Marama, mahrama ili hidžab

08.02.2016. 15:38 / Piše: Amna Popovac za Akta.ba
Marama, mahrama ili hidžab

Ovih dana, pored svih tema i dilema koje nas muče u BiH, dodali smo još jednu: vjerska obilježja u pravosudnim institucijama.

Ovih dana, pored svih tema i dilema koje nas muče u BiH, dodali smo još jednu: vjerska obilježja u pravosudnim institucijama.

Sve je počelo tako što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine tražilo od rukovodilaca pravosudnih institucija da se svim zaposlenima skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja.

VSTV je navelo da je odluka zasnovana prije svega na Zakonu o sudovima usvojenom 2003. godine. Da vas podsjetim, sada je 2016. godina.

Zašto je VTSV čekalo 13 godina i nije ranije pokrenulo provođenje davno donesenog Zakona?!

Zašto se sada javljaju predstavnici pojedinih političkih stranaka i izražavaju svoje neslaganje sa tim Zakonom, kada je isti prošao kompletnu parlamentarnu proceduru (usvojen u Domu naroda i Predstavničkom domu) a potpuno iste stranke, sa malim varijacijama u broju predstavnika, su sačinjavale oba Doma tada i sada?!

Zašto se protiv provedbe ovog Zakona 'bune' predstavnici Islamske konfesije, a šute predstavnici ostalih konfesija u BiH?!

Kada je objavljeno da VTSV traži provođenje Zakona o sudovima, krenuo je klasični spin.

Počelo je sa naslovima u medijima tipa: Ova odluka se svakako odnosi prvenstveno na muslimanke, odnosno na hidžabe.

Kao da se ista odluka ne odnosi na nošenje krunice ili križa?!

No, toliko se podiglo prašine oko 'hidžaba' da su ostali vjerojatno odlučili promatrati sa strane i vidjeti rezultate izazvanih reakcija.

Krenulo se u organizaciju protestnih šetnji, i ja sam bila u jednoj. Drago mi je da jesam, jer sam proširila svoje vidike i upoznala pametne i obrazovane žene koje se svakodnevno susreću sa diskrminacijom radi toga što nose hidžab. Ljudi im prilaze sa predrasudama i ocjenjuju ih po onome kako su obučene. Često se smatra da žene koje nose hidžab nisu obrazovane i imaju jako konzervativne poglede na svijet.

Nisam poznavala niti jednu takvu kada sam im se odlučila pridružiti u njihovoj protestnoj šetnji u borbi za nošenje hidžaba. Prilazile su mi jedna po jedna, pričale sa mnom i zahvaljivale mi što ih podržavam u borbi za njihova prava da se oblače kako one smatraju da treba. Stavila sam na fb i sliku sa protestne šetnje uz rečenicu: Ja sam protiv toga da država određuje kako neko da se oblači!

I jesam, protiv toga sam!

Krenuli su lajkovi i komentari. Zanimljiv je bio tok rasprave ispod slike.

Prvo sam trebala svojim fb prijateljima da razjasnim šta je hidžab, a šta nikab.

Bilo je puno ZA i PROTIV argumenata. Negdje oko sredine rasprave dotakli smo se i četnika, ustaša i mudžahedina, što je neizbježno na ovim prostorima u postratnom periodu, gdje se ne priča o onome što je bilo pa se trauma samo odlaže za kasnije.

No, oko sredine rasprave se javio i 'glas razuma'.

Naime, ispostavilo se da uopće nije riječ o zabrani nošenja hidžaba, nego je VSTV BiH usvojilo zaključak kojim je zadužilo Stalnu komisiju za sudsku i tužilačku etiku, nezavisnost i nespojivost, da pripremi prijedlog dopuna Etičkog kodeksa za sudije i Etičkog kodeksa za tužioce, u smislu jasnog preciziranja odredaba o zabrani nošenja vjerskih obilježja sudijama i tužiocima, odnosno nosiocima pravosudnih funkcija.

Dakle, od silne kakofonije informacija većina nas, a tu ubrajam i sebe, nije znala niti shvatila o čemu se zaista radi. Radi se o nalogu za pripremu prijedloga dopune Etičkog kodeksa za sudije i tužioce u smislu jasnog preciziranja odredaba o zabrani nošenja vjerskih obilježja sudijama i tužiocima.

Da, ponovila sam skoro istu rečenicu, da je dobro zapamtite. Svaka riječ u njoj je važna i svaku morate pročitati bez preskakanja.

Lako nas je skrenuti s puta, to je naš problem. A i ne informiramo se do kraja o nekoj temi prije nego se upustimo u raspravu o istoj.

Radi se o tome da se na sudije i tužioce odnosi zabrana nošenja vjerskih obilježja.

S tim u vezi treba imati na umu da se povjerenje u sudije i tužioce stiče prevashodno putem ustanovljavanja i funkcioniranja mehanizama koji osiguravaju njihov rada u skladu sa Zakonom, a ne religijskim uvjerenjima.

I dalje podržavam žene koje odluče, iz bilo kog razloga, da nose maramu, mahramu ili hidžab. Podržavam i one koje idu na nudističku plažu. Smatram da ograničavanjem izbora i slobode pojednica ne možemo graditi bolje i tolerantnije društvo.

Istovremeno smatram da će u jednoj europski orijentiranoj i sekulartnoj državi kakva je Bosna i Hercegovina, Stalna komisija VTSV za sudsku i tužilačku etiku uspjeti da pripremi prijedlog dopuna Etičkog kodeksa za sudije i Etičkog kodeksa za tužioce, u smislu jasnog preciziranja odredaba o zabrani nošenja vjerskih obilježja sudijama i tužiocima, odnosno nosiocima pravosudnih funkcija po ugledu na etičke kodekse drugih europskih, sekularnih demokracija.

U jednoj europski orjentiranoj, demokratskoj i sekularnoj državi poput BiH ovakva odluka nije trebala izazvati ovakvu vrstu reakcija, sve dok je ta država zaista sekularna i demokratska.

Tolerancija mora biti dvosmjerna. Vidjećemo na prvoj paradi ponosa.

 

Biografija

Amna Popovac je jedna od osnivačica Asocijacije poslovnih žena ONE, član Upravnog odbora Asocijacije privatnih elektronskih medija PEM, suvlasnica kompanije Medija Servis BH i rukovodi predstavništvom talijanske kompanije Dedalus (koja se bavi informatizacijom zdravstvenih ustanova).

Do oktobra 2014, bila je vlasnica radio stanice Studio 88 u Mostaru, koju je uspješno vodila od 1999. Amna Popovac posjeduje ekspertno znanje iz upravljanja medijima, projektima i promocijom, aktivna je u promociji ženskog poduzetništva u BiH i regiji i trenutno pohađa master studij na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Amna je certificirani konsultant za poslovno planiranje, ljudske resurse i marketing, kao i trener za upravljanje medijima.

Njen životni moto je: 'Dovraga i torpeda, punom parom naprijed!'

 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala Akta.ba

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Kolumna