Humorom protiv stresa na radnom mjestu?

BUM! Okrenete se i vidite osobu na podu, a za tim čujete stidljiv, pa sve jači smijeh ostalih članova kolektiva – žrtva je šaljive podvale na radnom mjestu. Ispostavit će se da je neko skinuo šarafe sa stolice, i kada je ta osoba sjela, završila je na podu u tren oka.

I dok će se neko u menadžmentu duboko zabrinuti u vezi s povredom na radu i osiguranjem u te svrhe i slično, to je ipak samo zezancija, mangupluk, neka vrsta inicijacije – zar ne?

Ali šta ako se neko zaista ozbiljno ozlijedio, ili ako je drugačije protumačio cijelu situaciju, pa je to dovelo do nasilničkog ponašanja među kolegama, možda čak i do sudskih procesa protiv kolektiva?

Moderni stav, koji mnoge kompanije promiču danas, jeste da su sva sredstva dozvoljena u borbi protiv stresa i nezadovoljstva. To je posebno vidljivo iz iskustava kompanija koje većim dijelom zapošljavaju Y generaciju, gdje je sasvim normalno, ako ne i obavezno da radne prostorije uključuju sobu za zabavu i razne opuštajuće sadržaje.

Čak i kad se radi o konvencionalno uređenoj kompaniji, humoristične situacije imaju niz prednosti koje mogu podići motivaciju i angažman zaposlenika. Međutim, postoji još nešto na što trebamo obratiti pažnju u takvim situacijama. Humorističnost, posebno ona praktična, ima i mračnu stranu, onu koja može imati veliki efekat na sposobnosti lidera da kontrolišu radnu sredinu.

Mračna strana humora

Humor se temelji na prepoznavanju granica prihvatljivog svake pojedine grupe. To učvršćuje odnose u timu i minimizira razlike, dok potencira sličnosti.  Uobičajeno je da ovaj proces razgraničavanja reflektuje stereotipe. Tako će se članovi radnog tima bolje upoznati, definirati i redefinirati sami sebe, potencirat će ono što im se dopada, a ono što im se ne dopada, isključiti.

To se događa na više načina. Na primjer, način na koji se zaposlenici šale na račun klijenata. To se može odnositi na npr. njihovo nerazumijevanje biznisa ili čak nedostatak poslovnog bontona. S druge strane, postoji opasnost da i sam menadžment može zapasti pod utjecaj grupnih stereotipa i na taj način stigmatizirati pojedine zaposlenike kroz šale i internu komunikaciju. Naravno, jasno je da nema potrebe napominjati da se neki praktični trikovi ne mogu primjeniti na starije kolege ili one koje imaju umanjenu radnu sposobnost radi invaliditeta.

Dakle, humor se može koristiti da se radni tim učini koherentnijim, ali ujedno, ukoliko neke od tih šala na račun člana tima ili klijenta, pređu granicu ili dođu do onih kojima nisu namijenjeni – to može predstavljati ogroman problem za kolektiv, ali i menadžment.

Primjer koliko neugodna takva situacija može biti je vidljiv iz slučaja kada su hakirani serveri Sony-a. U jednoj od e-mail interakcija članova producentskog tima koje su privukle međunarodnu pažnju stoji referenca na Angelinu Jolie i njen film Cleopatra, u kojoj se kaže: “…ubij me, molim te! Odmah! ...”

Šale i humor mogu pomoći zaposlenima da uče i da se razvijaju.

Kada je humor prikladan?

Humor se može koristiti u brojnim situacijama u kojima se suprotstavljaju dobre i loše poslovne prakse. Istraživanje koje je sproveo jedan australski univerzitet otkrilo da humor može koristiti za ispravljanje ponašanja kod zaposlenika. Međutim, u ovom istraživanju, učesnici su koristili i izrugivanje i ismijavanje kako bi postigli taj cilj.

Ipak, kako sama suština, tako i vrijeme šale jako varira u zavisnosti od radnog okruženja i njegove kulturološke pozadine. Drugo istraživanje sprovedeno u SAD-u je otkrilo da postoji nekoliko nepisanih pravila koja se itekako uvažavaju kad je humor u pitanju, zavisno od radne sredine koju su posmatrali (npr. šale na račun neke nacionalne manjine, rasne ili religijske pripadnosti i slično).

Manje po veličini i manje formalne kompanije imaju tendenciju da su njihovi zaposlenici međusobno bliži i da se često jako dobro po znaju. U mnogim takvim situacijama, vicevi koji kruže mogu biti nešto “masniji” i daleko implikantniji u odnosu na one koji su prihvatljivi u kolektivima većih kompanija ili korporacija, gdje je humor gotovo pa neumjestan u potpunosti.

Trening iz liderskih vještina može pomoći ljudima na rukovodećim pozicijama  da uspješnije sprovode process upravljanja, te da prepoznaju kulturološke granice prihvatljivog i da reagiraju u skladu s tim raspoloženjem. Upravo takav trening organizuje KURGAN Training u Sarajevu

Implicitne granice su inherentne na radnim mjestima, te mogu dovesti do velikih problema kada se samo upravljanje zaposlenima pokuša napraviti šaljivim procesom. Za lidera na toj poziciji je tada jako bitno da poznaje organizaciju i da obavi kvalitetan due diligence prije nego što počne provoditi neke "humoristične" aktivnosti. Također, prije uvođenja novih radnih procesa, treba ispitati da li se, sprovodeći ih na šaljiv način i potičući zabavnu radnu sredinu, možda krše neka nepisana pravila. Predlažemo da posebno obratitite pažnju na ovo ukoliko ste dio multi-kulturalne radne sredinama ili radite na projektima koji podrazumijevaju multi-nacionalne članove tima.

I za kraj, ovdje možete pronaći nekoliko najpopularnijih ideja za uredske praktične šale. Ukoliko se odlučite da isprobate neke od njih, znajte da to radite isključivo na vlastitu odgovornost.