Tanka je linija između slobode govora i jezika mržnje

Jezik mržnje je veliki problem u BiH, pa i na Balkanu. Potpuno je jasno da se rat prestao voditi puškama i da se vodi komentarima i jezikom mržnje na web portalima. Tome doprinosi činjenica da BiH nema zakone kojima bi mogla sankcionirati jezik mržnje i razne druge načine napada na pojedince i institucije u 'virtualnom svijetu' tj. preko interneta.

A kada se 'vlast' i dosjeti da nešto treba uraditi po tom pitanju, onda to učini u svoju korist. U RS su otišli toliko daleko u zaštiti javnog reda i mira da su usvojili zakon po kojem mogu sankcionirati one koji objave nešto na društvenim mrežama, za što se utvrdi da je štetno za javnost. A zna se ko utvrđuje šta je štetno za javnost.

Prisustvo jezika mržnje u javnom diskursu jedan je od najdirektnijih pokazatelja slabog demokratskog društva.

Mislim da je većina 'običnih' korisnika interneta bila bar jednom napadnuta u virtualnom svijetu, makar i odgovorom na komentar na facebook-u od strane nekoga koga ne poznajete, ali imate zajedničkog prijatelja na čijem zidu ste ostavili komentar.

Ja sam lično više puta bila i bivam napadnuta u virtualnom svijetu, a najviše u slučaju kada su komentari anonimni. Kada se komentari trebaju ostaviti pod punim imenom i prezimenon ili fb profilom, onda je druga priča, Ili nema nikako komentara ili su samo pozitivni komentari.

U kontekstu BiH, jezik mržnje se često opravdava pozivanjem na slobodu govora.

No, gdje prestaje sloboda govora i počinje jezik mržnje?!? Daje li vam pravo na slobodu govora i pravo da napadate drugog ili drugačijeg? Nekoga ko ne dijeli vaše mišljenje?

Mišljenja sam da ne daje. Sloboda govora prestaje tamo gdje počinje ugrožavanje drugoga i drugačijega.

To je ono o čemu svi trebamo da razmislimo i da se sjetimo kada počnemo da kucamo 'komentar na komentar' ili anonimni komentar. Ako ćemo pravo, malo toga možete anonimno uraditi na internetu. Svakoga se može naći po IP adresi.

Također mislim da nam nisu potrebni zakoni niti neke drastične kazne za sankcioniranje jezika mržnje. Ni prohibicija nije ukinula konzumaciju alkohola.

Mislim da je jako potrebno raditi na 'opismenjavanju' društva, a naročito mladih o toj vrsti nasilja – virtualnom nasilju. Naučiti ih kako da se zaštite od toga, a kroz medijsku pismenost naučiti ih kako da koriste informacije dobijene sa interneta.

Imala sam priliku da provedem par dana sa mladima koji aktivno rade na zaštiti slobode govora na internetu, ali i zaštiti od jezika mržnje. Planiraju napraviti i mrežu koja bi aktivno radila na tome na nivou BiH. Lijepo je znati da BiH ima aktivne mlade snage koji su spremni i znaju da se uhvate u koštac i sa velikim problemima današnjice. Ja ću im pomoći i pružiti svu podršku.

A vi, dobro razmislite kada počnete pisati komentar na komentar idući put.

 

Biografija Amna Popovac je jedna od osnivačica Asocijacije poslovnih žena ONE, član Upravnog odbora Asocijacije privatnih elektronskih medija PEM, suvlasnica kompanije Medija Servis BH i rukovodi predstavništvom talijanske kompanije Dedalus (koja se bavi informatizacijom zdravstvenih ustanova). Do oktobra 2014, bila je vlasnica radio stanice Studio 88 u Mostaru, koju je uspješno vodila od 1999. Amna Popovac posjeduje ekspertno znanje iz upravljanja medijima, projektima i promocijom, aktivna je u promociji ženskog poduzetništva u BiH i regiji i trenutno pohađa master studij na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Amna je certificirani konsultant za poslovno planiranje, ljudske resurse i marketing, kao i trener za upravljanje medijima. Njen životni moto je: 'Dovraga i torpeda, punom parom naprijed!'

 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Akta.ba