Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
budžet

Foto: Ilustracija

23.01.2026 |

Kolumna

Izvor: Akta.ba

JASMIN OMERAGIĆ

Šta ćemo ako nam budžetski jorgan za 2026. godinu - bude (pre)kratak?

Zimske radosti su završene – prelazimo na pravo klizanje, ili kočenje.

Nakon prilično duge pauze, čak i za one države u kojima sve funkcionira kao "švicarski sat", Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH prije dan-dva na svojoj 28. redovnoj sjednici usvojio je budžet za 2026. godinu, kao i izmjene važnog zakona iz oblasti penzijskog, zatim tu je i zakon o fiskalizaciji i tako dalje, ali ćemo se svi skupa pozabaviti (a možda i nasekirati) i zbog novih ino-zaduženja, bez kojih (haman) sve ostalo – nema finansijsku podlogu, nema potporu ni materijalnu osnovu, pa (za predlagače budžeta) nema ni logično uporište...

Za Akta.ba piše: Jasmin Omeragić, ekonomist i certificirani računovođa sa višedecenijskim iskustvom u praksi i teoriji finansija, računovodstva, poreza i revizije

A danas je dan "D" – Dom naroda reći će "zadnju“!

I sve ide – po hitnom postupku (i sa zakonskim zakašnjenjem). Jer, prema Zakonu, budžet za svaku narednu godinu trebao bi biti usvojen do kraja tekuće godine, ali od 2000. godine to se desilo - samo pet puta, i to: za godinu 2010, te za 2013, 2014, 2016. i za 2017. godinu. U svim ostalim godinama su se donosile odluke o privremenom finansiranju, a privremeno finansiranje trajalo je – kako kad: od jedan mjesec, pa tri, onda sedam mjeseci, pa gotovo i cijelu godinu kada bi se budžet za tekuću godinu usvajao u vrijeme kada je to već trebalo uraditi za narednu godinu.

A to tako ne bi trebalo biti, jer Zakon o budžetima u Federaciji BiH[1] je jasan:

Naime, Zakon o budžetima Federacije BiH propisao je dinamiku i rokove pripreme i donošenja planova, a „poredao“ je i obaveze i odgovornosti pojedinih učesnika u procesu pripreme budžeta Federacije. Zakon nalaže svim učesnicima u postupku pripreme i izvršenja budžeta da se pridržavaju principa efikasnosti i ekonomičnosti, potpunosti, tačnosti i jedinstvene budžetske klasifikacije, a članom 15. Zakona propisan je budžetski kalendar, prema kojem bi se trebale odvijati aktivnosti kako slijedi:

  • Ministarstvo finansija dostavlja budžetskim korisnicima instrukcije broj 1 o načinu i elementima izrade dokumenta okvirnog budžeta - do 15. februara;
  • budžetski korisnici na osnovu instrukcija dostavljaju Ministarstvu finansija
    prijedloge prioriteta za izradu dokumenta okvirnog budžeta (tzv. DOB) – do 15. aprila;
  • Ministarstvo finansija priprema dokument okvirnog budžeta i dostavlja Vladi Federacije Bosne i Hercegovine – do 15. juna, a isti Vlada usvaja – do 30. juna;
  • Ministarstvo finansija objavljuje dokument okvirnog budžeta na web stranici Ministarstva finansija i dostavlja budžetskim korisnicima budžetsku instrukciju
    broj 2 (u kojoj su prezentirana početna budžetska ograničenja i smjernice za izradu zahtjeva budžetskih korisnika) - do 15. jula;
  • budžetskim korisnicima ostavljen je rok u kojem trebaju Ministarstvu finansija dostaviti budžetske zahtjeve – do 31. avgusta;
  • cijeli mjesec septembar „dobro odmornim budžetlijama“ stoji na raspolaganju za konsultacije u vezi sa zahtjevima budžetskih korisnika i prioriteta budžetske potrošnje, dakle – do 30. septembra, da bi
  • do 31. oktobra - Ministarstvo finansija dostavilo Vladi Nacrt budžeta za narednu
    fiskalnu godinu, kako bi se
  • do 5. novembra na Vlad utvrdio Nacrt budžeta kojeg premijer dostavlja Parlamentu uz prateću dokumentaciju, te kako bi u konačnici
  • Parlament donio budžet do 31. decembra.

I parlamentarci su imali vrlo malo vremena za „izučavanje“ prijedloga Budžeta – šta je tek onda sa transparentnošću istoga - kada su „obični“ građani u pitanju?

O razlozima i procesima pripreme, objavljivanja, distribucije i komuniciranja u vezi sa planiranjem i izvršenjem budžeta svih nivoa vlasti – nećemo! Džaba trošiti riječi!!!

No, "knjige kažu" da i za to postoji metodologija i da je ista kreirana na osnovu važnih smjernica razvoja društva u cjelini, a zasnovana (bi trebala biti) na sveobuhvatnoj analizi stanja, potreba i pravnog okvira, te na dosadašnjem iskustvu u pripremi i implementaciji budžetskih aktivnosti. No, ima još nešto – veoma bitno; u cilju opće transparentnosti cijelog procesa, posebnom metodologijom[2] predviđeno je i definiranje i ostalih neophodnih aktivnosti u cilju direktnog i dvosmjernog komuniciranja sa građanima, to jest, savremeni svijet „smislio“ je i uključivanje građana u procese razmatranja i donošenja budžeta. Osmišljen je dokument pod nazivom "Budžet za građane“ koji bi na jednostavan i razumljiv način objašnjavao građanima budžet, budžetske termine, odgovornost za obavljanje različitih nadležnosti i pružanje usluga, kratak redoslijed aktivnosti i tok budžetskog procesa prema budžetskom kalendaru, kao i mehanizme za uključivanja građana.

Prema onome kako se „u nas“ ovi procesi odvijaju, ne bi se moglo reći da su se građani baš posebno "našli“ u navedenom dokumentu, jer zbog „kratkoće“ vremena i (ne)transparentnosti vlasti, a (Boga mi) i kompleksnosti budžetskih dokumenta, građani nemaju čak ni zamagljenu sliku o tome kako vlast planira prikupiti i trošiti javni novac, pa čemu bi onda oni analizirati budžetske dokumente, čak i da su imali tu priliku. A, ako građani "ne razumiju“ budžet, onda neće ni postavljati pitanja, niti će tražiti odgovornost vlasti.

Možda ni to nije loše (za nekoga)...

Znači, mir, mir, mir... činjenica je da su izvještaji koji se objavljuju u budžetskom procesu veoma obimni, kompleksni, pisani su jezikom struke, teško su razumljivi čak i onima koji posjeduju određeno predznanje iz oblasti javnih finansija. Možda stoga institucije vlasti (i jesu i nisu) dužne da objavljuju i učine javnim detaljne finansijske izvještaje o tome kako se novac iz budžeta troši, jer (zaboga) svako živ zna da se radi o budžetu koji se puni novcem građana. Stoga, ko će sad i to da objašnjava narodu šta je to svrha raspolaganja javnim novcem (a u ime građana), i da im „crta“ pojednostavljenu verziju prijedloga budžeta ili usvojenog budžeta?!

A priča se, da u nekim tamo uređenim državama svi budžetski dokumenti moraju imati svoje pojednostavljene verzije koje su razumljive, kako za poslanike u Parlamentu, tako i za sve građane.

Kako god, no za sada je dobro i to da građani znaju da bi prijedlog bilo kojega bužeta trebao biti dostavljen i građanima u formi materijala za javnu raspravu, da bi trebao svim zainteresiranim građanima omogućiti da se uključe i svojim prijedlozima doprinesu usmjeravanju javnog novca prema njihovim potrebama, te da na izborima (ako se sjete) baš o tome malo više priupitaju "grlene“ predstavnike stranaka.

Ako ni zbog čega, onda iz jednostavnog i razumljivog razloga da bi imali prave argumente da p(r)ozovu vlast na odgovornost, pogotovo ako nije udovoljeno tima (baš ono običnim) principima vladavine prava.

Budžet Federacije BiH za 2026. godinu zapravo je: 1 u 2 (i mogao bi se nazvati: plan potrošnje i novih zaduženja)

Vlada Federacije BiH utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2026. godinu u ukupnom iznosu od „lijepih“ 8,9 milijardi KM, što je za 690 miliona KM više nego u protekloj 2025. godini. Stručnjaci su odmah zaključili da je ovo pravi potrošački budžet, jer kapitalni transferi drastično padaju, socijalna davanja rastu za skoro milijardu KM, iz Vlade opet kažu da im „glavna meta“ nije izborna godina - kako neki (zlu)rado tvrde – nego održivo upravljanje javnim finansijama, uz odgovornu kontrolu rashoda i obezbjeđenje stabilnih izvora finansiranja. Fokus je, vele, na ispunjevanju obaveza prema građanima i institucijama (socijalna zaštita, zdravstveni i penzijski sistem, stabilno poslovno okruženje, te očuvanje funkcionalnosti javnih službi), pa se posebno „prstom upire“ na samo neke stavke, kao što su:

4,303 milijarde KM

za tekuće transfere pojedincima, s glavnim fokusom na isplatu redovnih i stabilnih penzija i dugoročnu održivost penzijskog sistema

333 milona KM

za invalidnine, dok su za transfere za lica sa invaliditetom – neratne invalide predviđena sredstva u iznosu od 336 milona KM

249 miliona

KM za putnu infrastrukturu

228 miliona KM

za podršku porodicama sa djecom u Federaciji BiH, kako kažu za jačanje pronatalitetne politike i smanjenje rizika od siromaštva porodica s djecom

200 milona KM

za tekuće transfere kantonima

197 milona KM

značajni pojedinačni iznos odnosi se na podsticaje za poljoprivredu, za koje su povećana izdvajanja za 7 miliona KM i iznose 190 milona KM, čime se osigurava kontinuitet podrške primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ruralnom razvoju i prehrambenoj sigurnosti

80 milona KM

za Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH u redovnom izvršavanju obaveza prema Fondu solidarnosti, smanjenju listi čekanja, te unapređenju dostupnosti zdravstvenih usluga građanima

80 miliona KM

za implementaciju Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica kako bi se osigurao nastavak ostvarivanja zakonom zagarantovanih prava, te kako bi se „potvrdila“ institucionalna briga o populaciji branilaca

59 milona KM

za stabilno finansiranje prava roditelja koji brinu o djeci s teškoćama u razvoju

48 miliona KM

kapitalni transferi gradovima i općinama

31,5 milona KM

za transfer civilnim žrtvama rata s ciljem nastavka institucionalne podrške ovoj posebno osjetljivoj kategoriji stanovništva

24 milona KM

za transfer Željeznicama Federacije BiH, „da poprave“ kontinuitet željezničkog saobraćaja, održavanje infrastrukture i unapređenje sigurnosti i kvaliteta u ovom važnom sektoru transporta

23,23 miliona KM

za subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima, a u svrhu provedbe različitih mjera ekonomske politike usmjerenih na stabilizaciju poslovanja i jačanje otpornosti privrede

16 miliona KM

za jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete

12, 29 milona KM

za projekat poticanja zapošljavanja i jačanja konkurentnosti radne snage

10 miliona KM

za finansijsku konsolidaciju JP Željeznice FBiH;

10 miliona KM

za unapređenje avioprometa

3 milona KM

planirano je za subvencije javnim preduzećima, i to za jačanje njihove operativne stabilnosti i unapređenje usluga od javnog interesa, za provođenje pravedne tranzicije i ublažavanje poremećaja na tržištu, te još

1,1 milon KM

(čak toliko) za jačanje preventivnih i zaštitnih mjera, kao i podršci radu specijalizovanih organizacija koje pružaju pomoć žrtvama nasilja

Zar samo i ove cifre nisu dovoljno jasna poruka da ipak tajna dobre vladavine nije u političkoj volji i obećanjima, niti u potrošačko-deficitarnom budžetu, nego da je tajna u razvoju, u što hitnijoj izgradnji kapaciteta za upravljanje projektima, u usvajanju znanja i vještina iz domena finansijskog menadžmenta i izvještavanja, zatim na novim profitabilnim projektima, te da sve to bude u skladu sa regulativama EU. Riječju, bavljenje budžetom je posao za vizionare, za one koji su otvoreni za nova (sa)znanja, ili, bolje reći, za nove ljude specijalizirane u projektnom i finansijskom menadžmentu (a ne u praznom političkom nadmudrivanju).

No, nije to tako lako, jer "na terenu“ imamo planirano zaduženje od 2,3 milijarde KM, rast plata državnim službenicima za više od 50 miliona KM i inflaciju u hrani veću od osam %, što dodatno opterećuje javne finansije, ali zato - kapitalne investicije praktično ne postoje, pa nažalost „stoji“ i upozorenje struke da će ovakav pristup budžetiranju odvesti ka dugoročno nepovoljnom zaduživanju, većim kamatama i riziku od prinudnih naplata. Dugoročno, u velikom riziku je i kreditni rejting FBiH, zatim nam može biti veoma upitno buduće zaduživanje, a inflacija i rast troškova života već sada „dovoljno“ pritiskaju budžetske korisnike i građane. Sve u svemu, uzrok ovakvom stanju ipak nije povećanje penzija (kako se to u nekim krugovima želi predstaviti), jer je pravi "background“ ove priče ipak neštedljivo i komotno ponašanje svih budžetskih korisnika.

Federacija BiH već je zadužena za cca milijardu KM, koja će nas u kamatama koštati 300 miliona KM, a ekonomska teorija i praksa nikada nije stala iza ekonomske politike koja se svodi samo na zaduživanje. Neadekvatne (čitaj: nikakve) mjere štednje, neracionalna potrošnja, neinvestiranje i populisitčko podilaženje socijalnim apetitima putokaz su za dužničko ropstvo, (argumentirano tvrde stručnjaci), a za sada ostaje samo nada da i Federacija neće doći u stanje kada enormna zaduženja, sudski procesi, prinudne naplate i zapljene imovine postanu izvjesnost u kojoj se RS neko vrijeme – već "koprca“.

Jasno je, dakle, da nama nedostaje – kontrola trošenja i sankcioniranje onih koji nemaju (samo)kontrolu!

Većina razvijenih zemalja svijeta u korijenima vlastite demokratije ima razvijen i izgrađen sistem i principe da građani putem akreditiranih i nepristrasnih institucija ostvaruju uvid i kontrolu u trošenju novca poreskih obveznika.

Razlog se zna – treba nam „pravi“ nadzor nad trošenjem javnih para, trebaju nam činjenice koje ukazuju na nepravilnosti, nedostaju nam aktivnosti na smanjenju troškova funkcioniranja organa države i njenih nižih instanci. Poluga za to je – kontrola, a sistem prost: svakodnevni interni i kontinuirani nadzor u okviru državne uprave, zatim inspekcija, te na koncu i državna reviziju (koja ima funkciju ispitivanja javnih rashoda i procjene ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti svih budžetskih institucija). U praksi bi svi modeli kontrole morali biti isprepletani tako da čine integrirani sistem nadzora nad javnim finansijama, ali cilj je uvijek jasan: smanjiti javne rashode i „imati“ jeftiniju državu.

Naša praksa pokazuje da zbog (ne)posjedovanje kvalitetne kontrole trpi cijeli sistem, metodologija i procedure „padaju“ na (ne)osmišljenim poslovnim politikama, nema zaštite integriteta sredstava, neadekvatno je sprečavanje i otkrivanje zloupotreba i grešaka, ne odgovara se za netačnost i nepotpunost računovodstvenih evidencija i nepoštivanje ročnosti u pripremi i prezentaciji pouzdanih finansijskih informacija. Navedeno se posebno ispoljava u slučajevima kada je i funkcija kontrole podložna određenim ograničenjima koja uključuju i kršenje propisa i procedura od strane nalogodavaca, zatim grešaka odgovornih izvršilaca, ali i određenih dogovorenih radnji iz političkog miljea. Puno se priča, a vrlo malo se radi na jačanju funkcije nezavisne interne revizije, pogotovo u institucijama BiH, tako da i nalazi eksterne revizije vrlo često ostaju samo kao svjedok (ne)slavne prošlosti.

Loše, proizvoljno i shodno ličnim interesima postavljeni su standardi potrošnje i ponašanja odgovornih pojedinaca u trošenju budžetskih sredstava, a upitna je i svijest o odgovornosti u raspolaganju javnim novcem. Negdje u hodu u javnom sektoru su se pogubili „ključevi“ za imenovanje kompetentnih kadrovskih rješenja, a uspostava mehanizama pravne zaštite (a ne javne osude kako to u praksi biva) svih onih koji imaju hrabrosti da prijave korupciju, prevare i razne mahinacije, postala je opasna i kažnjiva za one koji bi to i uradili. Neadekvatna zakonska ili podzakonska rješenja i nedorečenost istih su ono što odgovara izvršiocima nečasnih i nepoštenih radnji, a nalazi revizije „zadžaba“ upozoravaju da svuda ima određenih područja javne potrošnje koja nisu uopće regulirana na odgovarajući način, a upravo to su glavni generatori korupcije i prevare.

A sve bi se tako jednostavno i djelotvorno moglo procesuirati kroz bolju i djelotvorniju administrativnu, računovodstvenu, tužilačku, sudsku i parlamentarnu preduzimljivost.

Samo treba "pritisnuti" dugme na kojem piše: vladavina prava i – adekvatne sankcije!


[1] Član 10 do 14 Zakona („Službene novine Federacije BiH“, br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15, 91/15, 102/15, 104/16, 5/18, 11/19, 99/19, 25a/22 i 7/25)

[2] https://www.mft.gov.ba/Content/OpenAttachment?id=28504bd3-42b5-466d-812d-af2fbf17fdc4&lang=bs

Jasmin Omeragić Budžet Federacije

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

Vlada FBiH Sarajevo

Alipašina 41 71000 Sarajevo

Parlament Federacije BiH Sarajevo

Hamdije Kreševljakovića br. 3 71000 Sarajevo

POVEZANE VIJESTI

finansijski pokazatelj

Ko je ekonomski jači: Uporedili smo privredu FBiH i RS

finansijski pokazatelj

23.05.2026

|DVA LICA PRIVREDE

Ko je ekonomski jači: Uporedili smo privredu FBiH i RS

projekat

Novi pješački most na Uni i obnova ulica: Bihać pokrenuo važne projekte

projekat

23.05.2026

|SUFINANSIRANJE OD 68.000 KM

Novi pješački most na Uni i obnova ulica: Bihać pokrenuo važne projekte

Air

Potpisan ugovor za Air Tractore u Mostaru vrijedan 1,3 miliona eura

Air

22.05.2026

|JAČANJE ZRAČNE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE

Potpisan ugovor za Air Tractore u Mostaru vrijedan 1,3 miliona eura

Rudari

Zenički rudari najavili štrajk glađu zbog čekanja na penzije

Rudari

22.05.2026

|PENZIONERI BEZ PRIMANJA

Zenički rudari najavili štrajk glađu zbog čekanja na penzije

Put

Za obnovu ceste Potoci – Rujište osigurano 2,5 miliona KM, FBiH daje 900.000 KM

Put

22.05.2026

|OBNOVA REGIONALNE CESTE

Za obnovu ceste Potoci – Rujište osigurano 2,5 miliona KM, FBiH daje 900.000 KM

FMPiK

Vlada FBiH potpisala sporazume: Za ceste širom Federacije osiguran 21 milion KM

FMPiK

22.05.2026

|POTPISANI UGOVORI U MOSTARU

Vlada FBiH potpisala sporazume: Za ceste širom Federacije osiguran 21 milion KM

AERODORM SARAJEVO

FUP izuzima dokumentaciju iz Aerodoma Sarajevo

AERODORM SARAJEVO

21.05.2026

|POSKOK

FUP izuzima dokumentaciju iz Aerodoma Sarajevo

HAMZIĆ

Hamzić kritikovao prijedlog zakona za Željezaru: Ovo nije spašavanje, ovo je otimačina

HAMZIĆ

21.05.2026

|OTVORENO PISMO

Hamzić kritikovao prijedlog zakona za Željezaru: Ovo nije spašavanje, ovo je otimačina

lizing

Izmjena i dopuna Zakona o lizingu

lizing

20.05.2026

|ZAKON O LIZINGU

Izmjena i dopuna Zakona o lizingu

sportski kolektivi

Izmjenjeni Zakon o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima

sportski kolektivi

20.05.2026

|OTPIS DUGOVANJA SPORTSKIM KOLEKTIVIMA

Izmjenjeni Zakon o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima

zatezne kamate

Izmjena Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode

zatezne kamate

20.05.2026

|ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE

Izmjena Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode

osiguranje u saobraćaju

Izmjena zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju

osiguranje u saobraćaju

20.05.2026

|OBAVEZNO OSIGURANJE U SAOBRAĆAJU

Izmjena zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju

protest

Radnici Krivaje pred Vladom FBiH: Traže uvezivanje radnog staža

protest

20.05.2026

|BORBA ZA PRAVA

Radnici Krivaje pred Vladom FBiH: Traže uvezivanje radnog staža

stranci

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zapošljavanju stranaca

stranci

20.05.2026

|ZAPOŠLJAVANJE STRANACA

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zapošljavanju stranaca

UPFBIH

Poslodavci u FBiH upozoravaju: Siva lista Moneyvala bi pogodila cijelu ekonomiju

UPFBIH

20.05.2026

|UPFBIH TRAŽI KOORDINACIJU VLASTI

Poslodavci u FBiH upozoravaju: Siva lista Moneyvala bi pogodila cijelu ekonomiju

BiH

PSBiH razmatrao stanje čelične industrije i Nova Željezara Zenica

BiH

19.05.2026

|HITNA SJEDNICA PREDSTAVNIČKOG DOMA

PSBiH razmatrao stanje čelične industrije i Nova Željezara Zenica

kina amerika

Amerika ili Kina: Koga BiH bira za strateškog partnera?

kina amerika

19.05.2026

|AZRA ATAGIĆ ĆATOVIĆ

Amerika ili Kina: Koga BiH bira za strateškog partnera?

Hasičević

Promet trgovine u FBiH porastao 7,08 posto u prvom kvartalu 2026.

Hasičević

19.05.2026

|MINISTARSTVO ODBACUJE KRITIKE

Promet trgovine u FBiH porastao 7,08 posto u prvom kvartalu 2026.