i emocionalni odgovor, rekao je Kishida.

"Postoji nešto kada se nalazimo u grupnom kontekstu što ometa kako izražavamo našu inteligenciju", ističe Kishida.

Studija može pokazati zašto se neki tzv. "brainstorming" sastanci, posvećeni pretresanju ideja, zapravo pretvaraju u pranje mozga.