Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Kako postati stručnjak za prepoznavanje laži?

22.01.2016 |

Karijera / TIPS AND TRICKS

Izvor: womeninadria.com

Kako postati stručnjak za prepoznavanje laži?

Jeste li znali da nam svakim danom ljudi lažu čak do 200 puta? Da više lažemo strancima, nego kolegama na poslu? Da ekstrovertirane osobe lažu više od introvertiranih.

Jeste li znali da nam svakim danom ljudi lažu čak do 200 puta? Da više lažemo strancima, nego kolegama na poslu? Da ekstrovertirane osobe lažu više od introvertiranih? Da prosječan bračni par laže jedan drugome u jednom od deset razgovora?, piše womaninadria.com.

Laž je utkana u naše društvo, ali i u naše gene. Što je vrsta inteligentnija, ima veću tendenciju laganja. Iako smo svi u načelu protiv laganja, ne možemo stalno biti iskreni. Zamislite kakav bi svijet bio da ne možemo lagati? Odličan primjer za to je i film „The Invention of Lying“, koji prikazuje kako bi izgledao svijet da stvarno nismo sposobni lagati.

To ne znači da je laž isključivo dobra ili loša. Postoje takozvane „bijele laži“, koje često koristimo kako nekoga ne bi povrijedili, ili kako bi zaštitili nekoga. S druge strane imamo laži koje mogu uništiti živote i koje državu ili tvrtku mogu koštati milijune, kao što je slučaj s prijevarama.

Ljudi nisu ni toliko loši u prepoznavanju laži. U čak 54 posto slučajeva sposobni smo prepoznati laž. No isto tako postoje ljudi kojima je posao prepoznati laž i koji su veoma uspješni u tome – u čak 90 posto slučajeva znaju kada netko laže.

Kako prepoznati laž?

Jedna od takvih stručnjaka je i Pamela Meyer koja je u svom govoru na TEDovoj konferenciji objasnila zašto lažemo i kako prepoznati kada netko laže.

Kako je Pamela napomenula, izgovorena laž nema nikakvu moć. Mi joj dajemo moć i značenje kada povjerujemo u nju. Zašto toliko često vjerujemo lažima? Jer su nam potrebne. Osobe koje nam lažu iskorištavaju naše slabosti, govore nam stvari koje želimo čuti. Želimo čuti da nam ta nova haljina super stoji, iako nam je možda ipak malo preuska. Želimo čuti da je projekt koji smo na poslu napravili izvrstan, iako možda i mi sami znamo da bi na njemu trebalo još malo proraditi.

Koliko je laž sastavni dio naših života? Uzmite samo primjer malog djeteta koje će zaplakati kako bi privuklo pažnju roditelja, a nije ni gladno, ni žedno. Tinejdžeri lažu svojim roditeljima u jednom od pet razgovora. A o poslovnom svijetu da ne pričamo. Velik dio poslovnog svijeta temelji se na laži.

No to ne znači da moramo prihvatiti svaku izrečenu laž. Pamela, kao stručnjakinja u prepoznavanju laži, otkrila je par trikova kako je prepoznati.

Pokazatelji laži

Prva stvar koja otkriva lažljivca je njegov govor. Različita su istraživanja pokazala da lažljivci više koriste formalan od neformalnog govora. Nadalje, osobe koje lažu, često se udaljavaju od teme ili osobe o kojoj lažu. Spušten ton glasa, strogi kronološki red priče, kao i priča s previše detalja, također su dobri pokazatelji laži.

Druga stvar je, naravno, govor tijela. Većina naše komunikacije odnosi se na neverbalnu komunikaciju. Kako se osoba ponaša, odnosno što njeno tijelo govori, osnovni su elementi na koje biste trebali obratiti pozornost.

Iako postoji vjerovanje da se lažljivci često meškolje, istraživanja su pokazala da znaju „smrznuti“ gornji dio tijela. Ista je stvar s gledanjem u oči – lažljivci bez problema mogu gledati osobu u oči dok lažu. Na što onda obratiti pozornost?

Lažan osmijeh se primjerice može itekako prepoznati. Kako? Po naborima oko očiju. Kod lažnog osmijeha, nabori oko očiju ne postoje, jer se ne mogu odglumiti. Lažljivci, osim „umjetnog osmijeha“ često koriste i "podmukli smiješak". Osim toga, pozornost možete obratiti i na držanje osobe koje je, kako kaže Meyer, pokazatelj laži na koji se ne obraća dovoljno pažnje. Osoba koja laže često lagano sliježe ramenima te pokretima glave pokazuje suprotno od onoga što govori. Iskrena osoba će s vama surađivati i bit će vam voljna pomoći te će pokazati zabrinutost, a ako smatra da je pogrešno optužena, ona će se razljutiti. Ne samo u tom trenutku, već će ta ljutnja (povrijeđenost) biti prisutna neko duže vrijeme.

No to ne znači da su to znakovi sigurne prijevare, odnosno laži.

"Takva su ponašanja jednostavno ponašanja. Nisu dokaz obmane. Ona su crvene zastave. Mi smo ljudska bića koja čine bespotrebne obmanjujuće geste čitav dan, posvuda. One ne znače ništa same po sebi. Ali ako ih uočite u nizovima, to je vaš znak. Gledajte, slušajte, ispitujte, postavljajte teška pitanja…", preporučila je Meyer.

Pogledajte njezin govor i još neke odlične savjete koji će vam pomoći da ubuduće prepoznate kad vam netko laže. Barem kad vam laže u lice.

govor tijela Pamela Meyer stručnjak za prepoznavanje laži

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)