Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
online sigurnost

09.09.2024 |

Karijera / TIPS AND TRICKS

Izvor: Euro direct

INTERNET SIGURNOST

Kako u online svijetu zaštititi sebe i svoje poslovanje?

Znate li što je zapravo internet i kako internet radi?

Jeste li znali da svakim klikom na internetu, od internetskih stranica do društvenih mreža, ostavljate lične podatke? Znate li možete li ih i kako obrisati?

Iako je internet medij bez kojega je danas gotovo nemoguće raditi -- pronalazimo važne informacije, zabavljamo se i putem kojega komuniciramo s drugima, često zaboravljamo na različite opasnosti od kojih se moramo zaštititi. Međutim, krenimo redom.

Znate li što je zapravo internet i kako internet radi?

Internet je sistem koji omogućuje da različiti uređaji međusobno komuniciraju, odnosno razmjenjuju podatke. Postoje dvije vrste uređaja: server (računala na kojima postoje podaci, koji pružaju usluge ostalim uređajima poput internetskih servera, e-mail servera i slično) i klijent (oni uređaji kojima se spajamo na tu mrežu računala i putem kojih čitamo podatke). Kako bi se svi ti uređaji međusobno razumjeli, postoje i različiti protokoli kojima određeni podaci putuju i zajednički programski “jezik“ putem kojega uređaji raspoznaju podatke.

Na internet se spajamo preko ISP-a (internetskog poslužitelja), prvo na njegovu mrežu, a onda na globalnu internetsku mrežu. Svaki uređaj koji se spaja na internet ima svoje jedinstveno ime, odnosno IP adresu, svojevrsne lične karte. IP adresa se mijenja u ovisnosti o mreži preko koje pristupate internetu (mreža na poslu, kod kuće, u biblioteci itd.). Međutim, upravo se putem IP adrese mogu saznati određeni lični podaci, poput grada iz kojega se spajate na internet, poštanskog broja i internetskog poslužitelja preko kojeg ste se spojili.

Ko vidi našu IP adresu?

Internetski poslužitelj u svakom trenutku vidi ko je, s kojeg uređaja i kada pristupio internetu, čak i kojoj mrežnoj stranici. Te podatke dužan je dostaviti policiji ili drugim pravnim organima na upit.

Vlasnici mrežnih stranica/različitih servisa/igara i sličnih medija kojima pristupamo također, imaju pristup našim IP adresama. Ali, najčešće ih koriste kao statistički podatak o općenitom prometu na svojim stranicama.

Što se događa s podacima koje objavljujemo na internetu i koji su to podaci?

Osim neizbježne IP adrese, na internetu ostaje sve što objavite na društvenim mrežama, fotografije koje ste postavili kao profilne fotografije na različitim internetskim računima ili bilo koji sadržaj (slika, video, tekst) koji ste ikada igdje objavili. Taj sadržaj ostaje zabilježen na internetskim serverima čak i ako ste ga u međuvremenu obrisali.

Ovo je vrlo važna činjenica koja se često zaboravlja: sve što objavite na internetu, ostaje na internetu! Čak i ako ste nešto slučajno objavili i odmah obrisali, ostaje zapamćeno na nekom serveru i tamo ostaje zauvijek. Upravo zato morate paziti što objavljujete.

Kako zaštititi lične podatke kada ste online?

1. Koristite složene lozinke

Ne dopustite drugima da vide vaše pristupne podatke. Za ulaz na bilo koji od svojih uređaja i računa na internetskim medijima – koristite što složenije lozinke kako biste zaštitili svoje podatke. Ovo je posebno važno za e-mail i društvene mreže. Nemojte koristiti datum rođenja ili jednostavne i česte lozinke poput 1234. Radije koristite dugačku kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i znakova. Također, nemojte koristiti istu lozinku za sve postojeće račune. Svakako zapamtite da lozinke ne ostavljamo na papirićima na vidljivom mjestu, poput kompjutera ili na radnom stolu u uredu.

2. Pazite na svoje uređaje

Ne ostavljajte svoje uređaje bez nadzora! Vaš se mobilni telefon automatski spaja na društvene mreže, e-mail servise i slično? Vrlo često imamo uključenu takvu mogućnost jer nam olakšava dnevnu rutinu. Međutim, upravo zato pazite da ne ostavljate svoj uređaj bez nadzora. Stoga, kada ste u uredu i odlazite na ručak ili sastanak, zaključajte radnu stanicu, kada ste u kafiću pazite na svoj mobilni telefon i obavezno koristite složenu lozinku na njemu.

3. Pazite što objavljujete

Kao što smo već napomenuli, sve što ne biste htjeli da vide svi, čak i kad obrišete, ne objavljujte na internetu. Ne objavljujte svoje ni tuđe lične podatke, pokušajte izbjegavati pisati tačan datum i mjesto rođenja, ne objavljujte niti fotografije ličnih dokumenata i sl. Izbjegavajte objavljivati slike ili videa djece i maloljetnih osoba te adrese na kojima stanujete ili boravite.

Nemojte objavljivati niti fotografije/videozapise unutrašnjosti prostorija u kojima živite. Izbjegavajte dijeliti informacije o svojem godišnjem odmoru, odnosno vremenu kada nećete biti kod kuće. Kada ste na društvenim mrežama pripazite s kime se povezujete u “prijateljstva“ i radije upotrijebite mogućnost kojom ćete ograničiti prikaz sadržaja koji pregledavate ili objavljujete. Sadržaj time postaje vidljiv samo vašim prijateljima, radije nego svim korisnicima te društvene mreže odnosno interneta.

4. Pazite šta otvarate

Prije nego što kliknete na internetsku poveznicu, bez obzira ko vam je poslao, razmislite dva puta! Različiti kompjuterski virusi programirani su tako da je potreban samo jedan klik da ih preuzmete na uređaj koji koristite kako biste ga zarazili. Kompjuterski virusi mogu biti programi koji omogućuju neometani uvid u sve podatke koje imate na uređaju, čak i da preko njih treća strana uđe u vaše internetske račune i promijeni lozinku. Pripazite i na poruke u kojima vas bilo ko traži da mu pošaljete bankovni pin, lozinku ili neku drugu osjetljivu ličnu informaciju.

5. Izbjegavajte pristup javnim kompjuterima

Javne kompjutere koristite samo za pretraživanje informacija i to bez povezivanja sa bilo kojim od postojećih internetskih računa (elektronička pošta, društvene mreže, bankarske usluge i sl.). Javni kompjuteri su dostupna svima, tako su i svi podaci na njima dostupni svima: od historije pretraživanja do informacija potrebnih za ulazak u internetske račune.

Ovo su samo neki od savjeta sigurnosti. Budite pametni i pazite na svoje podatke kada ste na internetu.

Online sigurnost Zaštita privatnosti

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)