Trebaju li nam pouzdani finansijski izvještaji?​

Već duži period se razmatra novi Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH. Čitali smo nekoliko različitih nacrta, predloženih amandmana od strane poslodavaca i asocijacija računovođa i revizora, međutim, sadašnji Nacrt Zakona još uvijek sadrži određene elemente koji dugoročno ne idu u prilog konceptu finansijskog izvještavanja  u FBiH.

Očigledno je da se prilikom sačinjavanja Nacrta Zakona o računovodstvu i reviziji nije konsultovala struka. Amandmani su predloženi, međutim, i dalje ostaje pitanje koliko će država imati sluha za ovu problematiku i koliko je uopšte svjesna značaja finansijskih izvještaja u smislu korporativnog izvještavanja.

Šta nije dobro u Nacrtu Zakona?

Predviđena je drugačija kategorizacija pravnih lica. Uvodi se kategorija mikro preduzeća i povećava se prag kategorizacije na mikro, mala, srednja i velika, što će direktno uticati na opseg revidiranih finansijskih izvještaja. 

Kategorija preduzeća	Kriteriji	Aktuelni Zakon o računovodstvu i reviziji	Nacrt Zakona o računovodstvu i reviziji
		Iznos (KM)	Iznos (KM)
Mikro (ispunjena najmanje dva od navedenih uslova)	Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju godine	*	< 350.000
	Ukupan prihod		< 700.000
	Broj zaposlenih		< 9
Mala (ispunjena najmanje dva od navedenih uslova)	Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju godine	< 1.000.000	350.000 – 4.000.000
	Ukupan prihod	< 2.000.000	700.000 – 8.000.000
	Broj zaposlenih	< 50	9 - 49
Srednja (ispunjavaju najmanje dva kriterija)	Prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju godine	1.000.000 – 4.000.000	4.000.000 – 20.000.000
	Ukupan prihod	2.000.000 – 8.000.000	8.000.000 – 40.000.000
	Broj zaposlenih	50 – 250	50 – 249
Velika (treba da premaše najmanje dva kriterija postavljena za srednja preduzeća)

​*Ova kategorija ne postoji u aktuelnom Zakonu o računovodstvu i revizji FBiH

Velikim pravnim licima, neovisno od navedenih kriterija smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije, i oni su obveznici revizije finansijskih izvještaja samim svojim „statusom“.

Revizorska komora je predložila amandmane na članove Zakona koji se tiču klasifikacije pravnih lica, u smislu smanjenja pragova za klasifikaciju na mala, srednja i velika pravna lica, što bi rezultiralo većim obuhvatom pravnih lica obveznika revizije finansijskih izvještaja. Značajan broj pravnih lica u FBiH ima do 4 miliona imovine i do 8 miliona prihoda, koji su uglavnom u privatnom vlasništvu i nemaju nikakav ili samo djelimičan nadzor nad finansijskim izvještajima, što nije dobro.

U prilog navedenom idu podaci o broju malih, srednjih i velikih pravnih lica, dobijeni od strane Agencije FIA:

 

Kategorija	FBiH	RS	Ukupno	Učešće
Mala preduzeća	26.766	8.373	35.139	89%
Srednja preduzeća	2.104	729	2.833	7%
Velika preduzeća	827	363	1.190	4%
Ukupno	29.697	9.465	39.162

(Podaci su iz 2014. godine)

Očigledno je značajno učešće malih preduzeća, sa kriterijem koji se sada primjenjuje, što znači da se može očekivati da u kategoriju mikro preduzeća pređe čak oko 80%, uzimajući u obzir pomenute kriterije razvrstavanja.

Nacrt Zakona o računovodstvu i reviziji je već duži period predmet rasprava i unutar računovodstvene profesije.

Računovođe su posebno reagovale na nedefinisan status obrta koji ovu djelatnost obavljaju kao dodatnu ili dopunsku djelatnost, kao i predviđenu nemogućnost obavljanja ovih poslova po osnovu ugovora o djelu. Međutim, jako mala pažnja je posvećena predviđenim ograničavanjem broja finansijskih izvještaja koje može jedan certificirani računovođa da ovjeri (Nacrt Zakona predviđa 20 finansijskih izvještaja). Takođe, Nacrt Zakona je u svim verzijama obavezao pravna lica koja pružaju računovodstvene usluge da se mogu baviti isključivo tom djelatnošću, dok takvo ograničenje nije postavljeno za Društva za reviziju.

Ukoliko se usvoji ovakav Nacrt Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH, to će svakako uticati na sistem korporativnog finansijskog izvještavanja. Finansijski izvještaji daju uvid u osnovne, zbirno izražene elemente koji ulagačima, investitorima i drugim zainteresovanim grupama ne daju dovoljno informacija o poslovanju, što može rezultirati smanjenjem ulaganja i stranih investicija koje su i u dosadašnjem periodu bile na izuzetno niskom nivou. Takođe, revizija kao proces je uticala na ozbiljniji pristup finansijskom izvještavanju, tako da se sa ovim izmjenama u pomenutom Zakonu može očekivati više formalniji, a manje suštinski pristup pri samoj pripremi i izradi finansijskih izvještaja.

Poenta promjena ne treba biti ograničavanje, restrikcija i onemogućavanje rada računovodstvene i revizijske struke, već davanje dovoljne širine u radu sa ciljem da finansijski izvještaji konačno prestanu biti forma, a postanu suština poslovanja pravnih lica. Jasno je da BiH nema razvijeno tržište kapitala i da su najznačajniji korisnici finansijskih izvještaja vlasnici kapitala (privatnih preduzeća – d.o.o.) i finansijske institucije. Međutim, ako se teži povećanju ulaganja i razvoju tržišta kapitala onda ovakav koncept neće dati odgovarajuće rezultate. 

Piše: Sanela Agačević, ovlašteni revizor Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Konsultant, predavač i trener na projektima koje je implementirao CHF, CARE INTERNATIONAL, SEED BiH, UNDP BiH, SERDA, LESPnet, GIZ, NAHLA, CPCD. Objavila preko 150 radova u stručnim časopisima iz oblasti računovodstva, poreza i finansija. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.