tips

10.09.2024 |

Karijera / TIPS AND TRICKS

Izvor: Akta.ba

Autor: Naida Kurdija

Karijera ili porodica

Na raskrižju lične vrijednosti i životnih odluka: Zapostavljate li porodicu zbog posla?

Psiholozi kažu da ne zanemarujete porodicu zbog svoje karijere jer su posljedice kako na porodicu tako i vaše mentalno stanje i balans velike.

Prema različitim istraživanjima, odrasle osobe donose otprilike 35.000 odluka dnevno.

Zvuči nestvarno veliki broj ali, ako je tačan, to znači da u prosjeku donosimo dvadeset četiri odluke svake minute.

Bilo bi zanimljivo znati za koliko od tih odluka kasnije požalimo – odluka na prvu bezazlenih poput jedenja masne hrane uprkos savjetu doktora, gašenje budilice na satu, preko komentara koji nam "iskliznu" tokom dana pa sve do velikih životnih odluka.

Jedna životna odluka postaje sve važnija i ima sve veći uticaj na živote pojedinaca i njihove porodice a to je odabir karijere.

Ljudi koji se podrede karijeri dopuste da im ona bude dominantna sila i baza za sve ostale važne životne odluke.

Odnosno, kada donose važnu odluku, gotovo uvijek se pitaju kako bi to moglo uticati na njihovu karijeru, ne nužno na njih lično ili njihovu porodicu.

Ako vam je karijera od vitalnog značaja, psiholozi ipak sugeriraju da zarad karijere ne zanemarite porodicu.

Kako znate da zbog posla zanemarujete porodicu ali i mentalno zdravlje?

Ako primijetite da ste često razdražljivi, distancirani ili ne možete u potpunosti da se bavite voljenim osobama zbog stresa ili umora na poslu, to je jasan pokazatelj da vaš posao utiče na vaše mentalno zdravlje i odnose.

Konstantna anksioznost i stres

Ako osjećate stalnu anksioznost i stres u vezi s poslom, to je jasan pokazatelj da vaš posao utječe na vaše mentalno zdravlje.

Osjećaj da ste konstantno preopterećeni, pretjerane brige oko radnih zadataka i osjećaj straha prije i tokom posla su znakovi da vaš posao uzima danak na vas.

Emocionalna iscrpljenost i izgaranje

Osjećate li se emocionalno iscrpljeno i iscrpljeno, čak i nakon dobrog sna?

Emocionalna iscrpljenost i sagorijevanje mogu biti posljedica dugotrajnog izlaganja visokim nivoima stresa na poslu.

Ako se često osjećate iscrpljeno, nedostaje vam motivacija i borite se da pronađete radost ili zadovoljstvo u svom poslu, to je jak pokazatelj da vaš posao negativno utiče na vaše mentalno blagostanje.

Fizički simptomi

Produžena izloženost stresnom radnom okruženju može se manifestirati fizičkim simptomima.

Ako često imate glavobolje, bolove u stomaku, nesanicu ili oslabljen imuni sistem, vaš posao možda doprinosi ovim zdravstvenim problemima.

Obratite pažnju na signale vašeg tijela i razmislite o tome kako vaš posao može utjecati na vaše fizičko blagostanje.

Nedostatak ravnoteže između posla i života

Održavanje zdrave ravnoteže između posla i života ključno je za naše mentalno zdravlje.

Ako vam posao ostavlja malo vremena ili energije za aktivnosti izvan posla, kao što je provođenje kvalitetnog vremena sa voljenima, bavljenje hobijima ili bavljenje samopomoćom, to je znak da vaš posao zadire u vaš lični život i negativno utiče vaše mentalno blagostanje.

Negativan uticaj na odnose

Kada posao postane sveobuhvatan, može pogoršati vaše odnose sa porodicom, prijateljima i drugim važnim ljudima u vašem životu.

Ako primijetite da ste često razdražljivi, distancirani ili ne možete u potpunosti da se bavite voljenim osobama zbog stresa ili umora na poslu, to je jasan pokazatelj da vaš posao utiče na vaše mentalno zdravlje i odnose.

Nedostatak ličnog ispunjenja

Posao koji ne pruža osjećaj svrhe ili ispunjenja može imati značajan uticaj na vaše mentalno blagostanje.

Ako se osjećate necijenjeno, podcijenjeno ili zaglavljeni u monotonoj rutini bez mogućnosti za rast ili razvoj, vjerovatno je da vaš posao negativno utiče na vašu ukupnu sreću i zadovoljstvo u životu.

Povećani izazovi mentalnog zdravlja

Ako primijetite značajan pad svog mentalnog zdravlja od početka svog posla, kao što je povećana anksioznost, depresija ili pad samopoštovanja, ključno je priznati ulogu koju vaš posao igra u tom padu.

Vaš posao ne bi trebao ugroziti vaše mentalno zdravlje i od suštinskog je značaja da tražite podršku i napravite potrebne promjene kako biste dali prioritet vašem mentalnom zdravlju.

Balans je moguć

Prepoznavanje znakova da vaš posao negativno utječe na vaše mentalno zdravlje prvi je korak ka povratku vašeg blagostanja.

U svijetu se organiziraju različita poslovna savjetovanja i edukacije koje uče karijeriste o važnosti balansiranja ta dva životna polja.

Malo je to nezgodno i teško, jer su naše najbolje godine za izgradnju karijere ujedno i naše najbolje godine za podizanje porodice, ali mi smo i kao jedinke već dio porodice iz koje potičemo i na koju takođe utičemo svojim odlukama.

Psiholozi kažu da, zbog toga, ne zanemarujemo porodicu zbog svoje karijere jer su posljedice kako na porodicu tako i naše mentalno stanje i balans velike.

Karijera je važna ali ako nismo dovoljno "u kontroli" idolopoklonstvo karijeri može nas koštati.

"Ako želiš promijeniti svijet, idi kući i voli svoju porodicu", izjavila je svojevremeno Majka Tereza, časna sestra i misionarka.

Postoji i idolopoklonstvo i ka porodici ali niti jedna krajnost nije dobra ukoliko vam imponira isključivo ono što se referira na porodicu ili posao i ako na bazi toga definirate lični identitet.

Stoga je važan balans i razmišljanje o balansu kada se prihvata novi posao, karijerna prilika.

Svakako da sve to treba provuči kroz "prizmu" ličnih uvjerenja, stremljenja i ambicija ali mislite na "rizike" i cijenu nekog više plaćenog posla koji planirate prihvatiti.

Iako mnogi misle da je "Sve u kvalitetnom vremenu", kada balansirate porodicu i karijeru za uspjeh na oba polja je važan i kvantitet.

"Volio bih da nisam proveo toliko vremena sa svojom porodicom", sigurno nije rečenica niti misao onih koji odlaze sa ovog svijeta.

Kako ulažemo i trošimo svoje vrijeme je važna odluka jer jedino vrijeme u životu ne možemo vratiti.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)