Pravilnik o uvjetima korištenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda

 

Službeni glasnik Republike Srpske - Broj 116 24.11.2020. 

 

Na osnovu člana 29. stav 3. i člana 77. stav 6. Zakona o šumama (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 75/08, 60/13 i 70/20) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 115/18), ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede d o n o s i

 

PRAVILNIK

O UVJETIMA KORIŠTENJA I NAČINU SAKUPLJANJA OSTALIH ŠUMSKIH PROIZVODA

 

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuju se uvjeti korištenja ostalih šumskih proizvoda i način sakupljanja nadoknada za njihovo korištenje u šumama i na šumskim zemljištima u svojini Republike Srpske.

Član 2.

(1) Pod ostalim šumskim proizvodima (nedrvni šumski proizvodi) smatraju se svi biotički proizvodi, osim šumskih drvnih sortimenata, koji mogu da se sakupljaju za ishranu ili trgovinu, a odnose se na: samoniklo šumsko bilje, proizvode životinjskog porijekla i proizvode nežive prirode koji se nalaze u šumi i na šumskom zemljištu.

(2) U ostale šumske proizvode biljnog porijekla spadaju: samoniklo ljekovito, jestivo i aromatično bilje, gljive, šumsko voće, plodovi, šišarke, sjeme i listinac šumskog drveća i grmlja, ukrasno šiblje, trska, liko, sokovi iz šumskog drveća, različiti organi biljaka (korijen, kora, lišće, smola, plodovi, patološke izrasline na drveću, plodovima i lišću), mahovina, lišajevi, trava (sijeno) sa livada u okviru šuma i iznad šumske vegetacije.

(3) U proizvode životinjskog porijekla spadaju: pčele i njihovi proizvodi u šumskom drveću, pčelarsko pašarenje, puževi, pijavice, rakovi, gliste, zmije (otrov, koža, meso).

(4) U proizvode nežive prirode spadaju: crnica, humus i busen.

Član 3.

(1) Javno preduzeće šumarstva “Šume Republike Srpske” a. d. Sokolac, kao korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike (u daljem tekstu: korisnik), ima pravo korištenja ostalih šumskih proizvoda uz nadoknadu od 3% prodajne cijene proizvoda koju izdvaja na poseban račun korisnika i koju je obavezan usmjeriti za revitalizaciju ostalih šumskih proizvoda na lokalitete sa kojih oni potiču.

(2) Korištenje ostalih šumskih proizvoda mogu vršiti i druga privredna društva ili preduzetnici koji su kod nadležnog organa registrirani za ovu vrstu djelatnosti (u daljem tekstu: komercijalni sakupljači) ako korištenje ostalih šum- skih proizvoda ne vrši korisnik.

(3) Dozvolu za korištenje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakupljače izdaje korisnik nakon provedene konkursne procedure.

(4) Korisnik dozvolu za korištenje ostalih šumskih proizvoda komercijalnim sakupljačima izdaje na period od godinu dana.

(5) Fizička lica, odnosno lokalno stanovništvo mogu da sakupljaju ostale šumske proizvode za potrebe svoje porodice do jednog kilograma dnevno ostalih šumskih proizvoda.

(6) Pod terminom korištenje podrazumijeva se korištenje, sakupljanje, skladištenje, obrada, pakiranje, transport i druge s tim u vezi aktivnosti koje se odnose na ostale šumske proizvode.

Član 4.

(1) Komercijalni sakupljači koji su dobili dozvolu za korištenje dužni su da izdaju identifikacione kartice za angažirane sakupljače, koji imaju obavezu da ih nose sa sobom prilikom sakupljanja ostalih šumskih proizvoda.

(2) Identifikaciona kartica treba da sadrži:

1) naziv i sjedište komercijalnog sakupljača koji ima dozvolu za sakupljanje,

2) identifikacioni broj sakupljača,

3) ime i prezime sakupljača,

4) područje na kojem vrši sakupljanje,

5) potpis odgovornog lica i pečat komercijalnog sakupljača.

(3) Komercijalni sakupljači dužni su korisniku dostaviti listu angažiranih sakupljača i dokaz da je svaki angažirani sakupljač prošao obuku za sakupljanje (konkursna dokumentacija), a prema Smjernicama za korištenje ostalih šumskih proizvoda prema principima dobre sakupljačke prakse, koje se nalaze u Prilogu 1. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Član 5.

(1) Korisnik vodi Registar komercijalnih sakupljača koji su dobili dozvolu za korištenje.

(2) U Registar se unose podaci o korištenju ostalih šumskih proizvoda, nazivu i sjedištu komercijalnog sakupljača koji je dobio dozvolu za sakupljanje, broj dozvole, datum izdavanja i rok važenja i naziv šumskoprivrednog područja za koje je data dozvola za sakupljanje.

Član 6.

(1) Komercijalni sakupljači koji su dobili dozvolu za korištenje dužni su dostaviti korisniku godišnji izvještaj o korištenju do 31. decembra tekuće godine.

(2) Izvještaj treba da sadrži rekapitulaciju sakupljenih količina po vrstama ostalih šumskih proizvoda i područja na kojima su vršena sakupljanja.

(3) Uz dostavljeni izvještaj obavezno je priložiti otkupne blokove, koji sadrže sljedeće podatke:

1) ime, prezime i adresa sakupljača,

2) područje sakupljanja (organizacioni dio korisnika),

3) vrsta otkupljenog proizvoda,

4) količina otkupljenog proizvoda,

5) jedinična cijena otkupljenog proizvoda,

6) potpis odgovornog lica i pečat komercijalnog sakupljača,

7) potpis sakupljača.

(4) Sadržaj i izgled obrasca otkupnog bloka prikazan je u Prilogu 2. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Član 7.

Ostali šumski proizvodi mogu se koristiti i u svrhu obrazovanja kadrova i izradu naučnoistraživačkog rada, uz prethodno odobrenje korisnika i uz uvjet da se sakupljene količine evidentiraju i izvještaj dostavi korisniku.

Član 8.

(1) Korisnik izrađuje plan korištenja ostalih šumskih proizvoda u skladu sa šumskoprivrednim osnovima. Plan korištenja ostalih šumskih proizvoda čini sastavni dio proizvodno-finansijskog plana korisnika.

(2) Plan korištenja ostalih šumskih proizvoda sadrži: lokacije u kojima će se vršiti korištenje, vrste koje se sakupljaju i planiranu količinu ostalih šumskih proizvoda.

Član 9.

(1) Uvjeti korištenja ostalih šumskih proizvoda treba da osiguraju njihovu biološku održivost i poboljšanje kvaliteta.

(2) Pod biološkom održivosti ostalih šumskih proizvoda podrazumijeva se korištenje na način i uz dinamiku koji ne vode dugoročnom padu biodiverziteta, kao i održavanje i poboljšavanje kvaliteta njihovih potencijala, koji osiguravaju zadovoljenje potreba sadašnjih i budućih generacija.

Član 10.

Lista vrsta ostalih šumskih proizvoda koje su zabranjene za sakupljanje nalazi se u Prilogu 3. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio, te predstavlja privremenu listu zabranjenih vrsta.

Član 11.

(1) Do uspostavljanja liste vrsta ostalih šumskih pro- izvoda za komercijalno sakupljanje, privremenu listu ostalih šumskih proizvoda namijenjenih za komercijalno sakuplja- nje predstavlja Lista, koja se nalazi u Prilogu 4. ovog pravilnika i čini njegov sastavni dio, a ažurirat će se u skladu sa izvršenim stručnim procjenama.

(2) Korisnik i komercijalni sakupljači dužni su da u prak- si koriste princip predostrožnosti.

Član 12.

(1) Komercijalni sakupljači koji su dobili dozvolu za korištenje dužni su da pismenim putem obavijeste organizacioni dio korisnika na čijem se području vrši sakupljanje o planiranim aktivnostima na dnevnom nivou, i to: vrijeme ulaska na lokalitet koji je planiran za sakupljanje ostalih šumskih proizvoda, spisak obučenih sakupljača koji će vršiti sakupljanje ostalih šumskih proizvoda na lokalitetu i vrijeme izlaska sa lokaliteta.

(2) Organizacioni dio korisnika dužan je da preko svojih ovlašćenih lica vrši kontrolu i nadzor nad korištenjem ostalih šumskih proizvoda.

(3) Prije stavljanja u promet ostalih šumskih proizvoda organizacioni dio korisnika komercijalnim sakupljačima izdaje otpremnicu za ostale šumske proizvode.

(4) Ostali šumski proizvodi koji se u prometu zateknu bez otpremnice oduzet će se od strane organizacionog dijela korisnika, uz izdavanje odgovarajuće potvrde.

(5) Svako sakupljanje ostalih šumskih proizvoda koje se vrši suprotno odredbama ovog pravilnika smatrat će se nelegalnim.

Član 13.

(1) Nadoknada za sakupljanje ostalih šumskih proizvoda za komercijalne sakupljače iznosi 5% od prodajne cijene sirovine na domaćem tržištu.

(2) Cjenovnik ostalih šumskih proizvoda donosi korisnik na osnovu ponude i potražnje na tržištu.

(3) Komercijalni sakupljači dužni su da po prijemu fakture od strane organizacionog dijela korisnika izvrše uplatu nadoknade do petog u mjesecu za prethodni mjesec.

Član 14.

Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima korištenja ostalih šumskih proizvoda i načinu sakupljanja njihovih nadoknada (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 8/10, 71/10 i 97/13).

Član 15.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Broj: 12.06.1-332-1087/20
6. novembra 2020. godine

 

Ministar, Banjaluka

Dr. Boris Pašalić, s.r.

 

PRILOG 1.

SMJERNICE ZA KORIŠĆENJE OSTALIH ŠUMSKIH PROIZVODA PREMA PRINCIPIMA DOBRE SAKUPLJAČKE PRAKSE

1. Način i vrijeme sakupljanja ostalih šumskih proizvoda definisani su planom korišćenja ostalih šumskih proizvoda, te dosadašnjim stručnim uputstvima i standardima.

2. Prilikom korišćenja ostalih šumskih proizvoda moraju se sačuvati za regeneraciju: lukovica – 50%, lišće – 50%, biljke – 20%, cvjetovi – 30%, sjeme – 30%, bio-mase potrebne za održivost i poboljšanje kvaliteta šumskog zemljišta.

3. Sakupljanje ostalih šumskih proizvoda vrši se organizovano, uz dozvolu i kontrolu korisnika.

4. Sakupljanje ostalih šumskih proizvoda vrše obučena lica.

5. Sakupljanje ostalih šumskih proizvoda biljnog porijekla obu- hvata berbu, sušenje, pakovanje i čuvanje sirovine.

6. Prilikom branja ostalih šumskih proizvoda treba se pridrža- vati sljedećih principa:

a) koristiti lijepo i suvo vrijeme,

b) raditi pažljivo, stručno i u skladu sa uputstvima,

v) odstraniti odmah sve nečistoće, primjese i drugo što umanjuje kvalitet,

g) izbjegavati istovremeno branje više vrsta i varijeteta,

d) ostaviti najbolje primjerke za biološku održivost,

đ) postupati obazrivo sa otrovnim vrstama,

e) stavljati ubranu sirovinu, bez nabijanja u korpe, kutije, sandučiće i slično, i

ž) nositi ili transportovati ubranu sirovinu što prije na sušenje.

7. Prilikom branja biljne sirovine treba se pridržavati sljedećih pravila:

a) cvijet (flos) čim počne da se otvara,

b) list (folium) kad biljka počne da cvjeta,

v) lisni pupoljak (gemmae) neotvoren, rano proljeće,

g) stablo (herba) kad biljka počne da cvjeta,

d) plod (fructus) suv, prije nego što potpuno sazri ili je zrio,

đ) sjeme (semen) potpuno zrelo,

e) kora (cortex) prije olistavanja biljke, u rano proljeće, rjeđe kasno u jesen, poslije opadanja lista i

ž) podzemni organi višegodišnjih biljaka – rizom (rhizom), korijen (radix), krtola (tuber) ili lukovica (bulbus) vade se u jesen, kad opadne lišće ili rano u proljeće, rjeđe u doba cvjetanja biljke. Podzemni biljni organi poslije vađenja iz zemlje treba da se očiste od natrulih dijelova, dobro operu, razastru u tankom sloju, suše na suncu ili vjetru i zatim stavljaju u pogodnu ambalažu.

8. Prilikom sakupljanja gljiva treba se pridržavati sljedećih pravila:

a) sakuplja se samo plodište gljive,

b) plodište nadzemne gljive mora se pažljivo ubrati nožem, a ako je dio plodišta ukopan, potrebno ga je pažljivo izvaditi uz po- moć noža, te nastalu rupu zagrnuti okolnim materijalom, 

v) prilikom branja gljiva ne smije se oštećivati micelijum ili neposredno stanište,

g) ne preporučuje se sakupljanje tek izniklih i vrlo mladih plodi- šta nadzemnih gljiva čiji je promjer plodišta manji od 1/5 promjera prosječnog zrelog plodišta određene vrste, te za smrčke (rod Morchella) plodišta nižih od 3 cm,

d) ne preporučuje se sakupljanje komercijalnih vrsta gljiva čiji su promjeri plodišta manji od 3 cm za lisičarku i 5 cm za vrganje i

đ) svaku sakupljenu vrstu gljiva posebno odlagati i prenositi odvojeno.

9. Sušenje sirovine biljnog porijekla može biti prirodno i vještačko.

10. Prirodno sušenje sakupljene sirovine obavlja se u tankom rastresitom sloju, na ljesama, daskama, hartiji i sličnom materijalu, u hladovini i na promaji.

11. Za sušenje materijala čija struktura nije nježna (kora, plod, sjeme, podzemni organi) mogu se koristiti direktna sunčeva svje- tlost i toplota, s tim da se materijal izloži u tankom sloju, da se, po potrebi, debeli, mesnati i podzemni organi uzduž razrežu na tanje dijelove, sijeku na kriške, nanižu na vrpce i okače na promajnom mjestu.

12. Za vrijeme sušenja materijal treba da se prevrće povremeno i u slučaju promjene vremena zaštiti od kiše.

13. Za vještačko sušenje sakupljene sirovine koriste se sušare.

14. Proces sušenja vrši se na određenoj temperaturi, koja je standardizovana za pojedine vrste ostalih šumskih proizvoda.

15. Za pakovanje biljnih proizvoda koristi se razna ambalaža koja mora da štiti proizvod od nepovoljnih spoljnih uticaja. Koriste se sanduci, kutije (kartonske, drvene i slično), vreće i kese od dvostruke debele hartije, platna jute, staklene tegle.

16. Dobro zapakovana roba čuva se na suvom mjestu, u prostoriji koja se može provjetravati i do roka očuvanja njihove standardizovane upotrebne vrijednosti.

17. Sirovine sa eteričnim uljima i taninima treba čuvati neusitnjene.

 

 

PRILOG 3.

LISTA VRSTA KOJE SU ZABRANJENE ZA SAKUPLJANJE

VRSTE NAVEDENE U ZAKONU O ŠUMAMA – ČLAN 45. (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 75/08, 60/13 i 70/20):

Pančićeva omorika, tisa, munika, bor krivulj, planinski javor, balkanski klenić, božikovina, sremza, žuta košćela, hrast crnika, makedonski hrast, maljava breza, medvjeđa lijeska, bademolisna kruška, žuta džanarika, južna mukinja, maslina, zelenika, siva to- pola, bademolisna vrba i lovor-vrba, kao i druge rijetke i vrijedne vrste drveća na njihovim prirodnim nalazištima, poimenice odre- đene osnovom, rijetke, vrijedne šumske biotope, staništa, habituse i eko-sisteme, kao i uništavanje vrsta žbunja i njihovih prirodnih sta- ništa, a koji se odnose na ogrozd, crnu ribizlu, oštru veprinu, meku veprinu, brnistru i konopljiku.

Lincura (Gentiana lutea L.),

Kaćun (Orchis morio L.),

Islandski lišaj (Cetratia islandica Achr.),

Arnika (Arnica montana L.),

Gorocvijet (Adonis vernalis L.),

Medvjeđe grožđe (uva) (Arctostaphyllos uva ursi (L.) Spreng),

Babino zelje (blaženi čkalj) (Cnicus benedictus L.),

Rosulja, muholovka (Drosera rotundifolia L.),

Blagajev likovac (Dafne blagayana Freyer),

Bosanska perunika (Iris reichenbachii Heuff. var. bosnica G. Beck),

Dlakavi planinski sleč (Rhododendron hirsutum L.),

Hrvatska sibireja (Sibiraea croatica Degen) i

Runolist (Leontopodium nivale ssp. Alpinum).

Gljive:

Planinska puževica (Hygrophorus queletii Bres.),

Kovrdžasta kokica (Spsarassis crispa Wulfen. FR.),

Zglavkari:

Riječni rak (Astacus astacus L.).

Mekušci:

Kopneni puž (Helix pomatia L.), zabrana sakupljanja u periodu od 1. januara do 30. juna tekuće godine.

 

PRILOG 4.

PRIVREMENA LISTA OSTALIH ŠUMSKIH PROIZVODA NAMIJENJENIH ZA KOMERCIJALNO SAKUPLJANJE Bagrem (Robinia pseudoacacia L.), (cvijet),
Bazga crna, zova crna (Sambucus nigra L.),

Bijeli bor (Pinus sylvestris L.), (izbojci, šišarke) Bijela vrba (Salix alba L.), (kora),
Bijela rada (Bellis perennis L.),
Bijeli sljez (Althaea officinalis L.),

Bijeli dud (Morus alba L.), (list, plod),
Bijela čemerika (Veratrum album L.),
Bituran (Artemisia annua L.),
Božije drvce (Artemisia abortanum L.),
Bokvica širokolisna (Plantago media L.),
Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata L.),
Borovica, kleka, venja, smreka (Juniperus communis L.), Borovnica (Vaccinium myrtilus L.),

Breza (Betula pendula Roth.), (kora) Brusnica (Vaccinium vitis-idaea L.), Bršljan (Hedera helix L.),
Velebinje, beladona (Atropa belladonna L.), Verbena (Verbena officinalis),

Vilino sito (Carlina acaulis L.),
Vodopija (Cichorium intybus L.),
Vranilova trava (Origanum vulgare L.),
Vrijesak, čubar (Satureja montana L.),
Vrijesak, vrijesina, obični vrijes (Calluna vulgaris L.), Gavez (Symphytum officinale L),
Glog bijeli (Crataegus monogyna Jacq. s. lato),

Glog crveni (Crataegus oxyacantha L.),

Gorka trava, crveni kantarion, kičica (Gentiana centaurium L),

Gospina, bogorodična trava, žuti kantarion (Hypericum perfo- ratum L.),

Dalmatinski vrijesak (Satureja hortensis L.), Dan i noć (Viola tricolor L.),
Divlja, šumska jabuka (Malus sylvestris Miller), Divlja kruška (Pyrus piraster),

Divlja mrkva (Daucus carota L.), Divlja nana (Mentha longifolia L.), Divizma (Verbascum phlomoides L.), Divlja ruža (Rosa canina L.),

Divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), Djetelina crvena (Trifolium pretense L.), Dobričica (Glechoma hederacea L.),
Drača (Paliurus spina-Christi Mill.), Drijen, dren (Cornus mas L.),

Dubačac (Teucrium chamaedris L.), Ždraljevina (Melilotus officinalis L.), Zdravnjak (Geranium robertianum L.), Zečiji trn (Ononis spinosa L.), Zlatnica (Solidago virga-aurea L.), Zova (Sambucus nigra L.),

Imela bijela (Viscum album L.),
Jaglac, jaglika, jagorčika (Primula veris L.),
Jagorčevina (Primula vulgaris Huds),
Jagoda šumska (Fragaria vesca L.),
Jela (Abies alba Mill.), (šišarka),
Kadulja, žalfija (Salvia officinalis L.),
Kaćun, šafran (Crocus neapolitanus L.),
Kamilica (Matricaria chamomilla L.),
Kleka crvena (Juniperus oxicedrus L.),
Kopriva (Urtica dioica L.),
Kunica, stolisnik, hajdučka trava (Achillea millefolium L.), Kupina (Rubus fruticosus agg.),
Lavanda (Lavandula angustifolia Mill.), (plantaža), Lazarkinja (Asperula odorata),
Lipa malolisna (Tilia cordata Mill,.),
Lipa velelisna (Tilia platyphylos Scop.),
Lijeska (Corylus avellana L.),
Ljigovina, smrdljika (Rhamnus fallax Boiss.),
Ljubičica (Viola odorata L.),
Majčina dušica (Thymus serpyllum L.),
Malina (Rubus idaeus L .),
Maslačak (Taraxacum officinale F.G. Wigg),
Medvjeđi luk (Allium ursinum L.),
Metvica paprena (Mentha piperita L.),
Metvica poljska (Mentha arvensis L.),
Miloduh (Hyssopus officinalis L.),
Milogled, zdravčica (Sanicula europaea L.),
Mirta (Myrtus communis L.),
Mrazovac (Colchicum autumnale L.),
Mrtva kopriva (Lamium album L.),
Navala (Dryopteris filix-mas (L.) Schott),
Nar, šipak (Punica granatum L.),
Neven (Calendula officinalis L.),
Očajnica, macina trava (Marrubium vulgare L.),
Odoljen (Valeriana officinalis L.),
Orah (Juglans regia L.), (plod)
Pelin (Artemisia absinthium L.),
Pelin crni (Artemisia vulgaris L.),
Petrovac (Agrimonia eupatoria L.),
Pitomi kesten (Castanea sativa Miller), (plod)

Plućnjak (Pulmonaria officinalis L.),
Povratić (Tanacetum parthenium L.),
Podbjel (Tussilago farfara L.),
Pogančeva trava (Physalis alkekengi L.),
Preslica, rastavić (Equisetum arvense L.), Različak (Centaurea cyanus L.),
Ranjenik, ranilist (Betonica officinalis L.), Rosopas, lastina trava (Chelidonium majus L.), Rusomača, hoću neću (Capsella bursa pastoris L.) Slatka paprat (Polypodium vulgare L.),

Smrdljika (Pistacia terebinthus L.),
Smrča (Picea abies L.), (šišarke)
Timijan (Thymus vulgaris L.),
Trava iva (Teucrium montanum L),
Troskot, dvornik (Polygonum aviculare L.), Trušljika obična, krušina (Rhamnus frangula L.), Ciklama (Cyclamen purpurascens L.),

Crna joha (Alnus glutinosa), (kora),

Crni bor (Pinus nigra L.), (izbojci, šišarke),

Crni dud (Morus nigra), (list, plod)

Crni trn, trnjina (Prunus spinosa L.),

Crni sljez (Malva silvestris L.),

Čempres (Cupressus sempervirens L.),

Čestoslavica, veronika (Veronica officinalis L.),

Šipurak (Rosa canina L.).

Gljive:

Bijeli tartuf (Tuber magnatum),

Vrganji (Boletus sp.),

Đurđevača, đurđevka (Calocybe gambosa),

Ježevica, prosenjak (Hydnum repandum L.),

Lisičarka (Canthareullus cibarius),

Prava rujnica (Lactarius delicious (L. ex FR) S. F. Gray),

Rujnica, blagva (Amanita caesarea (Scop:Fr) Quelet),

Smrčak (Morchella esculenta),

Crna truba (Craterellus curnucopioides),

Crni plemeniti tartuf (Tuber melanosporum),

Crni ljetni tartuf (Tuber aestivum).

Puževi:

Kopneni puž (Helix pomatia L.), zabrana sakupljanja u periodu od 1. januara do 30. juna tekuće godine.