Odluka o sistemu upravljanja u banci

 

Službeni glasnik Republike Srpske, broj 62, 05.07.2021.

 

Na osnovu člana 5. stav 1. tačka b, člana 20. stav 2. tačka b. i člana 37. Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 59/13 i 4/17), čl. 61, 70, 89, 92. i 99. Zakona o bankama Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 4/17, 19/18 i 54/19) člana 6. stav 1. tačka b. i člana 19. tačka b. Statuta Agencije za bankarstvo Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 63/17), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na 32. sjednici, održanoj 15.6.2021. godine, d o n o s i

 

ODLUKU

O SISTEMU UPRAVLJANJA U BANCI

1. Opće odredbe

Predmet odluke Član 1.

(1) Ovom odlukom bliže se definiraju:

1) minimalni zahtjevi za uspostavljanje i primjenu sveobuhvatnog, pouzdanog i efikasnog sistema upravljanja iz člana 87. Zakona o bankama Republike Srpske (u daljem tekstu: Zakon),

2) pravila za procjenu ispunjavanja uvjeta za obavljanje funkcije člana organa upravljanja banke i

3) minimalni zahtjevi za savjesno postupanje članova organa upravljanja banke.

(2) Odredbe ove odluke primjenjuju se na banke sa sjedištem u Republici Srpskoj, kojima je Agencija za bankarstvo Republi- ke Srpske (u daljem tekstu: Agencija) izdala dozvolu za rad.

(3) Odredbe ove odluke banka je dužna primjenjivati na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

(4) U smislu stava 3. ovog člana, odredbe o naknadama iz pododjeljka 2.5. ove odluke primjenjuju se na nivou ban- karske grupe, banke, podređenog društva banke, uključujući i podređena društva banke koja su osnovana u finansijskim centrima sa povoljnijim poreznim režimom.

(5) Na pitanja u vezi sa sistemom upravljanja u banci, savjesnim postupanjem članova organa upravljanja banke i procjenom ispunjavanja uvjeta za članove organa upravljanja banke koja nisu regulirana ovom odlukom, a regulirana su Zakonom ili drugim podzakonskim propisima primjenjuju se odredbe tog zakona ili drugog podzakonskog propisa.

 

Pojmovi Član 2.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj odluci imaju sljedeća značenja:

1) Organi upravljanja banke jesu nadzorni odbor i uprava banke.

2) Profesionalni i etički standardi upravljanja jesu pravila, preporuke i najbolje poslovne prakse koje osiguravaju pouzdano i dobro upravljanje bankom, usklađenost poslovanja sa zakonskim i podzakonskim propisima i internim aktima banke, te posebno doprinose adekvatnom upravljanju rizici- ma banke, uključujući i upravljanje operativnim i reputacionim rizikom.

3) Sukob interesa na nivou banke jeste okolnost ili skup okolnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti interese banke, između ostalog, zbog različitih aktivnosti i poslova banke, članova bankarske grupe, drugih lica u posebnom odnosu sa bankom i sa njima povezanih lica, poslovnih linija ili orga- nizacionih jedinica banke, u odnosu na klijente, akcionare, zaposlene, značajne dobavljače, poslovne partnere banke i druga relevantna lica.

4) Sukob interesa na nivou zaposlenog jeste okolnost ili skup okolnosti u kojima osobni interes zaposlenog u banci ili člana nadzornog odbora utiče ili bi mogao uticati na nepristra- sno i objektivno izvršavanje zadataka i odgovornosti tog zaposlenog ili člana nadzornog odbora u odnosu na interese banke.

5) Kultura upravljanja rizicima (u daljem tekstu: kultura rizika) minimalno obuhvaća standarde, stavove i djelovanje s ciljem osiguranja općeg saznanja svih nivoa banke o rizi- cima, preuzimanju rizika i upravljanju rizicima, kao i o unu- trašnjim kontrolama, koje imaju uticaj na odluke o rizicima i na preuzimanje rizika od strane banke.

6) Sklonost ka preuzimanju rizika (engl. risk apetite) jeste ukupni nivo rizika koji je banka spremna da preuzme s ciljem ostvarivanja svoje poslovne strategije i ciljeva. Sklo- nost ka preuzimanju rizika obuhvaća i toleranciju prema ri- zicima, odnosno utvrđivanje nivoa rizika koji banka smatra prihvatljivim.

7) Sposobnost podnošenja rizika (engl. risk-bearing capacity) predstavlja najveći ukupni nivo i vrste rizika koje banka može preuzeti, uzimajući u obzir raspoloživi kapital i likvidnost, kvalitet sistema upravljanja rizicima i sistema unutrašnjih kontrola, te regulatorna ograničenja.

8) Limiti izloženosti rizicima (u daljem tekstu: limiti rizika) jesu usvojena kvantitativna ograničenja i mjere za preuzimanje rizika i njihove koncentracije po proizvodima, poslovima, poslovnim linijama, članovima bankarske grupe i drugim kriterijima upravljanja rizicima, koji banci omo- gućavaju alokaciju rizika po poslovnim linijama i vrstama rizika, uzimajući u obzir usvojenu sklonost ka preuzimanju rizika i sposobnost podnošenja rizika.

9) Ublažavanje rizika (engl. risk mitigation) podrazu- mijeva skup strateških odluka, metoda, kriterija i postupaka za prihvaćanje, izbjegavanje, smanjenje ili prijenos utvrđenog nivoa rizika.

10) Rizični profil banke jeste mjera, odnosno procje- na strukture i nivoa svih značajnih rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, pri čemu su kvantitativne metode koje se koriste za mjerenje rizika dokumentirane, te jasno definirani načini za pro- cjenu rizika koje banka nije u mogućnosti kvantitativno mjeriti.

11) Testiranje otpornosti na stres jeste tehnika upravlja- nja rizicima koja se koristi za procjenu potencijalnog uticaja specifičnih događaja i/ili promjene više relevantnih faktora rizika na finansijsko stanje banke ili na određeni portfolijo izloženosti banke (engl. forward looking tehnika). Uključuje analizu scenarija i/ili analizu osjetljivosti.

12) Analiza scenarija jeste procjena otpornosti banke ili portfolija izloženosti banke u određenom scenariju, kojim se mjeri uticaj istovremene promjene više relevantnih faktora rizika na finansijsko stanje banke, odnosno na portfolija izloženosti banke u jasno definiranim i interno usklađenim stresnim uvjetima, koji obuhvaćaju različite rizike i područja poslovanja banke.

13) Analiza osjetljivosti jeste procjena potencijalnog uticaja jednog određenog faktora rizika ili više jednostavnih faktora rizika (engl. simple multi-risk factors) na kapital i likvidnost banke, odnosno na određeni portfolijo izloženosti ili finansijsko stanje banke.

14) Testiranje otpornosti na stres na nivou portfolija izlo- ženosti banke jeste procjena potencijalnog uticaja jednog ili više faktora rizika na jedan ili više portfolija izloženosti banke.

15) Infrastruktura podataka (engl. data infrastructure) obuhvaća tehničku i organizacionu strukturu i kapacitete za prikupljanje i održavanje podataka o rizicima banke, kao i informacionu podršku, koja osigurava adekvatno integrira- nje podataka i izvještavanje o rizicima.

16) Funkcija podrške poslovanju obuhvaća aktivnosti banke koje obavljaju zaposleni ovlašćeni za vođenje knji- govodstvenih i administrativnih evidencija i ostalih pozadin- skih poslova.

17) Funkcija ugovaranja transakcija obuhvaća aktivnosti banke koje obavljaju zaposleni ovlašćeni za ugovaranje tran- sakcija iz kojih proizilaze rizici.

18) Naknade jesu svi oblici fiksnih i varijabilnih naknada koji uključuju direktna ili indirektna finansijska i nefinansij- ska plaćanja i druge oblike naknada ili pogodnosti na koje zaposleni imaju pravo po osnovu ugovora zaključenih sa bankom ili drugim pravnim licem iz bankarske grupe.

Finansijska plaćanja, drugi oblici naknada i pogodnosti obuhvaćaju: plaće, naknadu troškova, bonuse za uspješnost u radu, uključujući i naknade u obliku akcija, opcija na akci- je, učešće u dobiti, diskrecione penzione pogodnosti, polise životnog osiguranja, oprost duga ili smanjenje obaveze po osnovu otplate kredita zaposlenih sa značajnim uticajem na rizični profil banke u periodu obavijesti o prestanku radnog odnosa i druge slične oblike naknada i pogodnosti, uključu- jući dodatno ugovorene otpremnine i slične pogodnosti u slučajevima prijevremenog prekida radnog odnosa koje se ugovaraju na pojedinačnoj i diskrecionoj osnovi.

Nefinansijska plaćanja i pogodnosti uključuju nenovčane pogodnosti koje se odnose na dodatno zdravstveno osigura- nje, pogodnosti korištenja različitih tehničkih sredstava koja se ne koriste u obavljanju poslovne aktivnosti (na primjer korištenje službenog vozila, mobilnog telefona, računara i sl. u privatne svrhe) i druge dodatne povlastice.

Naknade obuhvaćaju i nefinansijska plaćanja i pogodno- sti koje zaposlenima u banci daje drugo pravno lice - član iste bankarske grupe ili pravna lica koja su u posebnom od- nosu sa bankom.

Ukupna naknada sastoji se od fiksnog i varijabilnog dije- la naknade. Ispunjavanje zahtjeva iz ove odluke podrazu- mijeva da se iznos naknade iskazuje na bruto osnovi.

19) Varijabilna naknada jeste dio ukupne naknade koji ovisi o uspješnosti zaposlenog, poslovnoj jedinici i banci, a zasnovan je na unaprijed definiranim i mjerljivim kriteriji- ma. Varijabilnim naknadama i beneficijama ne smatraju se plaćanja i beneficije koje ne ovise o donošenju diskrecione odluke, odnosno na koje imaju pravo svi zaposleni u banci i koje ih ne podstiču na preuzimanje rizika za banku (npr. obavezni zakonski doprinosi za penziono, socijalno i zdrav- stveno osiguranje, kolektivne polise osiguranja i ugovoreni zdravstveni pregledi svih zaposlenih, naknade plaća u skladu sa zakonskim propisima i kolektivnim ugovorom i sl.).

20) Poslovna jedinica jeste organizacioni dio banke za koji banka može samostalno ocjenjivati uspješnost.

21) Fiksna naknada jeste dio ukupne naknade koji pred- stavlja razliku između ukupnog iznosa naknade i varijabil- nog dijela naknade, a zasniva se na unaprijed definiranim kriterijima.

22) Zaposleni u banci jeste fizičko lice koje na osnovu ugovora o radu ili nekog drugog ugovora zaključenog sa bankom obavlja određene poslove za banku. U smislu ove odluke zaposlenim se smatra i prokurist banke.

U slučaju eksternalizacije, kojom je banka ugovorno po- vjerila obavljanje određenih aktivnosti pružaocima usluga koji su članovi bankarske grupe, zaposlenim se u smislu ove odluke smatra i fizičko lice koje je na osnovu ugovora o radu ili nekog drugog ugovornog odnosa zaključenog sa pružao- cem usluga direktno uključeno u pružanje usluga banci za potrebe obavljanja određenih poslova, koje bi banka inače obavljala sama.

23) Identificirani (relevantni) zaposleni jesu svi zaposle- ni čije profesionalne aktivnosti imaju značajan uticaj na ri- zični profil banke (u daljem tekstu: identificirani zaposleni). Identificirani zaposleni obuhvaćaju najmanje sljedeće kategorije zaposlenih:

1. članove nadzornog odbora banke,

2. članove uprave banke,

3. više rukovodstvo,

4. rukovodioce kontrolnih funkcija banke,

5. lica koja preuzimaju rizike za banku i

6. sve druge zaposlene u banci čije aktivnosti imaju zna- čajan uticaj na rizični profil banke, koji su prema pripada- jućem rasponu ukupnih naknada, zajedno sa diskrecionim penzionim pogodnostima, na istom ili višem nivou u odnosu na više rukovodstvo i lica koja preuzimaju rizike.

Više rukovodstvo, u smislu ovog stava, obuhvaća i rukovodioce organizacionih dijelova banke najvišeg hijerarhij- skog nivoa (npr. glavna filijala, filijala i sl.) te rukovodioce značajnijih poslovnih jedinica banke.

24) Lica koja preuzimaju rizike za banku jesu zaposleni čije profesionalne aktivnosti imaju značajan uticaj na rizični profil banke, uključujući i zaposlene u odjeljenjima trgova- nja i prodaje koji u domenu svojih odgovornosti zaključuju poslove koji imaju značajan uticaj na rizični profil banke ili druga lica ovlašćena za zaključivanje ugovora i preuzimanje rizičnih pozicija banke u okviru dodijeljenih ovlašćenja i od- govornosti. Pored zaposlenih čije individualne profesional- ne aktivnosti imaju uticaj na rizični profil banke, pod licima koja preuzimaju rizike za banku podrazumijevaju se i oni zaposleni čije profesionalne aktivnosti na kolektivnoj osnovi (kao članovi grupe zaposlenih) imaju uticaj na rizični profil banke.

25) Diskrecione penzione pogodnosti jesu penzione po- godnosti koje banka na diskrecionoj osnovi dodjeljuje zaposlenom u okviru paketa varijabilnog dijela naknade.

26) Maksimalni iznos varijabilnog dijela naknade (engl. bonus pool) jeste najveći dozvoljeni iznos varijabilnog dijela naknade koji se može dodijeliti u procesu dodjele na nivou banke ili na nivou poslovne jedinice banke.

27) Dodjela (engl. award) jeste odobrenje varijabilnog dijela naknade za određeni obračunski period, neovisno o trenutku isplate dodijeljenog iznosa.

28) Sticanje (engl. vesting) jeste trenutak u kojem zapo- sleni postaje zakonski vlasnik varijabilnog dijela naknade, koji mu je dodijeljen bez obzira na način i vremenski period isplate, uključujući slučaj kada je isplata predmet dodatnog perioda zadržavanja ili ugovorne odredbe o povratu nak- nade.

29) Obračunski period (engl. accrual period) jeste period tokom kojeg se procjenjuje i mjeri uspješnost za potrebe utvrđivanja varijabilnog dijela naknade za dodjelu. Obračun- ski period je najmanje jedna godina.

30) Odgoda naknade (engl. defferal) jeste ugovorna odredba prema kojoj se varijabilni dio naknade ne isplaćuje neposredno nakon proteka obračunskog perioda zbog uskla- đivanja naknade sa uspješnošću i preuzetim rizicima iz pret- hodnog perioda. Naknade su odgođene ako primaocu nisu isplaćene, odnosno ako mu nisu prenesena prava iz finansij- skih instrumenata.

31) Period odgode (engl. deferral period) jeste period tokom kojeg banka vrši odgodu plaćanja varijabilnog dijela naknade i nastupa po završetku perioda procjene, odnosno datumom utvrđivanja ovog dijela naknade, a traje najmanje tri godine.

32) Malus je ugovorna odredba prema kojoj je zaposleni saglasan s time da mu banka nije dužna isplatiti, odnosno prenijeti prava nad dijelom ili cijelom odgođenom neispla- ćenom varijabilnom naknadom, ukoliko ostvarenje prethod- no preuzetih rizika dovede do narušene uspješnosti banke ili poslovne jedinice, odnosno lošijeg finansijskog rezultata banke ili poslovne jedinice ili u slučajevima prevare ili dru- gog ponašanja sa namjerom prevare ili grubog nehata koji su doveli do značajnih gubitaka. Uvjeti, odnosno kriteriji prema kojima će se aktivirati odredba o malusu moraju biti detaljno definirani ugovorom između banke i zaposlenog, te se mora definirati i period tokom kojeg se može primijeniti ta odredba.

33) Povrat naknade (engl. claw back) jeste ugovorna odredba prema kojoj se zaposleni obavezuje da banci vrati određeni iznos njegovog varijabilnog dijela naknada vraća-

njem isplaćenog iznosa ili vraćanjem prava iz finansijskih instrumenata, ukoliko ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušene uspješnosti, odnosno lošijeg finansij- skog rezultata. Uvjeti i kriteriji prema kojima će se aktivirati odredba o povratu naknade moraju biti detaljno definirani ugovorom između banke i zaposlenog, uključujući period u kojem se može primijeniti odredba.

34) Zadržavanje naknada jeste ugovorna odredba prema kojoj je zaposleni saglasan da u slučaju isplate varijabilnog dijela naknade u obliku prihvatljivih finansijskih instrume- nata kada su mu prenesena prava iz tih instrumenata ne smije prenijeti prava iz tih instrumenata tokom unaprijed ugovore- nog perioda.

35) Period zadržavanja (engl. retention period) jeste pe- riod tokom kojeg zaposleni zadržava varijabilni dio naknada isplaćenih u obliku prihvatljivih finansijskih instrumenata, a po osnovu kojih se u tom periodu ne smiju prenositi prava. Period zadržavanja počinje prijenosom prava iz finansijskih instrumenata.

36) Procjena člana organa upravljanja banke jeste pro- cjena njegove podobnosti u smislu dobrog ugleda, odgova- rajućeg znanja, sposobnosti, vještina i iskustva, sposobnosti za otvoreno, pošteno i neovisno djelovanje, te spremnosti i mogućnosti za posvećivanje dovoljnog vremena za obavlja- nje funkcije člana organa upravljanja banke.

37) Procjena nosioca ključne funkcije jeste procjena nje- gove podobnosti u smislu dobrog ugleda i poštenosti, te zna- nja, vještina i iskustva za obavljanje ključnih funkcija.

38) Direktorska funkcija u smislu ove odluke obuhvaća sljedeće funkcije u pravnim licima koja nisu banke:

1. funkciju upravljanja, u okviru koje je osoba ovlašćena za vođenje poslova u privrednom društvu, uključujući funk- ciju samostalnog preduzetnika i prokuriste (u daljem tekstu: izvršna direktorska funkcija),

2. funkciju nadzora, u okviru koje je osoba ovlašćena i odgovorna za nadzor i praćenje poslovanja privrednog dru- štva (u daljem tekstu: neizvršna direktorska funkcija).

U smislu ove definicije, izvršnom direktorskom funkci- jom u banci smatra se članstvo u upravi banke, a neizvršnom direktorskom funkcijom članstvo u nadzornom odboru ban- ke.

39) Nosioci ključnih funkcija jesu lica koja nisu članovi organa upravljanja banke, ali imaju značajan uticaj na upra- vljanje bankom i njeno poslovanje, te uključuju rukovodioce kontrolnih funkcija i druge nosioce ključnih funkcija, koje banka identificira na osnovu procjene rizika banke.

40) Obuka je program edukacije, odnosno inicijativa banke čiji je cilj priprema člana organa upravljanja banke, uključujući novoimenovanog člana za obavljanje neke nove funkcije u organu upravljanja banke.

41) Osposobljavanje je redovni ili vanredni program edukacije, koji banka provodi s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti članova organa upravljanja banke.

(2) Pojmovi koji nisu definirani ovim članom, a koriste se u ovoj odluci, imaju značenje u skladu sa Zakonom i dru- gim podzakonskim propisima Agencije.

 

Definicije rizika Član 3.

(1) Za potrebe upravljanja rizicima u skladu sa ovom odlukom banka je dužna primjenjivati sljedeće definicije ri- zika:

1) Pravni rizik jeste postojeći ili potencijalni rizik nastanka gubitaka usljed pokrenutih sudskih sporova zbog neispu- njenja ugovorne ili zakonske obaveze, donošenja poslovnih odluka za koje se utvrdi da nisu provodive, negativno utiču na poslovanje ili finansijski položaj banke.

2) Rizik modela jeste postojeći ili potencijalni rizik na- stanka gubitaka zbog donošenja poslovnih odluka i odluka u vezi sa upravljanjem rizicima koje bi se zasnivale na re- zultatima internih modela, uključujući modele za utvrđivanje internih kapitalnih zahtjeva, cijena proizvoda, vrednovanje finansijskih instrumenata i slično. Gubici bi mogli nastati zbog neadekvatnih polaznih postavki modela, grešaka u im- plementaciji modela ili nepravilne upotrebe modela.

3) Rizik nesavjesnog poslovanja (engl. conduct risk) jeste postojeći ili potencijalni rizik nastanka gubitaka zbog neprimjerenog pružanja finansijskih usluga, uključujući slučajeve namjernog ili nenamjernog kršenja pravila i pro- pisa.

4) Političko-ekonomski rizik jeste postojeći ili poten- cijalni rizik nastanka gubitaka zbog spriječenosti banke da naplati potraživanja usljed ograničenja utvrđenih propisima/ aktima državnih i drugih organa iz zemlje porijekla dužnika, kao i općih i sistemskih prilika u toj državi.

5) Rizik transfera jeste postojeći ili potencijalni rizik na- stanka gubitaka zbog spriječenosti banke da naplati potra- živanja iskazana u valuti koja nije zvanična valuta zemlje porijekla dužnika, i to usljed ograničenja plaćanja obaveza prema povjeriocima iz drugih država u određenoj valuti koja je utvrđena aktima državnih i drugih organa iz države porije- kla dužnika.

6) Kreditno-devizni rizik jeste postojeći ili potencijalni rizik nastanka gubitaka kojem je dodatno izložena banka koja odobrava plasmane u stranoj valuti ili sa deviznom kla- uzulom i koji proizilazi iz dužnikove izloženosti deviznom riziku.

7) Rezidualni rizik jeste postojeći ili potencijalni rizik nastanka gubitaka ako su tehnike ublažavanja kreditnog rizika manje efikasne nego što se očekuje ili njihova primjena nedovoljno utiče na smanjenje rizika kojima je banka izlo- žena.

8) Rizik prekomjerne finansijske poluge jeste rizik koji proizilazi iz ranjivosti banke zbog finansijske poluge ili po- tencijalne finansijske poluge i koji može dovesti do neže- ljenih izmjena njenog poslovnog plana, uključujući prisilnu prodaju imovine, što za rezultat može imati gubitke ili prila- gođavanje vrijednosti njene preostale imovine.

9) Rizik upravljanja jeste postojeći ili potencijalni rizik nastanka gubitaka zbog toga što banka zbog svoje veličine i/ili kompleksnosti poslovanja ima ograničen kapacitet za uspostavljanje adekvatnih upravljačkih mehanizama, sistema i kontrola.

10) Rizik slobodne isporuke jeste postojeći ili poten- cijalni rizik nastanka gubitaka kada je plaćanje hartija od vrijednosti, valute ili robe izvršeno prije nego što su pri- mljeni ili je predmetna isporuka izvršena prije nego što su oni plaćeni, odnosno ako obavljeno plaćanje ili izvršena isporuka nije u skladu sa očekivanom vremenskom dina- mikom.

11) Poslovni rizik jeste negativna neočekivana promje- na obima poslovanja i/ili profitnih marži banke koja može dovesti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost banke. Do poslovnog rizika, prije svega, može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okruženja i pro- mjena u tržišnoj konkurenciji ili ponašanju potrošača na tržištu.

12) Rizik migracije jeste postojeći ili potencijalni rizik nastanka gubitaka zbog promjene fer vrijednosti kreditne izloženosti, a kao posljedica promjene rejtinga klijenta.

13) Rizik profitabilnosti (zarade) jeste rizik koji nastaje zbog neodgovarajuće strukture i raspodjele zarade ili nemo- gućnosti banke da osigura odgovarajući, stabilan i održiv nivo profitabilnosti.

14) Rizik ulaganja jeste postojeći ili potencijalni rizik nastanka gubitaka zbog promjena tržišnih vrijednosti ulaganja banke u fiksnu imovinu i ulaganja u druga pravna lica.

15) Rizik kapitala odnosi se na neodgovarajuću strukturu kapitala da podrži obim i vrstu poslovnih aktivnosti banke ili na poteškoće sa kojima se banka suočava prilikom priba- vljanja novih izvora kapitala, posebno u slučajevima kada postoje hitne potrebe za povećanjem kapitala ili u nepovolj- nim uvjetima.

(2) Pojmovi koji nisu definirani ovim članom, a koriste se u ovoj odluci, imaju značenje u skladu sa Zakonom i drugim podzakonskim propisima Agencije.

2. Sistem upravljanja u banci

2.1. O p ć i z a h t j e v i

 

Sistem upravljanja u banci Član 4.

(1) Banka je dužna da uspostavi i provodi sveobuhva- tan, pouzdan i efikasan sistem upravljanja, koji je srazmjeran veličini i internoj organizaciji banke, te vrsti, obimu i slože- nosti njenih poslova, odnosno poslovnom modelu, rizičnom profilu banke i utvrđenoj sklonosti ka preuzimanju rizika, a koji obuhvaća:

1) transparentnu, efikasnu i stabilnu organizacionu strukturu sa jasno definiranim i dosljednim nivoima odgo- vornosti,

2) efikasan i pouzdan sistem upravljanja rizicima, koji obuhvaća efikasne i pouzdane procese i postupke za utvrđivanje, procjenu, odnosno mjerenje, ograničavanje i ublažavanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti rizici- ma banke,

3) primjeren i efikasan sistem unutrašnjih kontrola banke na svim područjima njenog poslovanja, uključujući jasne ad- ministrativne i računovodstvene postupke,

4) politike i prakse naknada koje su usklađene sa obimom preuzetog rizika i koje promoviraju stabilno, efikasno i pouzdano upravljanje rizicima banke,

5) adekvatne postupke interne procjene adekvatnosti kapitala (u daljem tekstu: ICAAP) i likvidnosti banke (u daljem tekstu: ILAAP) i

6) adekvatne planove oporavka.

(2) Posebni zahtjevi koje je banka dužna da ispuni u pogledu ICAAP-a i ILAAP-a definirani su Odlukom o postup- ku interne procjene adekvatnosti kapitala u banci i Odlukom o postupku interne procjene adekvatnosti likvidnosti u ban- ci, dok su posebni zahtjevi koje je banka dužna da ispuni u pogledu planova oporavka definirani Odlukom o planovima oporavka banke i bankarske grupe.

 

Princip proporcionalnosti Član 5.

(1) Banka je dužna provesti analizu sa ciljem adekvatne primjene principa proporcionalnosti iz člana 4. stav 1. ove odluke, te je pri tome dužna uzeti u obzir najmanje sljedeće kriterije:

1) iznos aktive banke i strukturu prihoda i rashoda banke,

2) raspoložive vlasničke i dužničke instrumente,

3) vrste usluga koje pruža klijentima i vrste klijenata (npr. stanovništvo, privredna društva, javni sektor i sl.),

4) poslovnu strategiju, strukturu poslovnih aktivnosti, mjerljivost i predvidivost rizika poslovnih aktivnosti, uključujući eksternalizirane poslovne aktivnosti,

5) strukturu izvora finansiranja,

6) složenost proizvoda i drugih ugovora banke,

7) geografsku prisutnost i obim aktivnosti u određenim geografskim oblastima.

(2) Na osnovu analize kriterija iz stava 1. ovog člana, banka je dužna utvrditi da li se smatra značajnom bankom, te u skladu s tim ocijeniti na koji će način i u kojem obimu primijeniti zahtjeve vezane za usklađenost sistema upravlja- nja u banci sa poslovnim modelom, rizičnim profilom banke i utvrđenom sklonošću ka preuzimanju rizika banke, uzima- jući u obzir opće pravilo da su banke sa većim obimom i slo- ženošću poslovanja dužne imati složeniji sistem upravljanja, dok banke sa manjim obimom i složenošću poslovanja mogu imati jednostavniji sistem upravljanja.

(3) Analiza kriterija iz stava 1. ovog člana mora biti ade- kvatno dokumentirana, sveobuhvatna i razumljiva, te je banka dužna na zahtjev Agencije obrazložiti način na koji ju je pro- vela i dostaviti svu relevantnu dokumentaciju.

(4) Banka koja se smatra značajnom dužna je primjenji- vati sve odredbe ove odluke, a banka koja se ne smatra zna- čajnom nije dužna primjenjivati odredbe iz člana 67. stav 1. ove odluke. Bez obzira na rezultate analize kriterija, banka je dužna osigurati da primjena principa proporcionalnosti ne utiče na ostvarivanje ciljeva zakonskih zahtjeva i zahtjeva ove odluke u pogledu sveobuhvatnosti, pouzdanosti i efika- snosti sistema upravljanja u banci.

 

Strategija za preuzimanje i upravljanje rizicima banke Član 6.

(1) Banka je dužna donijeti i provoditi efikasnu i sveobuhvatnu strategiju za preuzimanje i upravljanje rizicima (u daljem tekstu: Strategija rizika), koja je usklađena sa utvrđe- nim poslovnim ciljevima, strategijom i politikom banke, te dugoročnim ekonomskim interesima banke, kao i propisima i zahtjevima Agencije.

(2) Strategijom rizika iz stava 1. ovog člana banka najmanje definira:

1) ciljeve i osnovne principe preuzimanja i upravljanja rizicima banke;

2) sklonost banke ka preuzimanju rizika i toleranciju banke prema riziku. Prilikom utvrđivanja sklonosti ka pre- uzimanju rizika, banka je dužna da, osim kvantitativnih in- formacija, uzme u obzir i kvalitativne informacije, stručne procjene i druge faktore iz makroekonomskog okruženja koji utiču ili mogu uticati na odnos banke prema rizicima banke;

3) pregled svih rizika banke i

4) ciljeve i principe upravljanja kapitalom i likvidnošću banke, uključujući osnovne principe ICAAP-a i ILAAP-a banke.

(3) U slučaju da je banka u svojim poslovnim ciljevima, strategiji i politici definirala veliku sklonost ka preuzimanju rizika, njeni organi upravljanja dužni su osigurati srazmjerno pouzdan i efikasan sistem upravljanja u skladu sa članom 4. ove odluke. Strategija rizika koja se ne zasniva na srazmjerno pouzdanom i efikasnom sistemu upravljanja može dovesti do pretjeranog preuzimanja rizika i značajne izloženosti banke strateškom riziku.

 

Politike za preuzimanje i upravljanje rizicima banke Član 7.

(1) S ciljem adekvatnog provođenja Strategije rizika iz člana 6. ove odluke, banka je dužna donijeti i provoditi sve- obuhvatnu i efikasnu politiku za preuzimanje i upravljanje rizicima (u daljem tekstu: Politika rizika) i druga interna akta kojima se detaljno definiraju funkcije, sistemi, procesi, procedure, postupci i metodologije, kao i nadležnosti, odgovornosti (kolektivne i individualne) i linije izvještavanja na svim nivoima organizacione strukture banke.

(2) Banka je u skladu sa principom proporcionalnosti dužna osigurati da su interna akta iz stava 1. ovog člana na odgovarajući način usklađena sa poslovnim ciljevima i stra- tegijom, sklonošću ka preuzimanju rizika i rizičnim profilom banke, te vrijednostima i dugoročnim interesima banke.

(3) Politika rizika i druga interna akta iz stava 1. ovog člana moraju biti jasno definirani i dokumentirani.

(4) Banka je dužna osigurati da se najmanje jednom godišnje izvrši pregled Politike rizika i drugih internih akata iz stava 1. ovog člana i da se isti po potrebi revidiraju, kao i u slučaju svake značajnije promjene u rizičnom profilu banke.

(5) Banka je dužna osigurati da zaposleni pravovremeno i na adekvatan način budu upoznati sa sadržajem svih politika, procedura i ostalih internih akata koji su potrebni za obavljanje njihovih radnih zadataka.

 

Korporativna kultura, kultura rizika i etički kodeks Član 8.

(1) Organi upravljanja banke dužni su definirati, usvojiti i nadzirati provođenje korporativne kulture i kulture rizika, na osnovu kojih se od članova organa upravljanja banke i drugih zaposlenih očekuje savjesnost i odgovornost pri preuzimanju rizika banke, primjena visokih profesionalnih i etičkih standarda poslovanja i djelovanje u skladu s propisima, standardima i internim politikama banke, nje- nim etičkim kodeksom i pravilima za sprečavanje sukoba interesa.

(2) S ciljem postizanja usvojenih standarda korporativ- ne kulture i kulture rizika iz stava 1. ovog člana, nadzorni odbor banke dužan je usvojiti etički kodeks i osigurati nje- govu primjenu. Etičkim kodeksom definira se prihvatljivo i neprihvatljivo ponašanje članova organa upravljanja banke i zaposlenih, te utvrđuje politika nulte tolerancije za djelovanje pojedinaca koje može imati negativan uticaj na ugled banke ili je nedopustivo sa pravnog, moralnog ili etičkog stanovišta.

(3) Banka je dužna da osigura redovno praćenje usklađe- nosti postupanja članova organa upravljanja banke i zaposle- nih sa etičkim kodeksom i standardima korporativne kulture i kulture rizika. Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja dužna je redovno, a najmanje jednom godišnje, izvještavati organe upravljanja banke o usklađenosti postupanja sa etič- kim kodeksom banke i standardima korporativne kulture i kulture rizika, uključujući identificiranje potencijalnih krše- nja i izvještavanje o pitanjima neusklađenosti. U slučaju da funkcija usklađenosti poslovanja utvrdi značajne nepravilno- sti i nedostatke, dužna je da odmah o tome obavijesti nad- zorni odbor.

(4) Uprava banke dužna je osigurati da su članovi organa upravljanja banke i zaposleni upoznati s usvojenim standardima korporativne kulture, vrijednostima i kulturom rizika banke, sklonošću ka preuzimanju rizika i sposobno- šću podnošenja rizika, te etičkim kodeksom i pravilima za sprečavanje sukoba interesa u banci. Ovo podrazumijeva objavu internih akata na taj način da su dostupni svim za- poslenima, te potpisivanje izjave od strane svih zaposle- nih da su upoznati sa usvojenim standardima korporativne kulture, vrijednostima i kulturom rizika banke, sklonošću ka preuzimanju rizika i sposobnošću podnošenja rizika, te etičkim kodeksom i pravilima za sprečavanje sukoba interesa u banci.

 

Odgovornosti organa upravljanja banke Član 9.

(1) Na osnovu nadležnosti i odgovornosti iz Zakona i ove odluke, nadzorni odbor i uprava banke preuzimaju cjelokupnu odgovornost za poslovanje banke, uključujući odgovor- nost za donošenje, nadzor i provođenje sistema upravljanja iz člana 4. ove odluke, koji osigurava efikasno i pouzdano upravljanje bankom.

(2) Nadzorni odbor i uprava banke dužni su, u skladu sa svojim nadležnostima, na adekvatan način biti uključeni u proces upravljanja rizicima u banci, te izdvojiti dovoljno vre- mena i resursa za razmatranje i upravljanje rizicima banke.

(3) Banka je dužna jasno utvrditi odgovornosti u vezi sa definiranjem, usvajanjem, provođenjem, praćenjem provođenja, pregledom, odnosno ažuriranjem strategija, politika i drugih internih akata. Pri tome se uzima u obzir opća odgovornost organa upravljanja banke da su ciljevi, strategije, politike i druga interna akta iz čl. 6. i 7. ove odluke:

1) definirani i usvojeni,

2) adekvatni i provode se dosljedno na propisan način,

3) redovno, a najmanje jednom godišnje, pregledani i preispitani, te da je u slučaju značajnih promjena u banci, odnosno u rizičnom profilu banke, kao i u eksternom okruže- nju u kojem posluje, izvršena analiza promjena i razmatrana potreba njihovog revidiranja,

4) usklađeni sa zakonskim i podzakonskim propisima i zahtjevima Agencije.

(4) U slučaju kada je banka članica bankarske grupe, or- gani upravljanja banke, pored odgovornosti za usklađenost ciljeva, strategije i politika i drugih internih akata sa zakon- skim i podzakonskim propisima, imaju i odgovornost za kontrolu usklađenosti sa ciljevima, strategijom i politikama usvojenim na nivou bankarske grupe.

 

Odgovornosti nadzornog odbora Član 10.

(1) Uzimajući u obzir član 9. stav 3. ove odluke, nadzorni odbor banke dužan je:

1) utvrditi prijedlog sveobuhvatne poslovne strategije, politike i plana poslovanja banke, usklađene sa njenim dugoročnim ciljevima;

2) usvojiti Strategiju rizika iz člana 6. stav 1. ove odluke i Politiku rizika iz člana 7. stav 1. ove odluke;

3) vršiti nadzor nad donošenjem poslovnih odluka i radom uprave banke, koji obuhvaća praćenje i pregled uspje- šnosti uprave banke na kolektivnom i pojedinačnom nivou u pogledu adekvatnog provođenja ciljeva, strategija i politika iz čl. 6. i 7. ove odluke;

4) konstruktivno i kritički preispitivati i analizirati prij dloge, informacije i odluke članova uprave banke;

5) obavljati redovnu procjenu efikasnosti sistema upravljanja iz člana 4. ove odluke i preduzimati odgovarajuće mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka;

6) uspostaviti transparentnu, efikasnu i stabilnu organizacionu strukturu u skladu sa članom 12. ove odluke;

7) uspostaviti, održavati i unapređivati efikasan sistem unutrašnjih kontrola u banci i osiguravati da uprava osigura uvjete za njihovo provođenje;

8) na prijedlog uprave banke usvojiti akt za uspostavljanje stalnih, efikasnih i neovisnih kontrolnih funkcija u skladu sa članom 33. stav 1. ove odluke, te usvojiti metodologiju rada svake kontrolne funkcije, kao i godišnje planove rada kontrolnih funkcija;

9) imenovati lice na višem rukovodnom nivou sa isključivim odgovornostima za upravljanje rizicima u banci, koje je neovisno u svom radu i jasno odgovorno za funkciju upra- vljanja rizicima (rukovodilac funkcije upravljanja rizicima);

10) osigurati aktivno uključivanje lica iz tačke 9. ovog stava prilikom izrade Strategije rizika i Politike rizika u skla- du sa čl. 6. i 7. ove odluke i prilikom donošenja svih značaj- nih odluka o upravljanju rizicima;

11) osigurati potrebne nadležnosti, organizacioni status, resurse i direktne linije izvještavanja nadzornog odbora i/ili odbora za rizike, ukoliko je osnovan, uključujući i moguć- nost da lice iz tačke 9. ovog stava, u slučajevima specifičnih kretanja u području rizika, postavlja pitanja i o istim upozo- rava nadzorni odbor i/ili odbor za rizike, ukoliko je osnovan, ne dovodeći u pitanje nadležnosti uprave banke, pri čemu nadzorni odbor i odbor za rizike, ukoliko je osnovan, odre- đuje vrstu, obim, oblik i učestalost izvještavanja o rizicima, koje će dostavljati nadležne funkcije, organizacione jedinice, odnosno zaposleni u banci u skladu sa donesenim internim aktima banke;

12) usvojiti konačne procjene članova organa upravlja- nja banke prije njihovog imenovanja;

13) usvojiti Politike i prakse naknada (u daljem tekstu: Politika naknada) i osigurati njihovo provođenje u okviru si- stema upravljanja na osnovu:

1. procjene da li prilikom isplate naknade banka uzima u obzir rizike kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, svoju finansijsku poziciju i dugoročne in- terese banke, klijenata, povjerilaca, akcionara, supervizora, regulatora i drugih zainteresiranih strana,

2. saradnje sa kontrolnim i relevantnim korporativnim funkcijama (npr. služba ljudskih resursa, pravna služba i sl.), uzimajući u obzir njihov doprinos prilikom izrade Politike naknada,

3. razmatranja i donošenja odluka o svim značajnim izu- zecima od politike za pojedinačne zaposlene i njenim pro- mjenama, uključujući postupak određivanja identificiranih zaposlenih, te nadgledanje efekata takvih izuzetaka ili pro- mjena na uspostavljeni sistem naknada u banci i upravljanje rizicima,

4. procjene adekvatnosti postupka određivanja identifici- ranih zaposlenih;

14) donijeti odluke o:

1. maksimalnom iznosu varijabilnog dijela naknada koje će banka dodijeliti i/ili isplatiti svim zaposlenima za određe- nu poslovnu godinu,

2. naknadama članova uprave banke i rukovodilaca kon- trolnih funkcija, na pojedinačnoj osnovi,

3. smanjenju ili ukidanju varijabilnog dijela naknada zaposlenima, uključujući aktiviranje odredaba o malusu ili povratu naknada, ako dođe do značajnog narušavanja uspje- šnosti ili ostvarivanja gubitka banke, u skladu sa članom 50. stav 3. ove odluke;

15) da obavlja redovnu procjenu rada kontrolnih funkcija uzimajući u obzir sljedeće:

1. usklađenost poslovanja banke sa važećim propisima, te internim politikama i procedurama,

2. pouzdanost finansijskih izvještaja o poslovanju banke za internu i eksternu upotrebu,

3. adekvatno i efikasno provođenje planiranih poslovnih aktivnosti banke,

4. jasan, transparentan i dokumentiran proces donošenja odluka, koji sprečava, odnosno ograničava sukob interesa,

5. procjenu efikasnosti kontrolnih funkcija izvršenu od strane uprave banke,

6. ocjenu interne revizije o funkcioniranju sistema unu- trašnjih kontrola, odnosno o kvalitetu upravljanja rizicima u poslovanju banke,

7. ocjenu izvještaja o radu kontrolnih funkcija i

8. efikasnost postupaka po datim preporukama i prijedlo- zima kontrolnih funkcija;

16) preduzeti adekvatne mjere na održavanju, odnosno unapređivanju efikasnosti kontrolnih funkcija, na osnovu re- zultata procjene rada kontrolnih funkcija;

17) najmanje jednom godišnje donijeti adekvatan pro- gram interne revizije banke i osigurati uvjete za njegovo provođenje, koji uključuju pravo funkcije interne revizije na neograničen pristup svim evidencijama, dokumentima, in- formacijama, zaposlenima i prostorijama banke.

(2) Izuzetno od stava 1. t. 14. i 15. ovog člana, skupšti- na banke daje saglasnost na Politiku naknada i na odluku o maksimalnom iznosu varijabilnog dijela naknada koje će banka dodijeliti i/ili isplatiti svim zaposlenima za određe- nu poslovnu godinu, te donosi odluku o varijabilnom dijelu naknada članovima uprave banke. Skupština banke donosi odluku o naknadama nadzornog odbora, poštujući zahtjeve iz člana 63. Zakona i odredaba ove odluke.

 

Odgovornosti uprave banke Član 11.

Uzimajući u obzir član 9. stav 3. ove odluke, uprava banke dužna je:

1) pripremiti prijedlog ciljeva, strategija i politika iz čl. 6. i 7. ove odluke za usvajanje od strane nadzornog odbora, te osigurati provođenje istih na svim nivoima odlučivanja i u svim poslovnim aktivnostima banke, kao i izvještavanje nadzornog odbora o njihovom provođenju;

2) uspostaviti jasne i dosljedne linije ovlašćenja i odgo- vornosti za preuzimanje i upravljanje rizicima, uključujući razgraničenja ovlašćenja i odgovornosti između nadzornog odbora i drugih imenovanih odbora u banci, s jedne strane, i uprave i drugih zaposlenih koji su uključeni u proces upra- vljanja rizicima, s druge strane;

3) uspostaviti adekvatnu komunikaciju, razmjenu infor- macija i saradnju na svim organizacionim nivoima banke radi provođenja ciljeva, strategija, politike, procedura i osta- lih internih akata za upravljanje rizicima;

4) osigurati odgovarajući broj zaposlenih sa stručnim znanjima i iskustvom u upravljanju rizicima banke, meto- dologijama za procjenu, odnosno mjerenje rizika kojima je banka izložena, testiranju otpornosti na stres i u poslovima vrednovanja imovine banke;

5) odrediti nosioce ključnih funkcija u banci i zamjene za te zaposlene, kao i plan zamjene pojedinačnih nosilaca ključnih funkcija zbog moguće dugotrajne odsutnosti ili neočekivanog prekida radnog odnosa od strane ključnog zaposlenog;

6) periodično pregledati, odnosno po potrebi predlagati izmjenu ciljeva, strategija i politika iz čl. 6. i 7. ove odluke, te usvojiti izmjene procedura ostalih internih akata banke;

7) održavati efikasnost unutrašnjih kontrola u banci, uključujući i osiguranje sigurnosti informacionih sistema;

8) uspostaviti odgovarajuće postupke za procjenu uticaja uvođenja novih ili značajno izmijenjenih proizvoda, procesa, usluga ili sistema na izloženost banke riziku;

9) adekvatno i pravovremeno preduzimati mjere u proce- su preuzimanja i upravljanja rizicima u skladu sa Strategijom rizika, Politikom rizika, te procedurama i ostalim internim aktima za preuzimanje i upravljanje rizicima;

10) provoditi odluke nadzornog odbora o naknadama iz člana 10. stav 1. tačka 14. ove odluke u skladu sa Po- litikom naknada. Naknade zaposlenima koji nisu članovi uprave banke ili rukovodioci kontrolnih funkcija uprava banke može odrediti na grupnoj osnovi. Uprava banke je dužna informirati nadzorni odbor o varijabilnom dijelu naknada drugih identificiranih zaposlenih koje je banka odredila na osnovu izvršene analize u skladu sa članom 48. ove odluke;

11) jednom godišnje preispitati efikasnost kontrolnih funkcija u banci, uključujući i primjerenost postupaka, o čemu je dužna da obavijesti nadzorni odbor, s ciljem ispra- vljanja uočenih nedostataka. Prilikom preispitivanja efika- snosti kontrolnih funkcija u banci uprava banke je dužna da kao minimum uzme u obzir sljedeće:

1. metodologiju rada kontrolnih funkcija,

2. izvršenje plana rada kontrolnih funkcija,

3. analizu broja i stručne osposobljenosti zaposlenih koji su uključeni u obavljanje poslova kontrolnih funkcija,

4. strukturu i sadržaj izvještaja kontrolnih funkcija,

5. nalaze do kojih je došla pojedinačna kontrolna funk- cija u vremenskom periodu za koji se obavlja postupak pre- ispitivanja,

6. rizični profil banke,

7. strategiju poslovanja i upravljanja rizicima i

8. druge kriterije koji mogu da utiču na preispitivanje adekvatnosti i efikasnosti pojedine kontrolne funkcije;

12) osigurati pravovremeno dostavljanje informacija ru- kovodiocima svake kontrolne funkcije, s posebnim osvrtom na planirane aktivnosti u vezi s organizacionim promjenama, novim projektima, novim ili značajno izmijenjenim proizvo- dima ili procesima i sl., a sve s ciljem identifikacije i procje- ne svih budućih rizika banke.

 

2.2. O r g a n i z a c i o n a. s t r u k t u r a

Opći zahtjevi Član 12.

(1) Banka je dužna uspostaviti transparentnu, efikasnu i stabilnu organizacionu strukturu, koja osigurava jasno defini- rane, transparentne i dosljedno primijenjene:

1) nivoe ovlašćenja i odgovornosti na svim operativ- nim, organizacionim, rukovodnim i upravljačkim nivoima (u daljem tekstu: organizacioni nivo), poštujući pravila za sprečavanje nastanka sukoba interesa, uključujući pravila za razdvajanje ovlašćenja i odgovornosti, te pravilo nespojivo- sti funkcija,

2) linije izvještavanja između relevantnih organizacionih nivoa, odnosno efikasnu komunikaciju i saradnju, uključuju- ći adekvatan tok informacija unutar organizacione strukture banke.

(2) Pravila za razdvajanje ovlašćenja i odgovornosti i nespojivosti funkcija iz stava 1. tačka 1. ovog člana, između ostalog, uključuju:

1) jasnu organizacionu i operativnu razdvojenost po- slovnih linija i neovisnih kontrolnih funkcija, kojima se vrši nedvosmislena podjela poslova izlaganja rizicima, odnosno preuzimanja rizika od poslova upravljanja rizicima i poslova funkcije podrške poslovanju, uključujući upravljačke i ruko- vodne nivoe, i

2) razdvajanje dužnosti predsjednika uprave banke od dužnosti člana uprave nadležnog za funkciju upravljanja ri- zicima.

(3) Linije izvještavanja iz stava 1. tačka 2. ovog člana tre- ba da osiguraju adekvatnu informiranost organa upravljanja banke, njihovih odbora, višeg rukovodstva, funkcija i drugih zaposlenih o poslovanju i značajnim rizicima banke, u skla- du sa dodijeljenim ovlašćenjima, ulogama i odgovornostima.

(4) U skladu sa st. 1. i 2. ovog člana, banka je dužna naj- manje osigurati sljedeće:

1) da su ovlašćenja i ograničenja zaposlenih u banci ja- sno i precizno utvrđena u aktu o internoj organizaciji i siste- matizaciji poslova banke, donesenom od strane nadzornog odbora;

2) da zaposleni na svim organizacionim nivoima budu upoznati sa dodijeljenim ovlašćenjima, ulogama i odgovor- nostima;

3) da se u banci provodi kadrovska politika na taj način da se zaposleni zapošljavaju na radna mjesta koja odgovara- ju njihovim stručnim kvalifikacijama, sposobnostima i odgo- varajućem radnom iskustvu;

4) da se provodi sveobuhvatna, kontinuirana i uspješna obuka zaposlenih u banci;

5) da se provodi kontinuirana kontrola i ocjena kvaliteta poslova izvršenih od strane svakog zaposlenog u banci;

6) da je u banci osigurano razdvajanje obavljanja nespo- jivih poslova, tako da jedno lice ne može istovremeno imati dužnosti vezane za zaštitu aktive i dužnosti vezane za njeno knjigovodstveno evidentiranje, odnosno ne može istovremeno obavljati određene poslovne aktivnosti i imati ovlašćenje za kontrolu tih aktivnosti, a naročito u sljedećim slučajevima:

1. lice zaduženo za obradu zahtjeva za odobrenje kredita ne smije da vrši isplatu sredstava kredita,

2. lice zaduženo za obradu zahtjeva za odobrenje kredita ne smije da obavlja i poslove povezane sa funkcijom knjigo- vodstva kredita,

3. lica ovlašćena za potpisivanje naloga i čekova po raču- nima kod korespondentnih banaka ne mogu obavljati i poslo- ve usaglašavanja stanja na računima kod tih banaka,

4. poslove usaglašavanja podataka sa glavnom knjigom obavezno obavlja samo lice koje nije vršilo prvobitna knji- ženja,

5. da u svim ostalim slučajevima poštuje princip razdva- janja nespojivih dužnosti,

6. da, gdje je to primjenjivo, u određenim vremenskim intervalima provodi princip planiranih i nenajavljenih rota- cija svakodnevnih dužnosti zaposlenih u banci, što mora biti omogućeno i ukupnim programom obuke zaposlenih (npr. privremenu zamjenu zaposlenih na pozicijama koje se odno- se na upravljanje gotovinom, blagajničko poslovanje, upra- vljanje portfolijima i slično),

7. da zaposlenima osigura korištenje godišnjeg odmora na taj način da se osigura kontinuirano obavljanje poslovnih aktivnosti, spriječi obavljanje nespojivih poslova i slično.

(5) U slučaju da banka planira značajne promjene orga- nizacione strukture, uprava banke dužna je izvršiti procjenu uticaja tih promjena na stabilnost i efikasnost organizacione strukture prije usvojenih promjena. U slučaju utvrđenih slabosti, uprava banke je dužna provesti odgovarajuće mjere s ciljem otklanjanja istih.

 

Zaposleni u banci i kadrovska politika Član 13.

(1) S ciljem uspostavljanja i održavanja efikasne i sta- bilne organizacione strukture iz člana 12. ove odluke, te u skladu sa principom proporcionalnosti iz člana 4. ove odlu- ke, banka je dužna da donese i provodi adekvatnu kadrov- sku politiku, posebno obraćajući pažnju na zapošljavanje i održavanje dovoljnog broja zaposlenih koji imaju odgovara- juću stručnost i profesionalno iskustvo, te odgovarajući nivo specijalizacije u procesu preuzimanja i upravljanja rizicima.

(2) U slučaju da banka planira značajno smanjenje broja zaposlenih (npr. zbog reorganizacije ili mjera štednje), dužna je osigurati prethodnu analizu uticaja tih promjena na poslo- vanje i rizike banke.

(3) U analizi uticaja iz stava 2. ovog člana banka je, osim smanjenja broja zaposlenih u pogledu njihovog stvarnog bro- ja na nivou banke, dužna uzeti u obzir i koliki značaj imaju njihova znanja, iskustva i vještine za pojedinačno područje rada i/ili za banku.

(4) Prije donošenja odluke o smanjenju broja zaposlenih, uprava banke treba da obavijesti nadzorni odbor o rezultati- ma analize uticaja i primijeni odgovarajuće mjere ublažava- nja rizika, odnosno da na adekvatan način revidira strategije, politike i druga interna akta iz čl. 6. i 7. ove odluke, ako je potrebno.

 

Politika sukoba interesa Član 14.

(1) Banka je dužna usvojiti i provoditi Politiku sukoba interesa, kojom se određuju postupci i odgovornosti za iden- tifikaciju stvarnih i potencijalnih sukoba interesa na nivou banke i na nivou zaposlenih, kao i mjere i odgovornosti za sprečavanje sukoba interesa u banci i upravljanje njime.

(2) Politikom iz stava 1. ovog člana treba definirati okol- nosti, odnosno odnose iz kojih proizilaze sukobi interesa, uključujući:

1) ekonomske interese (npr. vlasništvo akcija, druga vla- snička prava i članstva i drugi ekonomski i finansijski intere- si u pravnim licima i sl.),

2) osobne ili profesionalne odnose sa licima sa kvalifici- ranim učešćem u banci,

3) osobne ili profesionalne odnose sa zaposlenima u ban- ci ili u bankarskoj grupi, uključujući organe upravljanja, ako je primjenjivo (npr. članovi uže porodice),

4) druga ili prethodna radna mjesta zaposlenih u posljed- njih pet godina,

5) osobne ili profesionalne odnose sa drugim zainteresi- ranim stranama (npr. supervizori, regulatori, pružaoci uslu- ga, značajni dobavljači, klijenti, konsultanti, drugi poslovni partneri banke i sl.) i

6) politički uticaj, odnosno političke veze.

(3) Politikom iz stava 1. ovog člana treba definirati i pri- stup banke prema značajnim poslovnim odnosima, koji obu- hvaćaju:

1) poslovne odnose akcionara, člana organa banke ili članove njihove uže porodice, koji proizilaze iz zaključenog ugovora o isporuci robe ili pružanju usluga za potrebe banke,

2) poslovne odnose člana organa banke ili člana njegove uže porodice u slučaju kada izbor dobavljača robe ili pružao- ca usluge nije bio predmet javne nabavke,

3) uvjete pod kojim se obavljaju transakcije u ime i za ra- čun člana organa banke, koji treba da budu transparentno i ja- sno definirani internom politikom banke, koja treba biti uskla- đena sa propisanim minimalnim standardima i ograničenjima u poslovanju sa licima u posebnom odnosu sa bankom,

4) tretman člana organa banke u slučaju kada koristi ban- karske i druge usluge pod povoljnijim uvjetima u odnosu na uvjete utvrđene internom politikom banke o korištenju tih usluga za zaposlene u banci.

(4) Politikom iz stava 1. ovog člana treba definirati odgo- vornosti za identifikaciju i sprečavanje, procjenu uticaja i provo- đenje mjera za rješavanje i ublažavanje sukoba interesa, te po- stupke za dokumentiranje i izvještavanje odgovorne kontrolne funkcije o identificiranim primjerima sukoba interesa u banci.

(5) Politikom iz stava 1. ovog člana banka treba definirati adekvatne mjere za rješavanje i sprečavanje sukoba interesa, koje uključuju administrativne, računovodstvene, informatič- ke i druge vrste kontrola (npr. razdvajanje dužnosti i odgovor- nosti, definiranje pristupa informacijama, fizička odvojenost pojedinih odjeljenja itd.). Prilikom definiranja i provođenja tih mjera banka treba uzeti u obzir razliku između dugoročnog su- koba interesa kojim se mora stalno upravljati i sukoba interesa koji se može pojaviti neočekivano u određenom položaju (npr. na nivou pravnog posla, ugovora sa određenim pružaocem usluga i sl.) i može se riješiti pojedinačnom mjerom.

(6) Uprava banke sarađuje sa nadzornim odborom u fazi pripreme prijedloga Politike sukoba interesa i izvještava nadzorni odbor o provođenju iste.

2.3.Sistem upravljanja rizicima

 

Opći zahtjevi Član 15.

(1) Banka je dužna da uspostavi sveobuhvatan i efika- san sistem upravljanja rizicima, koji treba da obuhvati sve poslovne linije i organizacione jedinice banke, te omoguća- va pravovremene i kvalitetne procjene, analize i izvještaje o značajnim rizicima banke, kao i druge rezultate procesa upravljanja rizicima, uključujući rezultate testiranja otporno- sti na stres, internu procjenu adekvatnosti kapitala i internu procjenu adekvatnosti likvidnosti, na osnovu kojih organi upravljanja banke mogu donositi pouzdane poslovne odluke o preuzimanju rizika, koje su usklađene sa usvojenom sklo- nošću ka preuzimanju rizika, limitima rizika i sposobnošću podnošenja rizika.

(2) S ciljem uspostavljanja sveobuhvatnog, pouzdanog i efikasnog sistema upravljanja rizicima iz stava 1. ovog čla- na, banka je dužna najmanje da uspostavi funkcije, sisteme, metodologije, procedure, procese i postupke za upravljanje rizicima na osnovu akata iz čl. 6. i 7. ove odluke, koji obuhvaćaju:

1) utvrđivanje značajnih rizika banke,

2) mjerenje rizika kroz uspostavljene postupke i proce- dure za tačno i pravovremeno mjerenje, odnosno procjenu rizika,

3) mjere za ograničavanje i ublažavanje rizika na način koji će negativne uticaje na poslovanje i bonitet banke svesti na najmanju moguću mjeru,

4) praćenje, analiziranje i kontrolu rizika,

5) uspostavljanje odgovarajuće organizacije poslova za efikasno provođenje procesa i postupaka upravljanja rizi- cima sa jasno definiranim, transparentnim i konzistentnim ovlašćenjima i odgovornostima unutar banke,

6) odgovarajuće linije za pravovremeno i kontinuirano izvještavanje organa upravljanja banke o rizicima,

7) osiguranje informacionog sistema koji omogućava sveobuhvatno i pouzdano prikupljanje podataka potrebnih za praćenje i analizu svih rizika kojima je banka izložena,

8) provođenje testiranja otpornosti na stres, uzimajući u obzir pretpostavke o promjenama eksternih i internih fak- tora koji mogu imati značajan uticaj na rizike u poslovanju banke i

9) sačinjavanje planova za postupanje u nepredviđenim, odnosno vanrednim situacijama u poslovanju banke.

 

Politike i procedure za upravljanje rizicima Član 16.

(1) Banka je dužna usvojiti i provoditi Politiku rizika iz člana 7. stav 1. ove odluke, koja minimalno obuhvaća:

1) način organiziranja upravljanja rizicima, uključujući jasno razgraničavanje odgovornosti zaposlenih za upravlja- nje rizicima u banci u svim fazama tog procesa,

2) način procjene rizičnog profila banke i metodolo- giju za identificiranje i mjerenje, odnosno procjenu rizika banke,

3) program i metodologiju testiranja otpornosti na stres i obrnutog testiranja na stres, uključujući mjere i postupke u slučajevima nepovoljnih rezultata testiranja,

4) mjere za ublažavanje pojedinačnih rizika, koje uključuju mjere prihvaćanja, smanjenja, diverzifikacije, prijenosa i izbjegavanja rizika koje je banka identificirala i izmjerila ili procijenila kao značajne, te pravila za pri- mjenu tih mjera,

5) definiranje internih limita rizika za pojedinačne rizike,

6) način praćenja i kontrole pojedinačnih rizika, uključu- jući i uspostavljene interne limite rizika,

7) postupke i mjere u slučajevima kada dođe do odstu- panja u primjeni usvojenih strategija, politika, procedura i postupaka predviđenih internim aktima banke, kao i u sluča- jevima vanrednih situacija.

(2) Na osnovu donesene Strategije rizika i Politike rizika, te u skladu sa principom proporcionalnosti, banka je dužna da osigura uspostavljanje formalnih procedura u procesu upravljanja rizicima, osiguravajući da iste sadrže dovoljno precizan i detaljan nivo instrukcija za rad i opise procesa rada, uključujući i pravila i smjernice u vezi sa organizacio- nim, operativnim i proceduralnim zahtjevima, internim siste- mom za dodjeljivanje zadataka povezanim sa hijerarhijom odlučivanja, nadležnostima i odgovornostima zaposlenih i implementacijom radnih procedura, pravila za praćenje utvr- đenih limita za ograničavanje izloženosti riziku, te postupa- nja u slučaju utvrđenih nepravilnosti, odnosno odstupanja u odnosu na utvrđene procedure.

 

Proces upravljanja rizicima Član 17.

(1) Banka je dužna uspostaviti adekvatan i efikasan pro- ces upravljanja rizicima, koji obuhvaća redovno i pravo- vremeno identificiranje, mjerenje, odnosno procjenjivanje,

ublažavanje, praćenje i kontrolu rizika, te izvještavanje o rizicima banke. Navedeni proces obuhvaća i rizike koji na- staju zbog uvođenja novih usluga, proizvoda, modela, pro- cesa ili sistema, značajnih promjena u postojećim uslugama, proizvodima, modelima, procesima ili sistemima, nastupa na novim tržištima, trgovanja sa novim instrumentima ili zaključivanja sličnih poslova kojima se banka nije ranije bavila, uključujući i postupke spajanja ili pripajanja drugih pravnih lica (u daljem tekstu: novi proizvodi).

(2) Banka je dužna usvojiti metodologiju upravljanja ri- zicima kojom će odrediti kriterije, načine i postupke za upra- vljanje rizicima, te adekvatno dokumentirati proces upravlja- nja rizicima.

(3) Proces upravljanja rizicima uključuje i jasno definira- nje i dokumentiranje rizičnog profila, usklađivanje rizičnog profila banke sa sklonošću ka preuzimanju rizika i toleran- cijom prema riziku, te usklađenost rizičnog profila banke sa rezultatima ICAAP-a i ILAAP-a banke.

(4) U procesu upravljanja rizicima banka je dužna pro- cjenjivati i potencijalni uticaj relevantnih internih i eksternih uticaja i trendova, regulatornih promjena, pokazatelja i po- dataka na izloženost rizicima i/ili pojedinih kategorija izlo- ženosti, odnosno portfolija, te navedene procjene uključiti prilikom donošenja odluka o preuzimanju rizika, odnosno u upravljanju istim.

(5) Banka je dužna u okviru procesa upravljanja rizici- ma iz stava 1. ovog člana ispunjavati i posebna pravila za upravljanje pojedinačnim rizicima iz Odluke o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubi- taka, Odluke o upravljanju rizikom likvidnosti, Odluke o upravljanju kamatnim rizikom u bankarskoj knjizi i priloga 1-3. ove odluke.

 

Identificiranje rizika Član 18.

Banka je dužna kontinuirano identificirati, odnosno utvr- đivati značajne rizike kojima je izložena ili kojima bi mogla biti izložena u svom poslovanju. Identificiranje rizika mini- malno obuhvaća:

1) analizu uzroka nastanka izloženosti rizicima, uključu- jući rizike koji mogu imati negativan uticaj na profit, kapital, likvidnost i vrijednost akcija banke,

2) analizu koncentracija rizika i potencijalnih rizika koji mogu proizilaziti iz pravne i organizacione strukture banke,

3) analizu trendova za potrebe utvrđivanja novih rizika, odnosno povećanih postojećih rizika zbog promjena u uvje- tima poslovanja banke.

 

Mjerenje, odnosno procjena rizika Član 19.

(1) Banka je dužna redovno mjeriti, odnosno procjenji- vati rizike koje je identificirala.

(2) Prilikom mjerenja, odnosno procjene izloženosti rizi- ku banka je dužna uspostaviti i održavati adekvatne postup- ke, koji obuhvaćaju:

1) adekvatne kvantitativne i kvalitativne metode mjere- nja, odnosno procjene rizika, čija će primjena omogućiti uo- čavanje promjena u rizičnom profilu banke, odnosno pojave novih rizika u poslovanju,

2) korištenje odgovarajućih i pouzdanih internih i ekster- nih baza podataka.

(3) Prilikom mjerenja rizika na osnovu kvantitativnih metoda mjerenja, uključujući testiranje otpornosti na stres, rezultati procjene rizika mogu značajno ovisiti o ograniče- nju i pretpostavki modela (uključujući težinu, trajanje šoka i uključenih rizika). U tom slučaju banka treba kod utvrđi- vanja nivoa preuzetog rizika, pored kvantitativnih rezultata modela, osigurati i adekvatnu kvalitativnu analizu rezultata modela na osnovu ekspertne procjene.

(4) U procesu identificiranja i mjerenja, odnosno procje- njivanja značajnih rizika banka je dužna osigurati uključe- nost svih relevantnih poslovnih linija i drugih relevantnih organizacionih jedinica.

 

Ublažavanje rizika Član 20.

(1) Banka je dužna jasno i precizno odrediti i primjenji- vati kriterije za odlučivanje i postupke za ublažavanje rizika, uzimajući u obzir rizični profil, odnosno sklonost banke ka preuzimanju rizika i toleranciju prema riziku.

(2) Banka je dužna osigurati da funkcija upravljanja rizi- cima ima odgovornost za pružanje prijedloga mjera za ubla- žavanje značajnih rizika banke, te da kontrolira provođenje tih mjera. U slučaju da banka privremeno prihvaća rizike koji prelaze usvojene limite rizika, funkcija upravljanja rizi- cima, u saradnji sa organizacionim jedinicama koje preuzi- maju ove rizike, dužna je redovno pratiti i izvještavati o tim rizicima, u skladu sa odlukama uprave banke.

(3) Banka je dužna adekvatno dokumentirati način ubla- žavanja rizika, uključujući i razloge za prihvaćanje, smanje- nje, izbjegavanje ili prijenos rizika.

Praćenje, analiziranje i kontrola rizika i izvještavanje o rizicima

 

Član 21.

(1) Banka je dužna uspostaviti sistem redovnog praće- nja, kontrole i izvještavanja o izloženosti rizicima i rizičnom profilu tako da svim relevantnim nivoima upravljanja u banci omogući pravovremene, tačne i dovoljno detaljne informaci- je koje su potrebne za donošenje poslovnih odluka i odluka o upravljanju rizicima, odnosno za sigurno i stabilno poslo- vanje banke.

(2) Informacije iz stava 1. ovog člana moraju najmanje obuhvatiti odgovarajuće informacije o izloženosti pojedinim rizicima, uključujući informacije o rizičnom profilu i njego- vim promjenama, podatke o značajnim gubicima banke, o mjerama i aktivnostima koje se namjeravaju preduzeti ili su preduzete s ciljem ublažavanja rizika, o prekoračenju limita rizika i ostalim izuzecima od postupanja u skladu s internim aktima, uključujući i izuzetke od utvrđene sklonosti ka pre- uzimanju rizika, te o pozitivnim i negativnim promjenama u pokazateljima poslovanja koji upućuju ili mogu upućivati na promjenu izloženosti riziku.

(3) Izvještavanje o rizicima treba da pravovremeno uključi i izvještavanje o nastanku rizika koji ranije nisu bili identificirani, kao i neočekivanog uticaja već identificiranih rizika na rizični profil banke, uključujući i razloge za pove- ćanu izloženost banke tim rizicima.

(4) Banka je dužna na odgovarajući način pratiti rizike koje je prenijela na treću stranu.

(5) Prilikom vršenja kontrole rizika banka provjerava primjenu metoda i procedura za upravljanje rizicima i vrši ocjenu njihove adekvatnosti i efikasnosti, te redovno analizi- ra utvrđene limite rizika radi provjere njihove adekvatnosti.

(6) Banka je dužna osigurati da izvještaji o rizicima ko- jima je izložena budu:

1) transparentni (da sadrže jasne, razumljive i precizne informacije u pogledu izloženosti rizicima),

2) sveobuhvatni (potpuni, odnosno da obuhvaćaju sve značajne rizike u poslovanju),

3) upotrebljivi (u smislu sadržaja važnih informacija za donošenje odluka u vezi sa rizicima),

4) uporedivi (u pogledu jednoobraznosti informacija koje sadrže) i

5) pravovremeni (u smislu da omogućavaju pravovreme- no preduzimanje potrebnih mjera).

(7) Sadržaj, obim i detaljnost izvještaja iz stava 6. ovog člana banka je dužna utvrditi u svom internom aktu (Politika rizika ili drugi interni akt za upravljanje rizicima).

(8) Banka je dužna osigurati potpunu i pravovremenu raspoloživost internih izvještaja o rizicima na zahtjev Agen- cije.

 

Rizici koji proizilaze iz novih proizvoda Član 22.

(1) U procesu upravljanja rizicima banka je dužna pro- pisati kriterije i postupke koji se odnose na nove proizvode iz člana 17. stav 1. ove odluke, a koji minimalno obuhva- ćaju:

1) definiranje šta se smatra novim proizvodom, uključu- jući opis proizvoda,

2) osiguranje potrebnih tehničkih, organizacionih i ka- drovskih uvjeta za uvođenje i primjenu novih proizvoda i upravljanje rizicima koji proizilaze iz tih proizvoda,

3) utvrđivanje ovlašćenja i odgovornosti za testiranje, odobravanje i verifikaciju novih proizvoda,

4) uspostavljanje odgovarajućih procedura provjere koju provode kontrolne funkcije u banci,

5) provođenje i adekvatno dokumentiranje uticaja novog proizvoda na rizični profil, adekvatnost kapitala, profitabil- nost i likvidnost,

6) računovodstvene, porezne, pravne, nadzorne i druge regulatorne zahtjeve koji se odnose na nove proizvode,

7) model, odnosno metodologiju utvrđivanja cijene pro- izvoda, ako je primjenjivo.

(2) Prije odluke o uvođenju novog proizvoda banka je dužna provesti i adekvatno dokumentirati sveobuhvatnu ana- lizu rizika koji proizilaze iz tih proizvoda, a koja minimalno treba da uključi objektivnu procjenu:

1) svih rizika nastalih zbog uvođenja novih proizvoda, uključujući rizik usklađenosti, korištenjem različitih scena- rija,

2) da li uvođenje novog proizvoda uzrokuje potencijalne slabosti u upravljanju rizicima i unutrašnjim kontrolama,

3) sposobnosti banke da efikasno upravlja rizicima iz tač- ke 1. ovog stava.

(3) Ukoliko iz analize rizika iz stava 2. ovog člana proi- zilazi da odgovarajući resursi za razumijevanje rizika novog proizvoda i upravljanje njima nisu osigurani, uprava banke dužna je odgoditi uvođenje novog proizvoda dok se ovi re- sursi ne osiguraju.

 

Informacioni sistem kao podrška izvještavanju o rizicima Član 23.

(1) Banka je dužna da u okviru strategije razvoja infor- macionog sistema banke definira i adekvatnu informacionu podršku procesu upravljanja rizicima, koja osigurava sve- obuhvatno, pouzdano, pravovremeno i tačno prikupljanje i obradu podataka, odnosno informacionu osnovu za:

1) efikasno upravljanje rizicima i

2) izradu svih potrebnih redovnih i povremenih izvje- štaja i informacija za interne i za potrebe svih ostalih ko- risnika.

(2) Banka je dužna da primjenjuje i održava adekvatan informacioni tok koji omogućava efikasno provođenje Stra- tegije rizika, Politike rizika, te procedura i ostalih internih akata za upravljanje rizicima i koji predstavlja integralni dio informacionog sistema banke.

 

Testiranje otpornosti na stres za sve značajne rizike Član 24.

(1) Banka je dužna da redovno, a najmanje jednom godi- šnje, provodi sveobuhvatno testiranje otpornosti na stres za sve značajne rizike. U slučaju značajnije promjene u rizič- nom profilu banke, makroekonomskom okruženju ili poslo- vima banke, testiranje otpornosti na stres treba biti provede- no i češće, u skladu sa principom proporcionalnosti iz člana 4. ove odluke.

(2) Testiranje otpornosti na stres treba biti sastavni dio procesa upravljanja rizicima banke i predstavlja važan in- strument pri utvrđivanju interne adekvatnosti kapitala i li- kvidnosti banke, sposobnosti podnošenja rizika, te sklonosti ka preuzimanju rizika i limita rizika.

(3) Nadzorni odbor i uprava banke dužni su osigurati adekvatnu upotrebu testiranja otpornosti na stres u procesu upravljanja rizicima i planiranju kapitala i likvidnosti ban- ke za pokriće svih rizika u poslovanju banke, te da rezultate provedenih testiranja otpornosti na stres koriste kao osnov za donošenje odluka i preduzimanje mjera na odgovaraju- ćim organizacionim nivoima u banci, uključujući i strateške poslovne odluke u vezi sa planiranjem kapitala i likvidnosti banke. Prilikom donošenja tih mjera i odluka nadzorni odbor i uprava banke dužni su uzeti u obzir sve nedostatke, ograni- čenja i druge slabosti koje su bile identificirane u određenom periodu testiranja otpornosti na stres.

(4) Prema principu proporcionalnosti, testiranjem otpor- nosti na stres treba obuhvatiti najznačajnije oblasti poslova- nja banke, te događaje koji mogu biti posebno štetni za ban- ku, uključujući ne samo događaje koji mogu prouzrokovati gubitke za banku već i one koji mogu nanijeti štetu reputaciji banke.

 

Program testiranja otpornosti na stres Član 25.

(1) Banka je dužna uspostaviti adekvatan program testi- ranja otpornosti na stres, koji je usklađen sa rizičnim profi- lom i poslovnim modelom banke, te programom bankarske grupe, ako je primjenjivo. Program testiranja otpornosti na stres treba doprinijeti unapređivanju procesa upravljanja ri- zicima, poboljšanju procesa upravljanja kapitalom i likvid- nošću banke, te omogućavanju boljeg razumijevanja rizika banke od strane organa upravljanja banke, višeg rukovodstva ili nadzornih tijela.

(2) Prilikom definiranja programa testiranja otpornosti na stres banka je dužna da posebnu pažnju posveti primjeni principa proporcionalnosti iz člana 4. ove odluke.

(3) Testiranje otpornosti na stres banaka može se provo- diti putem:

1) analize osjetljivosti i/ili

2) analize scenarija.

Banka je dužna osigurati da testiranje otpornosti na stres obuhvaća smislene i moguće scenarije, te da nivo ozbiljnosti scenarija odražava namjeru testiranja.

(4) Prilikom testiranja otpornosti na stres putem analize osjetljivosti iz stava 3. tačka 1. ovog člana banka treba da obuhvati i dokumentira sve značajne faktore rizika speci- fične za njene izloženosti, portfolije izloženosti i poslovna područja, te poslovno i makroekonomsko okruženje. Banka je dužna procijeniti smislenost i provodivost pojedinačne analize osjetljivosti i osigurati adekvatno objašnjenje stručne procjene.

(5) Prilikom testiranja otpornosti na stres putem anali- ze scenarija iz stava 3. tačka 2. ovog člana banka treba da obuhvati različite vrste mogućih događaja i mogućih nivoa ozbiljnosti događaja, a ti scenariji s ciljem boljeg prepoznavanja skrivenih ranjivosti banke treba da budu orijentisani na budućnost (engl. forward looking) i da uzimaju u obzir promjene u portfoliju izloženosti banke, nove informacije i potencijalne rizike, ako je to smisleno i provodljivo. Pri tome treba biti obuhvaćen dovoljno dug vremenski period u ovisnosti o karakteristikama rizika, portfoliju izloženosti, namjeri testiranja i drugo. Kao dio sveobuhvatnog programa testiranja otpornosti na stres važno je uključiti i ekstremne

događaje koji prijete održivosti banke. Banka je dužna osi- gurati da značajni faktori rizika ili skrivene ranjivosti banke nisu izostavljeni iz analize scenarija bez adekvatnog i sve- obuhvatnog stručnog obrazloženja.

(6) Banka je dužna osigurati da prilikom testiranja otpor- nosti na stres za procjenu održivosti kapitala putem analize osjetljivosti ili analize scenarija obuhvati najmanje jedan scenario ekonomske recesije s različitim nivoima ozbiljno- sti scenarija, uzimajući pri tome u obzir moguće specifične ranjivosti banke i karakteristike njenog poslovnog modela.

 

Postupci, procedure i metodologije testiranja otpornosti na stres

Član 26.

(1) Banka je dužna da usvoji i provodi odgovarajuće postupke i procedure upravljanja testiranjem otpornosti na stres, te utvrdi organizacioni dio koji je odgovoran za pro- vođenje testiranja otpornosti na stres, sa zaduženjima za saradnju, komunikaciju i aktivan stručni dijalog sa drugim organizacionim dijelovima i organima upravljanja banke, a prevashodno sa onim dijelovima nadležnim za upravljanje rizicima (ukoliko se testiranje ne obavlja u istom organizaci- onom dijelu) i planiranje kapitala i likvidnosti. Uprava banke dužna je osigurati adekvatne resurse, uključujući finansijske, ljudske i resurse informacione tehnologije za provođenje te- stiranja otpornosti na stres.

(2) Banka je dužna uspostaviti odgovarajuću infrastruk- turu, uključujući infrastrukturu podataka za provođenje testi- ranja otpornosti na stres i izvještavanja o rizicima u skladu sa principom proporcionalnosti koja odgovara rizičnom profilu banke i koja je dovoljno fleksibilna da omogući banci:

1) pravovremeno izračunavanje ukupne izloženosti ban- ke prema odgovarajućem faktoru rizika, proizvodu ili vrsta- ma dužnika, te primjenu novog i/ili modificiranog scenarija, kada je to potrebno,

2) prikupljanje sveobuhvatnih, pouzdanih i tačnih poda- taka za potrebe testiranja otpornosti na stres i izvještavanja za sve značajne rizike banke u skladu sa programom testi- ranja,

3) adekvatan nivo fleksibilnosti, kvaliteta i kontrole te- stiranja.

(3) Metodologija banke za testiranje otpornosti na stres i izbor faktora rizika, odnosno scenarija treba da obuhvati sve značajne rizike i poslovna područja i integrirati ih tako da obuhvati svu bilansnu i vanbilansnu imovinu banke i već nastale i potencijalne rizike, uzimajući u obzir njihove me- đusobne veze i sve relevantne faktore rizika, odnosno kore- lacije između njih, njihove promjene u kriznim periodima, te položaj ekonomskog ciklusa u kojem se nalazi banka, pri čemu treba biti korišten odgovarajući nivo detaljnosti u skla- du sa namjenom i vrstom testiranja otpornosti na stres, od- nosno rizičnim profilom, poslovnom strategijom i poslovnim modelom banke.

U segmentu kreditnog rizika metodologija testiranja otpornosti na stres treba, između ostalog, uključiti i kredit- no-devizni rizik, zasnovan na pretpostavci o nivou rizika koji proizilazi iz kredita sa deviznom klauzulom, u skladu sa njihovom materijalnošću, odnosno učešćem u kreditnom portfoliju. U tom pogledu banka treba primijeniti scenarije s različitim pretpostavkama vanrednih situacija, uključujući pretpostavku porasta deviznog kursa domaće valute (KM), promjenu kursa strane valute za unaprijed određeni posto- tak ili kombinaciju tih pretpostavki. Banka nije u obavezi da provodi ovaj zahtjev za izloženosti sa deviznom klauzulom u euru, imajući u vidu postojanje valutnog odbora u Bosni i Hercegovini.

(4) Prilikom utvrđivanja hipotetičkih i makroekonom- skih faktora rizika, odnosno scenarija za potrebe modela, banka je pri izboru scenarija, s ciljem ublažavanja rizika mo- dela, dužna osigurati:

1) konzervativnu stručnu procjenu adekvatnosti usvoje- nih pretpostavki i metodologije modela,

2) primjeren konzervativan pristup pri određivanju pretpostavki modela koje mogu imati uticaj na rezultate modela i

3) redovnu procjenu uticaja pretpostavki na rezultate modela.

Banka treba osigurati da se svi utvrđeni nedostaci modela, kao i metodologija, koji pokazuju odnos između faktora rizika i gubitaka banke, uzmu u obzir prilikom tumačenja rezultata testiranja opornosti na stres.

(5) Kao dio ukupnog programa testiranja otpornosti na stres banka treba uzimati u obzir međusobne povezanosti faktora koji se odnose na finansijska tržišta i finansijsku imovinu, te uticaj smanjenja likvidnosti tržišta na vrednovanje izloženosti riziku (cjenovni šokovi specifičnih kategorija imovine, povezanost likvidnosti pojedinih kategorija imovi- ne, povećane potrebe za likvidnošću, smanjeni i/ili otežani pristup finansijskim tržištima i slično).

(6) Posebna pažnja treba biti usmjerena na preispitivanje korištenih tehnika smanjenja rizika i procjenjivanje moguć- nosti njihove realizacije u vanrednim situacijama na tržištu. Prilikom testiranja otpornosti na stres finansijskog kolatera- la banka treba identificirati okolnosti koje mogu negativno uticati na realizaciju vrijednosti kolaterala, uključujući slu- čajeve pogoršanja kreditnog rejtinga pružalaca finansijskog kolaterala ili likvidnosti tržišta.

(7) U segmentu kreditnog rizika i kreditnog rizika dru- ge ugovorne strane banka treba u testiranju otpornosti na stres najmanje analizirati sposobnost klijenta da otplati svoje obaveze, stopu povrata u slučaju da klijent ne ispuni svo- je obaveze, uključujući pogoršanje vrijednosti kolaterala ili kreditnog rejtinga pružaoca jamstva ili garancije, te veličinu i dinamiku kreditne izloženosti klijenta.

(8) Kao dio ukupnog programa testiranja otpornosti na stres banka treba identificirati rizik koncentracije, odnosno međusobne povezanosti različitih izloženosti rizicima koje se mogu pokazati u vanrednim situacijama. Pri tome banka treba uzeti u obzir kreditni rizik svake izloženosti, te analizi- rati dodatne izvore rizika koji proizilaze iz izloženosti banke prema istom ili sličnom izvoru nastanka rizika. Izvori rizika, između ostalog, obuhvaćaju ukupnu izloženost banke pre- ma jednom licu ili grupi povezanih lica, istom privrednom sektoru, istom geografskom području, istoj vrsti proizvoda i istom instrumentu kreditne zaštite, odnosno pružaocu kre- ditne zaštite.

(9) Ukoliko banka u svom portfoliju ima finansijske de- rivate, dužna je u testiranje otpornosti na stres uključiti in- formacije o odnosnoj imovini, njihovu ovisnost o uvjetima na tržištu i slično.

(10) Banka treba programom testiranja otpornosti na stres obuhvatiti uticaj reputacionog rizika, uključujući i pre- lijevanje rizika koji proizilaze iz lica povezanih sa bankom, odnosno procjenjivati uticaj reputacionog rizika na ostale vrste rizika, a naročito kreditnog, tržišnog, operativnog i sa njim povezanih rizika (npr. pravni rizik i rizik nesavjesnog poslovanja) i rizika likvidnosti.

 

Obrnuto testiranje otpornosti na stres Član 27.

(1) Kao dio sveobuhvatnog programa testiranja otporno- sti na stres, banka treba provesti i obrnuto testiranje otporno- sti na stres za sve značajne rizike banke, u kojem se polazi od poznatog rezultata testiranja otpornosti na stres, te se preispi- tuju događaji i nepovoljne okolnosti koji su doveli do takvog rezultata za banku, s ciljem da se osiguraju informacije o procjeni ranjivosti i održivosti poslovnog modela i strategi- ja banke, te analiziraju strategija i mjere za zaštitu banke u smislu jesu li iste adekvatne i da li se dosljedno primjenjuju u slučaju vanrednih situacija na tržištu (npr. nepovoljni eko- nomski i politički događaji, slom industrije, sudski sporovi, prirodne katastrofe i sl.). Scenarije za obrnuto testiranje na stres banka treba koristiti kao dopunu postojećim vrstama testova otpornosti na stres, te u procjeni ozbiljnosti i relevan- tnosti scenarija pri provođenju testova otpornosti na stres u ICAAP-u i ILAAP-u.

(2) Područja u kojima se posebno koristi obrnuto testi- ranje otpornosti na stres jesu poslovne linije za koje tradici- onalni modeli upravljanja rizicima ukazuju na veoma dobar odnos preuzetog rizika i zarade, novi proizvodi i nova trži- šta koji se još nisu značajno razvili i slično. U tom pogledu banka treba koristiti obrnuto testiranje otpornosti na stres i pri planiranju i preispitivanju svojih poslovnih modela i odluka te pri analizi okolnosti koje bi mogle prouzrokovati neuspješnost poslovnog modela. U slučaju da obrnuto testi- ranje otpornosti na stres ukazuje na visok rizik neodrživosti poslovnog modela, odnosno na rizik koji nije u skladu sa usvojenom sklonošću ka preuzimanju rizika, banka je dužna primijeniti odgovarajuće mjere za sprečavanje i ublažavanje tog rizika.

 

Rezultati testiranja otpornosti na stres Član 28.

(1) Na osnovu rezultata testiranja otpornosti na stres ban- ka je dužna procijeniti pouzdanost i održivost plana kapitala i likvidnosti, odnosno uzeti ih u obzir u ICAAP-u i ILAAP-u banke. Testiranje otpornosti na stres za potrebe ICAAP-a i ILAAP-a adekvatno je samo u slučaju da banka primjenju- je sveobuhvatne testove otpornosti na stres na nivou banke, koji obuhvaćaju najmanje:

1) sve članove grupe za koje se primjenjuje ICAAP i ILAAP, ako je primjenjivo,

2) sve značajne kategorije i potkategorije rizika banke,

3) upotrebu brojnih scenarija, koji uključuju najmanje jedan ozbiljan i provodiv scenario (npr. scenario ekonomske recesije),

4) usklađenost perioda testiranja sa periodom ICAAP-a i ILAAP-a.

(2) Testiranjem otpornosti na stres u okviru ICAAP-a banka je dužna utvrditi uticaj dobivenih rezultata na regula- torni kapital, odnosno procijeniti sposobnost banke da apsor- buje gubitke do kojih može doći usljed različitih šokova pri- mijenjenih u scenarijima, s ciljem osiguravanja održavanja kapitalnih zahtjeva banke na nivou minimalnih kapitalnih zahtjeva ili iznad minimalnih zahtjeva, ako je primjereno, odnosno zahtjeva Agencije u pogledu kapitalnih zahtjeva u periodima stresa.

(3) Rezultate testiranja otpornosti na stres koji su relevan- tni za oblast likvidnosti banka koristi za potrebe ILAAP-a.

(4) Rezultate testiranja otpornosti na stres banka ko- risti za određivanje širokog raspona odgovarajućih mjera koje nadzorni odbor i uprava banke treba da preduzmu s ciljem održavanja adekvatnog kapitala i likvidnosti, adekvatne sklonosti banke ka preuzimanju rizika, limita rizika, te ublažavanja potencijalnih negativnih efekata po- slovanja u periodima stresa. Pri određivanju adekvatnih mjera koje proizilaze iz relevantnih stresnih uvjeta poslo- vanja banka je dužna definirati vrijeme potrebno za njiho- vo provođenje.

(5) Mjere upravljanja iz stava 4. ovog člana između osta- log uključuju:

1) pregled adekvatnosti usvojene sklonosti ka preuzima- nju rizika i njeno revidiranje,

2) pregled efikasnosti tehnika smanjenja rizika,

3) sačinjavanje planova za vanredne situacije i planova oporavka,

4) revidiranje planova kapitala i likvidnosti, 5) revidiranje strategije i poslovnog plana,

6) ograničenje isplate dividendi akcionarima,

7) prikupljanje kapitala ili osiguranje dodatnih izvora fi- nansiranja i

8) druge odgovarajuće mjere.

(6) Izvještaj o rezultatima provedenih testiranja otporno- sti na stres i plan mjera koje će nadzorni odbor i uprava ban- ke preduzeti za ublažavanje potencijalnih negativnih efekata banka je dužna dostaviti Agenciji u štampanom i elektron- skom obliku najkasnije do 30.4. tekuće godine za prethodnu godinu.

 

Procjena programa testiranja otpornosti na stres Član 29.

(1) Banka je dužna redovno, a najmanje jednom godišnje, vršiti procjenu efikasnosti i održivosti programa testiranja ot- pornosti na stres i njegovih glavnih pojedinačnih komponena- ta, kao i razmotriti potrebu revidiranja programa. Procjena se treba zasnivati na kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi prove- denih testova otpornosti na stres, uključujući obrnute testove otpornosti na stres, te u obzir uzeti promjene u internom i/ili eksternom okruženju banke. Učestalost procjene treba da ovisi o učestalosti testiranja otpornosti na stres.

(2) Prilikom procjene iz stava 1. ovog člana treba obu- hvatiti područja koja se odnose na:

1) efikasnost programa s aspekta ispunjavanja planirane namjene i potrebu za unapređivanjem programa,

2) identificirane faktore rizika, uključujući definiranje scenarija i obrazloženje razloga za primjenu tih scenarija, pretpostavki modela i uloge i kvaliteta analiza i stručnih pro- cjena,

3) adekvatnost dokumentacije, primjenu i razvoj sistema, kvalitet podataka i modela,

4) način kontrole od strane nadzornog odbora i uprave banke i

5) primijenjene/korištene pretpostavke, uključujući po- slovne i upravljačke pretpostavke i korektivne mjere utvrđe- ne od strane organa upravljanja banke.

(3) S ciljem osiguranja neovisnosti procjene, potrebno je u postupak procjene uključiti funkciju interne revizije banke.

 

Dokumentiranost programa testiranja otpornosti na stres

Član 30.

Banka je dužna osigurati adekvatnu dokumentiranost provođenja programa testiranja otpornosti na stres za sve vrste testova, što podrazumijeva jasan i detaljan opis svake komponente programa, uključujući:

1) metode testiranja otpornosti na stres,

2) ciljeve, vrstu i učestalost testiranja otpornosti na stres,

3) funkcije i odgovornosti u programu testiranja otpor- nosti na stres,

4) metodološke detalje koji se odnose na definiranje re- levantnih scenarija i način na koji su uređene pretpostavke i osnovni elementi testiranja otpornosti na stres,

5) pretpostavke i osnovne elemente testiranja otpornosti na stres,

6) ocjenu osnovnih pretpostavki,

7) rezultate provedenog testiranja i opis postupka za ocjenu rezultata testiranja otpornosti na stres,

8) planirane korektivne mjere u ovisnosti o rezultatima testiranja otpornosti na stres,

9) opis postupaka za određivanje, usvajanje, provođenje, praćenje uspješnosti i redovne procjene testiranja otpornosti na stres,

10) opis i listu informatičke podrške i alata koji se koriste prilikom testiranja otpornosti na stres i

11) druge aspekte relevantne za provođenje testiranja ot- pornosti na stres.

2.4.Sistem unutrašnjih kontrola i kontrolne funkcije banke

 

Opći zahtjevi Član 31.

(1) Banka je dužna da:

1) uspostavi i provodi primjeren i efikasan sistem unutra- šnjih kontrola u svim područjima poslovanja i

2) uspostavi neovisne kontrolne funkcije banke, koje uključuju funkciju upravljanja rizicima, funkciju praćenja usklađenosti poslovanja i funkciju interne revizije.

(2) Sistem unutrašnjih kontrola banke iz stava 1. tačka 1. ovog člana predstavlja skup procesa, postupaka i mjera uspostavljenih radi obavljanja adekvatnog upravljanja rizi- cima, praćenja efikasnosti poslovanja banke, pouzdanosti njenih finansijskih i ostalih informacija, te usklađenosti sa propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja banke.

(3) Neovisne kontrolne funkcije banke iz stava 1. tač- ka 2. ovog člana treba da osiguraju neovisnu i objektivnu procjenu sveobuhvatnosti, pouzdanosti i efikasnosti sistema upravljanja iz člana 4. ove odluke, na osnovu pregleda i pro- cjene strategija, politika, procedura, postupaka i metodologi- ja preuzimanja i upravljanja rizicima iz čl. 6. i 7. ove odluke i upravljanja rizicima banke.

(4) Sistem unutrašnjih kontrola i kontrolne funkcije treba da osiguraju da nijedno lice zaposleno u banci ne može biti u poziciji da učini značajne greške ili počini prekršaje utvr- đene Zakonom, drugim propisima i internim aktima banke, a ukoliko se ipak desi takav slučaj, da omoguće da se takva postupanja otkriju u kratkom roku.

 

Sistem unutrašnjih kontrola Član 32.

(1) Banka je dužna osigurati da sistem unutrašnjih kon- trola iz člana 31. stav 1. tačka 1. obuhvaća najmanje:

1) efikasnu organizacionu strukturu,

2) efikasne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti i po- slova,

3) efikasne unutrašnje kontrole integrirane u poslovne procese i aktivnosti banke,

4) efikasne administrativne i računovodstvene kontrole i postupke,

5) efikasnu zaštitu banke od zloupotreba i kriminalnih radnji (pranje novca, finansiranje terorističkih aktivnosti, pljačka i dr.),

6) efikasnu zaštitu imovine banke i

7) efikasnu organizaciju poslova u djelokrugu kontrolnih funkcija banke.

(2) Banka je dužna da propiše i uspostavi adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu poslova, adekvatne unutrašnje kontrole, te adekvatne administrativne i računovodstvene postupke koje mora da provodi u sklopu svojih redovnih ak- tivnosti.

(3) Prilikom uspostavljanja i provođenja sistema unutra- šnjih kontrola banke svi radnici, više rukovodstvo, uprava i nadzorni odbor banke obavezni su da u tome učestvuju na primjeren način.

(4) Sistem unutrašnjih kontrola banke posebno treba da osigura:

1) izračunavanje i preispitivanje kapitalnih zahtjeva za rizike u skladu sa Odlukom o izračunavanju kapitala banaka i Odlukom o postupku interne procjene adekvatnosti kapitala banaka,

2) utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjene u velikim izloženostima i provjeru usklađenosti velikih izlože- nosti sa Zakonom, propisima Agencije i politikama banke u odnosu na tu vrstu izloženosti,

3) sklapanje pravnih poslova sa licima u posebnom od- nosu sa bankom, te sistem izvještavanja i postupke nadzora nad sklapanjem pravnih poslova sa tim licima,

4) računovodstvene kontrole, te vođenje poslovnih knji- ga, ostale poslovne dokumentacije i evidencija, vrednovanje imovine i obaveza i sastavljanje, objavu i dostavu finansij- skih izvještaja koji moraju biti vođeni u skladu sa svim pro- pisanim i uspostavljenim računovodstvenim i bankarskim principima, kao i međunarodnim standardima,

5) procese kojima se osigurava pravovremena, istinita i tačna javna objava informacija,

6) upravljačke, logičke i fizičke kontrole u informacio- nom sistemu,

7) postupke provjere tačnosti podataka i informacija po- trebnih za nadzor na konsolidiranoj osnovi,

8) izvještavanje nadzornih i drugih tijela i

9) procjenu efekata eksternalizacije poslovnih aktivnosti na sistem unutrašnjih kontrola banke.

(5) Sistem unutrašnjih kontrola mora osigurati da ru- kovodni nivoi banke stalno prate i kontroliraju izvršavanje funkcija i obaveza nižih rukovodnih nivoa banke.

(6) Administrativne kontrole i postupci iz stava 1. tačka 4. ovog člana predstavljaju polaznu tačku u uspostavljanju računovodstvenih kontrola i postupaka i obuhvaćaju:

1) uspostavljanje, praćenje, razvoj i kontrolu organiza- cione strukture banke i

2) kontrolu procedura i evidencija vezanih za procese do- nošenja odluka o odobravanju poslovnih transakcija banke.

(7) Računovodstvene kontrole i postupci iz stava 1. tačka 4. ovog člana obuhvaćaju plan procedura, procedure i evi- dencije vezane za zaštitu aktive i pouzdanost finansijskih evidencija banke i moraju osigurati sljedeće:

1) da se poslovne transakcije banke izvršavaju u skladu sa općim ili posebnim odlukama, odnosno odobrenjima na- dležnih lica banke,

2) da se poslovne transakcije banke knjigovodstveno evi- dentiraju bez odgađanja i tačno,

3) da se poslovne transakcije banke knjigovodstveno evi- dentiraju na taj način da je moguća izrada finansijskih izvje- štaja u skladu sa MRS/MSFI,

4) da se poslovne transakcije banke knjigovodstveno evidentiraju na taj način da je odgovornost za aktivu banke prepoznatljiva i transparentna,

5) da je pristup aktivi banke dozvoljen samo u skladu sa odobrenjima nadležnih lica u banci,

6) da se knjigovodstvene evidencije aktive provjeravaju i upoređuju sa stvarnim stanjem aktive u određenim, najmanje propisanim, vremenskim intervalima i da se, u slučaju bilo kakvih razlika, preduzimaju odgovarajuće mjere i aktivnosti.

(8) Knjigovodstvene evidencije banke moraju biti vođe- ne u skladu sa svim propisanim i uspostavljenim računovod- stvenim i bankarskim principima, kao i međunarodnim stan- dardima, te je banka dužna da sačini računovodstveni priruč- nik koji sadrži uputstva za obradu svakodnevnih transakcija.

(9) Knjigovodstvene evidencije i računi banke moraju u svakom trenutku odražavati njeno stvarno finansijsko stanje i rezultate njenog poslovanja, a posebno u pogledu:

1) operativnih odgovornosti koje moraju osigurati da računovodstveni sistem omogućava pripremu internih izvje- štaja za potrebe kontrole. Evidencije moraju biti dnevno ažurne i imati (analitičke) pomoćne kontrolne račune koji su usklađeni sa stanjem u glavnoj knjizi;

2) kontrolnih zapisa koji moraju biti kreirani tako da sva- ka pojedina stavka može da se ispita i prati kroz poslovne knjige banke;

3) obaveznog prethodnog numerisanja finansijskih in- strumenata, koje olakšava procese dokazivanja, usaglašava- nja i kontrole knjigovodstvenih stavki.

(10) Banka je dužna da u okviru sistema unutrašnjih kon- trola sačini plan za zaštitu fizičke aktive, koji kao minimum uključuje:

1) kontrolu gotovog novca,

2) u poslovima gdje je potrebna provjera i potvrda, kao što su transfer sredstava, izdavanje garantnih pisama i slični poslovi, uspostavljanje sistema dvostruke kontrole, po kojoj aktivnost jednog lica mora biti verificirana od strane drugog lica radi osiguranja da samo ovlašćeno lice obavlja određenu transakciju, da je transakcija na odgovarajući način evidenti- rana i da je usaglašavanje obavljeno na odgovarajući način,

3) u poslovima koji su vezani za gotovinu u trezoru, ure- đaje za uplate i isplate gotovine, pristup platnim karticama, utržive zaloge i druge stvari pohranjene u trezoru, rezervne brave i ključeve uspostavljanjem sistema zajedničke zaštite od dva lica istovremeno, u kome su aktivnosti samo jednog lica onemogućene putem dviju različitih brava ili kombina- cija i raspolaganjem samo jednim ključem ili jednom kom- binacijom,

4) planove za vanredne situacije i čuvanje pomoćnih re- gistara i dosijea za sve ključne evidencije i podatke izvan prostorija banke,

5) sistem izvještavanja o nedostacima koji omogućuju trenutno podnošenje izvještaja i pokretanje istrage o manjku gotovine i ostalim nedostacima ili nepravilnostima u trenut- ku kada se otkriju,

6) procedure za fizičku i tehničku zaštitu i

7) procedure za zapošljavanje u banci, koje moraju da uključe prethodnu provjeru pouzdanosti, obrazovanja i pre- poruka o ranijim zaposlenjima, posebno za specifična radna mjesta.

 

Kontrolne funkcije banke Član 33.

(1) Banka je dužna da kontrolne funkcije iz člana 31. stav 1. tačka 2. ove odluke uspostavi kao stalne i efikasne orga- nizacione jedinice neovisne o poslovnim procesima i aktiv- nostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje ove funkcije prate, kontroliraju, ocjenjuju, odnosno revidiraju u skladu sa svojim rizičnim profilom. Član uprave Banke koji je od- govoran za kontrolnu funkciju u okviru svojih ovlašćenja i odgovornosti ne smije obavljati zadatke koji bi mogli pro- uzrokovati sukob interesa u smislu pravila razdvajanja ne- spojivih dužnosti iz člana 12. stav 2. ove odluke ili ugroziti neovisnost kontrolne funkcije.

(2) Pojedina kontrolna funkcija ne može biti organizirana u okviru druge kontrolne funkcije banke.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, banka može organi- zirati obavljanje funkcije praćenja usklađenosti poslovanja u okviru funkcije upravljanja rizicima ili druge funkcije ako je to primjereno veličini banke, te vrsti, obimu i složenosti njenih poslova, s tim da se poslovi te funkcije ne mogu orga- nizirati u okviru funkcije interne revizije.

(4) Prilikom uspostavljanja kontrolnih funkcija banka je dužna da posebnu pažnju posveti:

1) primjeni principa proporcionalnosti iz člana 4. ove odluke,

2) obuhvatu svih značajnih rizika banke, odnosno obave- zi banke da organizira funkcije tako da pokrije sve značajne rizike banke,

3) sprečavanju, odnosno izbjegavanju sukoba interesa, te dosljednoj primjeni pravila za razdvajanje ovlašćenja i od- govornosti i nespojivosti funkcija iz člana 12. stav 2. ove odluke,

4) uspostavljanju direktnog izvještavanja prema nadzor- nom odboru banke,

5) kadrovskoj osposobljenosti, odnosno postojanju do- voljnog broja zaposlenih sa odgovarajućim stručnim zna- njima i iskustvom, kao i adekvatnoj informaciono-tehničkoj podršci,

6) naknadama zaposlenih u kontrolnim funkcijama, koje ne smiju biti povezane sa uspješnošću poslovnih aktivnosti i organizacionih jedinica, koje ove funkcije prate, kontrolira- ju, ocjenjuju, odnosno revidiraju i

7) imenovanju rukovodilaca kontrolnih funkcija i obavezi banke da o njihovom imenovanju odmah obavijesti Agenciju.

(5) Kontrolne funkcije treba da osiguraju usklađenost po- slovanja banke sa strategijama, politikama i ostalim internim aktima iz čl. 6. i 7. ove odluke.

(6) Ako pojedinačna kontrolna funkcija tokom oba- vljanja svojih poslova utvrdi nezakonitost u poslovanju ili kršenje pravila i propisa o upravljanju rizicima, zbog čega je ugrožena likvidnost, solventnost ili sigurnost poslovanja banke, dužna je o tome odmah obavijestiti nadzorni odbor, upravu banke i Agenciju.

(7) Uprava, nadzorni odbor i odbor za reviziju banke du- žni su da osiguraju pravovremeno i efikasno preduzimanje mjera po preporukama interne revizije sa ciljem otklanjanja uočenih nepravilnosti i slabosti konstatiranih u izvještajima interne revizije.

 

Akt o kontrolnoj funkciji Član 34.

Banka je dužna da svojim internim aktima za svaku kon- trolnu funkciju propiše najmanje sljedeće:

1) ciljeve, obim i način rada kontrolne funkcije,

2) organizacionu strukturu i ulogu kontrolne funkcije,

3) položaj kontrolne funkcije unutar banke i mjere za osi- guranje njene neovisnosti i objektivnosti,

4) ovlašćenja, odgovornosti i odnose sa ostalim organi- zacionim dijelovima, te međusobni odnos sa drugim kontrol- nim funkcijama,

5) mjere za osiguranje i praćenje stručnog osposobljava- nja, odgovarajućih stručnih znanja i iskustava lica koja oba- vljaju poslove kontrolnih funkcija,

6) pravo pristupa podacima i informacijama,

7) dužnosti i odgovornosti rukovodioca kontrolne funk-cije,

8) način saradnje sa spoljnim revizorima, Agencijom i drugim nadležnim organima za nadzor i

9) sistem izvještavanja o radu kontrolnih funkcija.

Zaposleni u kontrolnim funkcijama Član 35.

(1) U skladu sa principom proporcionalnosti iz člana 4. ove odluke, banka je dužna da za obavljanje poslova svake kontrolne funkcije osigura dovoljan broj lica koja moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo.

(2) Lica koja obavljaju poslove kontrolnih funkcija ne mogu biti lica u posebnom odnosu sa bankom, niti lica kod kojih postoji sukob interesa, kako bi se u obavljanju njihovih poslova osigurala neovisnost i objektivnost.

(3) Banka je dužna osigurati da svaka kontrolna funkcija ima rukovodioca, kojeg imenuje i razrješava nadzorni odbor banke. Nadzorni odbor dužan je osigurati adekvatan hijerar- hijski status i ovlašćenja rukovodilaca kontrolnih funkcija.

(4) U slučaju da razrješenje rukovodioca kontrolne funk- cije predlaže uprava banke, odnosno član uprave banke, nadzorni odbor je pri razmatranju razloga za smjenu tog lica dužan preispitati:

1) pisana objašnjenja uprave banke, odnosno relevantnog člana uprave banke i pisana objašnjenja (odnosno mišljenje) rukovodioca kontrolne funkcije o razlozima za razrješenje,

2) podnesene materijalne dokaze, koji su razlog za ra- zrješenje rukovodioca kontrolne funkcije,

3) propise i kadrovsku politiku banke koji reguliraju ra- skid ugovora o radu, odnosno otpuštanje zaposlenih,

4) druge relevantne dokaze i objašnjenja.

(5) Banka je dužna da bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam radnih dana od imenovanja rukovodioca svake kon- trolne funkcije, obavijesti Agenciju o imenovanju, kao i o razlozima za smjenu, odnosno razrješenje tih lica.

(6) Rukovodioci kontrolnih funkcija i zaposleni u tim jedinicama neovisni su u svom radu i obavljaju isključivo poslove za koje su odgovorni.

(7) Zaposleni koji obavljaju poslove kontrolne funkcije upravljanja rizicima treba da imaju visoku stručnu spremu (VSS), po pravilu ekonomske struke ili druge odgovarajuće struke kada postoji potreba sa određenim specijaliziranim znanjima (npr. iz oblasti matematičkih modela, statističkih analiza i sl.), te da posjeduju adekvatna stručna znanja i isku- stva vezana za identifikaciju, procjenu, kontrolu i ublažava- nje rizika u banci, kao i profesionalne i osobne vještine koje omogućavaju da efikasno obavljaju poslove.

(8) Zaposleni koji obavljaju poslove kontrolne funkci- je praćenja usklađenosti poslovanja treba da imaju visoku stručnu spremu (VSS), po pravilu pravne ili ekonomske stru- ke, znanje, iskustvo, te profesionalne i osobne vještine koje im omogućavaju da efikasno obavljaju poslove. Obavezni su da poznaju i prate izmjene zakonske regulative, te uticaj tih izmjena na poslovanje banke, kao i da poznaju pravila stru- ke, dobre poslovne običaje i poslovnu etiku.

(9) Zaposleni u organizacionim jedinicama kontrolne funkcije upravljanja rizicima i kontrolne funkcije praćenja usklađenosti poslovanja treba da su stručnjaci sa širokim spektrom znanja, iskustva i vještina iz oblasti poslovanja banaka, a posebno iz oblasti metodologija i postupaka upra- vljanja rizicima.

(10) Banka je dužna da ima najmanje jednog zaposle- nog u organizacionoj jedinici interne revizije koji ima zvanje ovlašćenog ili internog revizora u skladu sa propisima koji uređuju oblast računovodstva i revizije i iskustvo od najma- nje 3 (tri) godine na najsloženijim bankarskim poslovima i poslovima kontrole, supervizije ili revizije banaka ili drugih lica u finansijskom sektoru.

(11) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizi- je moraju da imaju visoku stručnu spremu (VSS), potrebna stručna znanja iz područja koja revidiraju, iskustvo od naj- manje 3 (tri) godine na najsloženijim bankarskim poslovima i poslovima kontrole, supervizije ili revizije banaka ili drugih lica u finansijskom sektoru i da posjeduju odgovarajuća zva- nja u skladu sa propisima koji uređuju oblast računovodstva i revizije (izuzev u slučaju lica koja vrše internu reviziju u određenim specijaliziranim oblastima, kao što je npr. interna revizija informacionog sistema).

(12) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije imaju pravo uvida u poslovne knjige, finansijske izvještaje i svu dokumentaciju banke i njenih podređenih društava, kao i članova iste bankarske grupe, te da bez ograničenja vrše nadzor nad poslovanjem banke i učestvuju na sjednicama nadzornog odbora i njegovih odbora.

(13) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije moraju biti angažirani u punom radnom vremenu u banci i ne mogu obavljati rukovodne ni druge poslove iz djelatnosti banke, osim poslova koji se odnose na obavljanje interne re- vizije, niti mogu učestvovati u pripremi i izradi akata i druge dokumentacije koji mogu biti predmet interne revizije.

(14) Zaposleni u banci dužni su da licima koja obavljaju poslove kontrolnih funkcija omoguće uvid u svu dokumentaciju koju posjeduju i pruže sve potrebne informacije.

(15) Rukovodioci kontrolnih funkcija izvještavaju di- rektno nadzorni odbor i/ili odbor za reviziju, kao i druge nadležne odbore, uz informiranje uprave banke, radi pravo- vremene i efikasne realizacije datih preporuka za otklanjanje nezakonitosti, nepravilnosti, nedostataka i slabosti utvrđenih tokom ranijih kontrola. Rukovodioci kontrolnih funkcija najmanje jednom godišnje učestvuju na sjednicama tijela koja izvještavaju. U slučaju funkcije upravljanja rizicima i funkcije praćenja usklađenosti poslovanja, navedeni uvjet je ispunjen i ukoliko rukovodioci tih kontrolnih funkcija od- govaraju upravi banke, odnosno nadležnom članu uprave banke, ali je osigurana i direktna linija izvještavanja prema nadzornom odboru.

(16) Banka je dužna da uspostavi i osigura uvjete, finan- sijske resurse i program redovnog stručnog obrazovanja i usavršavanja lica koja obavljaju poslove kontrolnih funkcija.

 

Plan rada kontrolnih funkcija Član 36.

(1) Banka je dužna da periodično, a najmanje jednom go- dišnje, identificira i procijeni rizike banke, uključujući i rizi- ke koji proizilaze iz makroekonomskog okruženja u kojem banka posluje.

(2) Svaka kontrolna funkcija dužna je da sačini godišnji plan rada kontrolne funkcije, zasnovan na dokumentiranoj procjeni rizika.

(3) Plan rada svake kontrolne funkcije koji usvaja nad- zorni odbor obuhvaća najmanje:

1) popis poslovnih područja ili rizika koji će biti predmet kontrole,

2) organizacione dijelove, odnosno poslovne procese koji će biti obuhvaćeni kontrolom,

3) opis planiranih metoda i postupaka kontrole i

4) vremenski period u kojem će se planirani poslovi i kontrole obavljati.

(4) Banka je dužna detaljnije propisati sadržaj plana iz stava 3. ovog člana.

(5) Svaka kontrolna funkcija na osnovu plana rada dono- si operativne planove rada.

(6) Svaka kontrolna funkcija dužna je da dokumentira metodologiju kojom se koristi u svom području rada.

 

Poslovi i djelokrug rada kontrolne funkcije upravljanja rizicima

Član 37.

Banka je dužna da u okviru funkcije upravljanja rizi- cima osigura obavljanje najmanje sljedećih poslova:

1) analizu rizika, koja uključuje utvrđivanje i mjerenje, odnosno procjenjivanje rizika banke, uključujući IKT i saj- ber rizik,

2) kontinuirano praćenje svih značajnih rizika banke,

3) provođenje testiranja otpornosti na stres,

4) provjeru primjene i efikasnosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima banke, uključujući rizike iz makroeko- nomskog okruženja,

5) ispitivanje i ocjenu adekvatnosti i efikasnosti unutra- šnjih kontrola u procesu upravljanja rizicima,

6) ocjenu adekvatnosti i dokumentiranosti metodologije za upravljanje rizicima,

7) učestvovanje u izradi i preispitivanju strategija i poli- tika za upravljanje rizicima,

8) učestvovanje u izradi, primjeni i nadzoru nad funkcio- niranjem metoda i postupaka za upravljanje rizicima,

9) davanje prijedloga i preporuka za efikasno upravljanje rizicima,

10) analizu, praćenje i izvještavanje o adekvatnosti ka- pitala i likvidnosti banke, te provjeru strategija i postupaka za internu procjenu adekvatnosti kapitala i internu procjenu likvidnosti banke,

11) analizu rizika prisutnih kod novih proizvoda ili trži- šta,

12) izvještavanje nadzornog odbora, odbora za reviziju i odbora za rizike, ukoliko je osnovan, i uprave banke o upra- vljanju rizicima,

13) izvještavanje nadzornog odbora i uprave banke o svom radu i

14) provođenje ostalih provjera koje su potrebne za ade- kvatnu kontrolu rizika.

 

Poslovi i djelokrug rada kontrolne funkcije praćenja usklađenosti poslovanja

Član 38.

Banka je dužna da funkciju praćenja usklađenosti poslo- vanja uspostavi i razvija na način koji osigurava:

1) praćenje usklađenosti poslovanja banke sa Zakonom, propisima Agencije i drugim propisima i standardima opre- znog bankarskog poslovanja, procedurama o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i dru- gim aktima kojima se uređuje poslovanje banke,

2) identificiranje propusta i procjenu rizika usklađeno- sti poslovanja banke, te uključivanje rizika usklađenosti u ICAAP, ako je rizik značajan,

3) savjetovanje uprave banke i drugih odgovornih lica o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila, uključujući i informacije o aktuelnostima iz tih područja, i

4) procjenu efekata koji će na poslovanje banke imati izmjene relevantnih propisa.

 

Poslovi i djelokrug rada kontrolne funkcije interne revizije

Član 39.

(1) Banka je dužna da organizira funkciju interne revizije kao posebnu organizacionu jedinicu, funkcionalno i orga- nizaciono neovisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacionim dijelovima banke.

(2) Banka je dužna da funkciju interne revizije vrši u skladu sa propisima, standardima profesionalne prakse inter- ne revizije i osnovnim načelima organizacije i rada interne revizije.

(3) Program interne revizije banke minimalno mora obu- hvatiti sljedeće elemente:

1) jasno definiran cilj interne revizije i odgovornost funk- cije interne revizije da odboru za reviziju predloži program interne revizije, te da ga razvija i provodi;

2) definiranje svih područja poslovanja banke koja nose rizik, uključujući eksternalizirane aktivnosti;

3) stepen obuhvatnosti i detaljnosti interne revizije po određenim područjima poslovanja banke koja nose rizik, uključujući eksternalizirane aktivnosti;

4) listu prioriteta za vršenje interne revizije i procjenu rizika sa obrazloženjem;

5) način i rokove izvještavanja odbora za reviziju o svim elementima iz nadležnosti interne revizije;

6) definiranje uvjeta kada funkcija interne revizije može da daje prijedloge za sazivanje sjednice odbora za reviziju i

7) detaljnu razradu elemenata plana rada i postupaka in- terne revizije, uključujući:

1. aktivnosti interne revizije sa rokovima izvršavanja,

2. predmet operativnih planova interne revizije,

3. dokumentacionu osnovu o obavljenim aktivnostima interne revizije,

4. izradu izvještaja o izvršenim aktivnostima interne re- vizije, način i rokove izvještavanja odbora za reviziju i

5. davanje prijedloga odboru za reviziju.

(4) Program aktivnosti funkcije interne revizije mora biti sveobuhvatan i detaljan.

(5) Učestalost aktivnosti funkcije interne revizije treba da osigura ostvarivanje njenih ciljeva, s tim da veću učesta- lost moraju imati aktivnosti vezane za područja banke sa vi- šim stepenom rizika.

(6) U okviru svojih zadataka funkcija interne revizije vrši ocjenu:

1) efikasnosti i primjerenosti sistema upravljanja u banci iz člana 4. ove odluke i značajnih rizika s ciljem identifi- ciranja, ocjenjivanja, odnosno mjerenja, praćenja, kontrole, izvještavanja i preduzimanja odgovarajućih mjera za ograni- čavanje i ublažavanje rizika u banci,

2) adekvatnosti Strategije rizika, Politike rizika i dru- gih politika banke, te njihove usklađenosti sa propisima, internim aktima, zahtjevima Agencije i usvojenom sklo- nošću ka preuzimanju rizika i poslovnom strategijom ban- ke,

3) usklađenosti uspostavljenih procedura i postupaka banke sa propisima, internim aktima i odlukama organa upravljanja banke,

4) adekvatnosti i efikasnosti uspostavljenih procedura i postupaka banke, uključujući sveobuhvatnost postupaka, koji osiguravaju pouzdanost metodologija i metoda, pretpo- stavki i izvora informacija upotrijebljenih u internim mode- lima banke,

5) adekvatnosti, kvaliteta i efikasnosti sistema unutra- šnjih kontrola, uključujući izvještavanje poslovnih jedinica, te primjerenosti, kvaliteta i efikasnosti funkcije upravljanja rizicima i funkcije praćenja usklađenosti poslovanja,

6) adekvatnosti, kvaliteta i efikasnosti funkcije upra- vljanja rizicima i funkcije praćenja usklađenosti poslova- nja radi identificiranja, procjenjivanja, odnosno mjerenja, praćenja i kontrole značajnih rizika banke, te preduzimanja odgovarajućih mjera za njihovo ograničavanje i ublažava- nje,

7) tačnosti, ispravnosti i pouzdanosti sistema računovod- stvenih i knjigovodstvenih evidencija i finansijskih izvještaja banke,

8) adekvatnosti informacionog sistema u banci,

9) strategije i postupaka za internu procjenu adekvatnosti kapitala i internu procjenu adekvatnosti likvidnosti,

10) pouzdanosti sistema izvještavanja, te pravovremeno- sti i tačnosti izvještaja propisanih Zakonom i drugim zakoni- ma, kao i propisa donesenih na osnovu tih zakona,

11) sistema prikupljanja i ispravnosti informacija koje se javno objavljuju u skladu sa ovim zakonom,

12) upravljanja i zaštite imovine banke,

13) primjene Politike naknada, što uključuje pregled pro- vođenja politike naknada,

14) slabosti u poslovanju banke i njenih zaposlenih, kao i slučajeva neizvršenja obaveza i prekoračenja ovlašćenja,

15) postupanja banke po nalozima i preporukama Agen- cije i vanjskog revizora,

16) provođenja kontinuirane i uspješne obuke zaposlenih u banci,

17) ostalih poslova banke propisanih Zakonom i drugim propisima i

18) obavlja ostale poslove potrebne za ostvarivanje cilje- va interne revizije.

(7) Funkcija interne revizije dužna je da nadzornom odboru i odboru za reviziju banke daje neovisno i objek- tivno mišljenje o pitanjima koja su predmet revizije, daje savjete i preporuke za unapređivanje postojećeg sistema unutrašnjih kontrola i poslovanja banke, kao i da pruža po- moć nadzornom odboru i odboru za reviziju u ostvarivanju njihovih ciljeva, primjenjujući sistematičan, discipliniran i

dokumentiran pristup vrednovanju i unapređivanju posto- jećeg načina kontrole, upravljanja rizicima i rukovođenja procesima.

(8) Posebni zahtjevi koje moraju da ispune zaposleni koji vrše reviziju informacionih sistema definirani su Odlukom o upravljanju informacionim sistemima u bankama.

(9) Uprava, nadzorni odbor i odbor za reviziju banke dužni su da osiguraju pravovremeno i efikasno preduzima- nje mjera po preporukama funkcije interne revizije s ciljem otklanjanja uočenih nepravilnosti i slabosti konstatiranih u izvještajima funkcije interne revizije.

(10) S ciljem osiguravanja neovisnosti funkcije interne revizije, uprava banke dužna je osigurati da funkcija interne revizije:

1) provodi i koordinira zadatke iz stava 7. ovog člana na sopstvenu inicijativu na svim područjima, aktivnostima, pro- cesima i funkcijama banke, uključujući funkciju upravljanja rizicima i funkciju praćenja usklađenosti poslovanja, pri čemu zaposleni funkcije interne revizije ne smiju biti izlože- ni bilo kakvim pokušajima neprimjerenog uticaja ili pritiska od strane člana organa upravljanja banke ili člana višeg ru- kovodstva banke,

2) direktno ne učestvuje u utvrđivanju, razvoju, usposta- vljanju i provođenju sistema unutrašnjih kontrola,

3) ima pravo pristupa svim prostorijama, zaposlenima, informacijama i podacima banke.

(11) S ciljem osiguravanja neovisnosti funkcije interne revizije, nadzorni odbor dužan je pratiti njenu efikasnost na osnovu:

1) pažljivog razmatranja izvještaja funkcije interne revi- zije,

2) redovnih sastanka (npr. na kvartalnom nivou) između predsjednika nadzornog odbora ili predsjednika odbora za reviziju i rukovodioca funkcije interne revizije. Ove sastanke treba održavati bez prisustva članova uprave banke, njihovih zamjenika ili drugih članova višeg rukovodstva.

(12) Zaposleni funkcije interne revizije dužni su se naj- manje jednom godišnje u pisanom obliku izjasniti da li po- stoji bilo kakav sukob interesa u vezi sa provođenjem zada- taka iz stava 6. ovog člana.

 

Izvještaji funkcije upravljanja rizicima i funkcije praćenja usklađenosti poslovanja

Član 40.

(1) Funkcija upravljanja rizicima i funkcija praćenja usklađenosti poslovanja dužne su da sastavljaju kvartalne, polugodišnje i godišnje izvještaje o radu. Navedeno podra- zumijeva dostavljanje izvještaja za prvi kvartal, prvu polovi- nu godine, devet mjeseci i za cijelu godinu.

(2) Izvještaji o radu, u ovisnosti o poslovima kontrolne funkcije banke, sadrže najmanje:

1) izvještaj o ostvarivanju godišnjeg plana rada,

2) popis svih obavljenih planiranih i vanrednih poslova,

3) popis planiranih a neizvršenih poslova i razloge neiz- vršenja plana,

4) pregled najvažnijih činjenica utvrđenih u obavljenim kontrolama, odnosno obavljenim ostalim poslovima,

5) opću ocjenu adekvatnosti i efikasnosti sistema unutra- šnjih kontrola u područjima koja su bila predmet kontrole u izvještajnom periodu,

6) opću ocjenu adekvatnosti i efikasnosti sistema upravlja- nja pojedinim rizikom, odnosno rizicima u banci i

7) izvještaj o izvršenju prijedloga, preporuka i mjera za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti te nedostataka i sla- bosti utvrđenih tokom obavljenih kontrola i razloge njihovog neizvršenja.

(3) Rukovodioci funkcija upravljanja rizicima i praće- nja usklađenosti poslovanja obavezni su da izvještaje o radu podnesu na mišljenje odboru za reviziju, a ukoliko je uspo- stavljen, i drugom odgovarajućem odboru osnovanom od strane nadzornog odbora (npr. odboru za rizike). Uz nave- deno mišljenje i uz informiranje i izjašnjenje uprave banke, nadzorni odbor razmatra i usvaja navedene izvještaje.

(4) Banka je dužna da izvještaje o radu funkcije upra- vljanja rizicima, odnosno praćenja usklađenosti poslovanja, uz dostavljanje dokaza da je iste usvojio nadzorni odbor, dostavi Agenciji najkasnije u roku od 60 dana nakon isteka izvještajnog kvartala, odnosno polugodišta, dok je godišnji izvještaj o radu dužna da dostavi najkasnije do 31. marta te- kuće godine za prethodnu godinu.

(5) Izvještaje o radu funkcije upravljanja rizicima i funk- cije praćenja usklađenosti poslovanja moraju potpisati ruko- vodioci pojedinih kontrolnih funkcija.

 

Izvještaji o izvršenim kontrolama funkcije interne revizije

Član 41.

(1) Funkcija interne revizije sačinjava izvještaje o izvr- šenim kontrolama, koje obavlja u skladu sa utvrđenim ope- rativnim planom rada interne revizije.

(2) Rukovodilac funkcije interne revizije dostavlja izvje- štaj o izvršenoj kontroli članu uprave banke odgovornom za područje koje je bilo predmet kontrole i rukovodiocu organi- zacionog dijela banke u čijoj je nadležnosti područje poslo- vanja koje je bilo predmet kontrole.

(3) Ako rukovodilac funkcije interne revizije ocijeni da je potrebno, izvještaj o izvršenoj kontroli može da dostavi i svim ostalim članovima uprave banke i nadzornom odboru i/ ili drugom odgovarajućem odboru osnovanom od strane nad- zornog odbora banke.

(4) Izvještaji o izvršenim kontrolama funkcije interne re- vizije sadrže najmanje:

1) predmet i obim obavljenih revizija,

2) nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju banke, ako su utvrđene tokom obavljanja revizije,

3) nedostatke i slabosti u poslovanju, odnosno procesu upravljanja rizicima, ako su utvrđeni tokom obavljanja re- vizije,

4) ocjenu adekvatnosti, kvaliteta i efikasnosti sistema unutrašnjih kontrola u pojedinom području poslovanja, uključujući izvještavanje poslovnih jedinica, te primjere- nosti, kvaliteta i efikasnosti funkcije upravljanja rizicima ili funkcije praćenja usklađenosti poslovanja,

5) ocjenu adekvatnosti i efikasnosti procesa upravljanja rizicima, uključujući i informacije o izloženosti rizicima,

6) prijedloge, preporuke i rokove za otklanjanje utvrđe- nih nezakonitosti i nepravilnosti, te nedostataka i slabosti,

7) podatke o licima zaduženim za realizaciju preporuka i mjera,

8) informacije o statusu izvršenja preporuka i mjera za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, te nedostataka i slabosti,

9) provedenu provjeru usklađenosti novih proizvoda i postupaka sa propisima, internim aktima, standardima i ko- deksima, te procjenu da li navedeno utiče na izlaganje banke rizicima,

10) ocjenu usklađenosti banke sa propisima, internim ak- tima, standardima i kodeksima.

(5) Funkcija interne revizije dužna je redovno pratiti sta- tus izvršenja datih preporuka i mjera za otklanjanje nezako- nitosti i nepravilnosti, te nedostataka i slabosti.

 

Izvještaji o radu funkcije interne revizije Član 42.

(1) Funkcija interne revizije dužna je da sastavlja kvar- talni, polugodišnji i godišnji izvještaj o radu. Navedeno po-

drazumijeva dostavljanje izvještaja za prvi kvartal, prvu po- lovinu godine, devet mjeseci i za cijelu godinu.

(2) Izvještaji o radu funkcije interne revizije sadrže naj- manje:

1) izvještaj o ostvarivanju godišnjeg plana rada,

2) pregled najvažnijih činjenica utvrđenih tokom oba- vljanja revizije poslovanja i

3) izvještaj o izvršenju prijedloga i preporuka za otkla- njanje nezakonitosti i nepravilnosti, te nedostataka i slabosti utvrđenih tokom obavljanja revizije poslovanja,

(3) Izvještaj o ostvarivanju godišnjeg plana rada funkcije interne revizije sadrži najmanje:

1) popis svih revidiranih područja,

2) popis planiranih, a neizvršenih revizija,

3) razloge neizvršenja plana i

4) popis svih obavljenih vanrednih revizija.

(4) Pregled najznačajnijih činjenica utvrđenih tokom obavljanja revizija sadrži najmanje:

1) opis nezakonitosti i nepoštovanja politika i postupaka banke, ako su utvrđeni tokom obavljanja revizije,

2) opis nedostataka i slabosti revidiranih područja, ako su utvrđeni tokom obavljanja revizije,

3) ocjenu adekvatnosti i efikasnosti sistema unutrašnjih kontrola i

4) ocjenu adekvatnosti i efikasnosti upravljanja rizicima u revidiranim područjima.

(5) Izvještaj o izvršenju prijedloga i preporuka sadrži najmanje:

1) prijedloge, preporuke i rokove za otklanjanje utvrđe- nih nezakonitosti i nepravilnosti te nedostataka i slabosti, ako su utvrđeni tokom obavljanja revizije,

2) podatke o licima zaduženim za provođenje prijedloga i preporuka i

3) informacije o statusu izvršenja prijedloga i preporuka za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, te nedostataka i slabosti datih tokom prethodnih revizija.

(6) Rukovodilac funkcije interne revizije dužan je da izvještaje o radu podnese na mišljenje odboru za reviziju. Uz pribavljeno mišljenje odbora za reviziju i uz informiranje i izjašnjenje uprave banke, nadzorni odbor banke razmatra navedene izvještaje.

(7) Banka je dužna da izvještaje o radu funkcije interne revizije, uz dostavljanje dokaza da je iste usvojio nadzorni odbor banke, dostavi Agenciji najkasnije u roku od 60 dana nakon isteka izvještajnog kvartala, odnosno polugodišta, dok je godišnji izvještaj o radu dužna da dostavi najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

(8) Izvještaje o radu funkcije interne revizije mora potpi- sati rukovodilac interne revizije.

2.5.Politike i prakse naknada 2.5.1. Donošenje i primjena Politike naknada

 

Opći zahtjevi Član 43.

(1) Banka je dužna usvojiti i provoditi Politiku naknada koja je usklađena sa poslovnom strategijom, ciljevima, kor- porativnom kulturom, vrijednostima, dugoročnim interesima banke i akcionara, te Strategijom rizika u pogledu promovira- nja efikasnog upravljanja rizicima, tako da ne podstiče preuzi- manje rizika koje prelazi nivo prihvatljivog rizika za banku.

(2) Banka ne smije isplaćivati varijabilni dio naknada preko drugih pravnih lica ili pomoću metoda, odnosno in- strumenata koji olakšavaju izbjegavanje zahtjeva o nakna- dama iz ove odluke. Izbjegavanje zahtjeva o naknadama po- drazumijeva da je banka formalno usklađena sa zahtjevima iz ove odluke, iako u suštini ne postiže ciljeve zahtjeva o naknadama, uključujući sljedeće primjere:

1) naknada se formalno smatra fiksnim dijelom naknade u skladu sa definicijama iz ove odluke, iako se u suštini može smatrati varijabilnom naknadom ako se uzmu u obzir ciljevi odredaba o naknadama iz ove odluke (npr. banka privremeno značajno poveća fiksni dio naknade sa ciljem da na taj način izvrši isplatu bonusa);

2) varijabilna naknada je dodijeljena ili isplaćena iako:

1. nije zasnovana na uspjehu zaposlenog, poslovne jedi- nice ili banke,

2. usklađivanje varijabilnog dijela naknade sa preuzetim rizicima nije efikasno,

3. varijabilni dio naknade nije održiv u odnosu na fi- nansijski položaj banke (npr. banka isplaćuje varijabilni dio naknade u iznosu koji podrazumijeva značajan dio ostvarene dobiti banke),

3) fiksni dio naknade dodjeljuje se kao fiksni broj finan- sijskih instrumenata, a ne kao fiksni iznos naknade,

4) u banci se redovno pregovara o usklađivanju fiksnog dijela naknade sa uspješnošću zaposlenog,

5) zaposleni prima naknadu od drugog člana bankar- ske grupe, odnosno drugog lica koje je uključeno u kon- solidaciju, pri čemu naknada nije u skladu sa definicijom naknade iz člana 2. stav 1. tačka 18. ove odluke, nego se zasniva na instrumentima koji izbjegavaju zahtjeve u vezi sa naknadama iz ove odluke (npr. kredit koji ne treba otpla- titi), odnosno na instrumentima koji podstiču prekomjerno preuzimanje rizika (npr. naknada omogućava nesrazmjerne prinose na osnovu diskrecionih uvjeta ulaganja sa strane zaposlenog),

6) dodatne pogodnosti iz člana 45. stav 3. ove odluke dodjeljuju se u iznosima koji nisu opravdani u predmetnim okolnostima,

7) banka nadoknađuje smanjenje ili restrukturiranje vari- jabilnih dijelova naknada iz proteklih godina (npr. zbog mje- ra oporavka i restrukturiranja ili zbog korištenja vanredne javne finansijske podrške) u narednim godinama, odnosno u obliku drugih isplata, instrumenata ili metoda.

(3) Prilikom zaključenja ugovora o radu ili drugih ugo- vornih odnosa između banke i zaposlenih, banka mora osigu- rati usklađenost istih sa Politikom naknada.

 

Zahtjevi u pogledu Politike naknada Član 44.

(1) Nadzorni odbor, uprava banke, te odbor za naknade i odbor za rizike, ako su osnovani, dužni su aktivno sarađi- vati s ciljem osiguravanja da Politika naknada bude uskla- đena sa obimom preuzetog rizika i efikasnim i primjerenim upravljanjem rizicima. Politika i prakse naknada, te postupci odlučivanja o naknadama treba da budu jasni, dobro doku- mentirani, evidentirani i transparentni.

(2) Funkcija upravljanja rizicima dužna je:

1) učestvovati prilikom određivanja adekvatnih kri- terija za ocjenjivanje uspješnosti i procjene uticaja vari- jabilnog dijela naknada na rizični profil i kulturu rizika banke,

2) potvrditi i ocijeniti adekvatnost usklađenosti naknada sa preuzetim rizicima, te u vezi s tim pitanjima učestvovati na sastancima odbora za naknade, ako je osnovan,

3) učestvovati u postupku određivanja identificiranih za- poslenih u skladu sa svojom ulogom.

(3) Funkcija praćenja usklađenosti dužna je:

1) provoditi analizu usklađenosti Politike naknada sa zakonima, podzakonskim propisima, te internim aktima i kulturom rizika banke i o nalazima izvještavati organe upra- vljanja banke,

2) učestvovati u postupku određivanja identificiranih za- poslenih u skladu sa svojom ulogom.

(4) U slučaju da funkcija upravljanja rizicima i funk- cija praćenja usklađenosti identificiraju da Politika nak- nada podstiče neadekvatno ponašanje zaposlenih u smislu preuzimanja rizika koje prelazi nivo prihvatljivog rizika za banku, dužne su aktivno sarađivati u postupcima odre- đivanja maksimalnog iznosa varijabilnog dijela naknada, kriterija uspješnosti i dodjele varijabilnog dijela naknada u banci.

(5) Funkcija upravljanja ljudskim resursima dužna je ak- tivno učestvovati prilikom razvoja i preispitivanja Politike naknada, uključujući strukturu naknada, nivo nagrađivanja i mehanizme podsticaja zaposlenih, na način koji će uz privla- čenje i zadržavanje potrebnih zaposlenih osigurati i usklađe- nost Politike naknada sa rizičnim profilom banke.

(6) Funkcija interne revizije je dužna, najmanje jednom godišnje, izvršiti ocjenu primjene Politike naknada, a izvje- štaj o tome dostaviti odboru za reviziju i nadzornom odboru. Izvještaj o ocjeni primjene Politike naknada uključuje ocje- nu:

1) procesa izrade i primjene Politike naknada i njenog uticaja na rizični profil banke,

2) usklađenosti, dosljednosti i adekvatnosti provođenja Politike naknada u pogledu izvršavanja plana (npr. adekvat- nost i usklađenost isplata naknada sa poslovnom strategijom, rizičnim profilom i dugoročnim ciljevima banke) i sposobno- sti banke za održavanje ili povećanje iznosa kapitala,

3) postupka određivanja identificiranih zaposlenih i re- zultata tog postupka.

 

Kategorije naknada Član 45.

(1) Banka je dužna Politikom naknada utvrditi jasne, objektivne i transparentne kriterije za kategorizaciju svih ka- tegorija naknada banke u kategoriju fiksnih ili varijabilnih naknada. U slučaju da banka na osnovu kriterija iz stava 2. ovog člana određenu kategoriju naknada ne može rasporediti u kategoriju fiksnih naknada, takve naknade treba smatrati varijabilnim.

(2) Kako bi mogla određenu kategoriju naknade smatrati fiksnom, banka je dužna uzeti u obzir sljedeće kriterije:

1) naknada je zasnovana na unaprijed utvrđenim krite- rijima,

2) naknada je zasnovana na nediskrecionoj odluci (važi za sve zaposlene) i odražava nivo stručnog iskustva i radnog staža zaposlenog,

3) naknada je jasna u pogledu pojedinačnog iznosa koji se dodjeljuje pojedinačnom zaposlenom,

4) iznos naknade u određenom periodu je stalan i vezan za radno mjesto i odgovornost zaposlenog,

5) naknada se ne može smanjiti, privremeno oduzeti ili otkazati jednostrano od strane banke, izuzev u sluča- jevima kada je to dozvoljeno relevantnim zakonskim pro- pisima,

6) naknada ne daje podsticaje za preuzimanje rizika,

7) naknada ne ovisi o uspješnosti zaposlenog, poslovnoj jedinici ili banci,

8) naknada je proporcionalna fiksnom dijelu naknada za- poslenih na radu u drugoj zemlji u odnosu na nivo životnih troškova i poreznih stopa u toj zemlji,

9) naknada je dio opće politike banke za sve zaposlene.

(3) Na osnovu kriterija iz stava 2. ovog člana, banka je dužna procijeniti i adekvatno katekorizirati i dokumentirati i dodatne pogodnosti koje se odobravaju zaposlenima, ako iste postoje (npr. dodaci naknadama ili druge pogodnosti). U slučaju kada je banka određenu kategoriju tih naknada kate- korizirala kao fiksnu naknadu, sa posebnom pažnjom je potrebno provesti i dokumentirati ocjenu ispunjenosti kriterija iz stava 2. ovog člana ukoliko je ispunjen neki od sljedećih uvjeta:

1) isplata tih dodatnih naknada vrši se samo identificira- nim zaposlenim,

2) isplata tih dodatnih naknada ograničena je samo na slučajeve gdje bi, u suprotnom, iznos varijabilnog dijela pre- lazio iznos fiksnog dijela ukupne naknade zaposlenog,

3) isplata tih dodatnih naknada može se povezati sa odre- đenim indikatorima uspješnosti.

(4) Kako bi mogla isplatiti bonus za zadržavanje identi- ficiranog zaposlenog, banka treba dokazati legitiman interes za isplatu takvog bonusa, odnosno isti treba biti uzrokovan određenim događajem (npr. zbog restrukturiranja, prodaje ili likvidacije banke). Bonus za zadržavanje smatra se vari- jabilnom naknadom, te je banka dužna primijeniti zahtjeve vezane za varijabilni dio naknada, uključujući usklađivanje naknade sa preuzetim rizicima iz prethodnog perioda, isplatu u finansijskim instrumentima, odgodu, zadržavanje, odredbe malusa i povrata naknada. Banka ne smije dodijeliti bonus za zadržavanje kao zamjenu za neisplaćene naknade zbog svoje nedovoljne uspješnosti ili nepovoljnog finansijskog položaja u proteklom periodu. S ciljem isplate bonusa za zadržava- nje, banka je dužna odrediti period zadržavanja zaposlenog ili specifične uvjete vezane za zadržavanje zaposlenog, koji moraju biti ispunjeni prije isplate bonusa.

(5) Isplatu diskrecionih penzionih pogodnosti, kao vari- jabilnog dijela naknada, banka je dužna uskladiti sa svojom poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima, dugoroč- nim interesima, ekonomskim položajem te rizicima koje je zaposleni preuzeo i odredbama o malusu i povratu naknada. U slučaju prekida ugovornog odnosa, pri čemu zaposleni ne odlazi u penziju, banka je dužna iznos diskrecionih penzio- nih pogodnosti pretvoriti u finansijske instrumente. Prava iz tih finansijskih instrumenata banka ne smije prenijeti za- poslenom prije isteka perioda od pet godina, računajući od dana kada je zaposleni napustio banku. U slučaju prekida ugovornog odnosa, pri čemu zaposleni odlazi u penziju, ban- ka je dužna iznos diskrecionih penzionih pogodnosti isplatiti u finansijskim instrumentima, pri čemu se mora primijeniti period zadržavanja od pet godina, računajući od datuma od- laska zaposlenog u penziju.

(6) Banka ne smije zaposlenom garantirati isplatu odre- đenog iznosa varijabilnog dijela naknade. Garantiranje ispla- te određenog iznosa varijabilnog dijela naknada smatra se ugovornom obavezom banke da zaposlenom isplati određeni iznos varijabilnog dijela naknada, neovisno o uspješnosti, odnosno isključivo pod uvjetom održavanja ugovornog od- nosa do određenog datuma.

(7) Izuzetno od stava 6. ovog člana, banka može ugovoriti garantiranu varijabilnu naknadu samo sa novim zaposlenima i samo za prvu godinu njihovog rada, pri čemu banka ne primje- njuje odredbe o malusu ili povratu naknade.

(8) Banka ne uključuje garantirani iznos varijabilnih nak- nada prilikom izračunavanja odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupne naknade zaposlenog iz člana 47. st. 4-6. ove odluke u slučaju kada se ta naknada dodjeljuje za- poslenom prije početka prvog perioda uspješnosti.

(9) Banka može ugovoriti kompenzaciju kao odštetu za- poslenom zbog gubitka varijabilnih naknada usljed prekida ugovora o radu sa prethodnim poslodavcem, i to samo za prvu godinu rada novog zaposlenog, pod uvjetom da takva kompenzacija ne ograničava sposobnost banke da održi ili poveća iznos svog kapitala. Banka je dužna u tom slučaju primjenjivati sve odredbe ove odluke za varijabilni dio nak- nada, uključujući odredbe o odgodi naknade, zadržavanju naknada, isplati varijabilnog dijela naknade u finansijskim instrumentima i odredbe o malusu i povratu naknada.

(10) Banka je dužna Politikom naknada definirati odgo- vornosti za određivanje i usvajanje otpremnine za identificirane zaposlene, najveći mogući iznos otpremnine i kriterije za određivanje tog iznosa. Banka je pri dodjeli, tj. isplati ot- premnine, odnosno ocjeni adekvatnosti iznosa dužna uzeti u obzir da otpremnina:

1) ne predstavlja neproporcionalne nagrade, već adekvat- nu kompenzaciju zaposlenog u slučaju prijevremenog preki- da ugovora,

2) odražava uspješnost u određenom periodu, odnosno ne predstavlja nagrade za neuspjeh ili kršenje pravila banke,

3) ne smije biti dodijeljena u slučaju greške zaposlenog kojom je predviđen prekid ugovora o zaposlenju,

4) ne smije biti dodijeljena u slučaju kada zaposleni do- brovoljno daje otkaz kako bi prihvatio posao u drugom prav- nom subjektu,

5) može uključivati otpremnine zbog otpuštanja viška zaposlenih i može biti predmet klauzule o nekonkuriranju,

6) ne podliježe zahtjevima o varijabilnom dijelu naknada ukoliko je propisana radnopravnim zakonodavstvom.

(11) Prilikom određivanja iznosa otpremnine za isplatu banka je dužna uzeti u obzir uspješnost postignutu tokom određenog perioda i po potrebi procijeniti ozbiljnost bilo ka- kve greške od strane banke ili zaposlenog.

(12) Banka je dužna sve identificirane zaposlene oba- vezati da neće upotrebljavati osobne strategije zaštite od rizika, te da neće ugovarati osiguranja od gubitka naknada ili osiguranja od nepovoljnog rezultata preuzetih rizika jer to narušava usklađenost njihovih naknada sa izlaganjem rizicima. Ova odredba odnosi se na sve naknade identifi- ciranih zaposlenih, uključujući odgođene naknade i nak- nade koje su isplaćene, ali su predmet odredbe o zadrža- vanju.

(13) Banka je dužna uspostaviti i održavati efikasne kon- trole za osiguravanje usklađenosti postupanja zaposlenih u skladu sa stavom 12. ovog člana, uključujući izjavu identi- ficiranog zaposlenog da neće primjenjivati osobne strategije za zaštitu od rizika ili ugovore o osiguranju za ograničenje uticaja usklađivanja varijabilnog dijela naknade za preuzete rizike.

 

Primjena zahtjeva Politike naknada Član 46.

(1) Banka je dužna primijeniti opće zahtjeve iz člana 47. ove odluke na sve zaposlene.

(2) Banka je dužna primijeniti posebne zahtjeve iz čl. 49- 52. ove odluke na identificirane zaposlene.

(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, banka nije dužna primijeniti odredbe iz člana 50. st. 4-13. ove odluke na iden- tificirane zaposlene čiji varijabilni dio naknade na godišnjoj osnovi ne prelazi 100.000 KM na bruto osnovi (princip neu- tralizacije).

(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, s ciljem bolje uskla- đenosti naknada sa preuzetim rizicima i uspješnošću, banka može neke ili sve posebne zahtjeve iz čl. 49-52. ove odluke primijeniti i na zaposlene koji nisu identificirani zaposleni, što je dužna propisati Politikom naknada i dosljedno primje- njivati.

2.5.2. Opći zahtjevi Politike naknada za sve zaposlene

 

Opći zahtjevi Član 47.

(1) Banka je dužna osigurati da Politika naknada ispunja- va sve sljedeće uvjete:

1) da je u skladu sa primjerenim i efikasnim upravlja- njem rizicima s ciljem pružanja efikasnog okvira za ocje- njivanje uspješnosti, usklađivanjem varijabilnih naknada sa preuzetim rizicima i da postoji uska veza između uspješnosti i varijabilnog dijela naknade,

2) da podstiče primjereno i efikasno upravljanje rizicima,

3) da ne podstiče preuzimanje rizika koje prelazi nivo prihvatljivog rizika za banku,

4) da je u skladu sa poslovnom strategijom, ciljevima, korporativnom kulturom, vrijednostima, dugoročnim intere- sima banke i akcionara i

5) da obuhvaća mjere za sprečavanje sukoba interesa, uključujući sprečavanje sukoba interesa kod utvrđivanja naknada zaposlenih koji su uključeni u kontrolne funk- cije.

(2) Politika naknada podstiče preuzimanje rizika koje prelazi nivo prihvatljivog rizika za banku ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1) postoji značajna ovisnost zaposlenih o varijabil- nom dijelu naknada, koja proizilazi iz neprimjerenog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih nak- nada, ili

2) naknade zaposlenih u slučaju prestanka ugovornog odnosa sa bankom ne odražavaju uspješnost postignutu u određenom periodu ili nemaju korektivni faktor za neuspjeh ili za postupanje koje nije u skladu sa propisima ili internim aktima banke.

(3) Banka je dužna Politikom naknada, između ostalog, obuhvatiti:

1) ciljeve uspješnosti za banku, poslovne jedinice i za- poslene;

2) metode i kriterije za procjenu uspješnosti;

3) postupak određivanja identificiranih zaposlenih i način provođenja analize za utvrđivanje identificiranih zaposlenih;

4) strukturu varijabilnog dijela naknada, po mogućnosti uključujući finansijske instrumente za dodjelu varijabilnog dijela naknade;

5) mjere za usklađivanje varijabilnog dijela naknade sa rizicima;

6) objektivne kriterije za dodjelu naknada zaposlenima i mjere za utvrđivanje i sprečavanje sukoba interesa, uključu- jući mogući sukob interesa u sljedećim situacijama:

1. prilikom utvrđivanja naknada zaposlenih koji su uklju- čeni u kontrolne funkcije,

2. prilikom isplate fiksnog ili varijabilnog dijela naknada u obliku finansijskih instrumenata;

7) penzionu politiku i, po potrebi, pravila za slučaj prije- vremenog odlaska u penziju;

8) pravila naknada za treće osobe koje djeluju u ime banke (npr. zastupnici banke), osiguravajući pri tome da naknade tim osobama ne podstiču pretjerano preuzimanje rizika ili prodaju proizvoda bez prethodnog adekvatnog informiranja klijenata u skladu sa važećim zakonskim pro- pisima.

(4) Banka je dužna Politikom naknada odrediti ade- kvatan odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih naknada za sve kategorije zaposlenih, te za iste odrediti ade- kvatnu gornju granicu tog odnosa, iznad koje isplata varija- bilnog dijela naknada nije dopuštena. Gornja granica odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih naknada pred- stavlja sumu svih varijabilnih naknada koje se mogu ukupno dodijeliti u sljedećem periodu procjene uspješnosti, uključu- jući iznos mogućeg bonusa za zadržavanje iz člana 45. stav 4. ove odluke, podijeljeno sumom svih fiksnih naknada koje treba dodijeliti u istom periodu procjene uspješnosti. Fiksni dio ukupnih naknada mora imati dovoljno visok udio u uku- pnim naknadama, tako da omogućava provođenje u potpu- nosti fleksibilne politike isplate varijabilnog dijela naknada, uključujući mogućnost neisplaćivanja tog dijela naknada, kao i aktiviranje odredaba o malusu ili povratu naknade u slučaju promjena u uspješnosti zaposlenog, poslovne jedi- nice ili banke.

(5) Prilikom određivanja odnosa iz stava 4. ovog člana banka je dužna uzeti u obzir:

1) kvalitet mjerenja uspješnosti i sa tim povezano prila- gođavanje naknada rizicima,

2) dužinu perioda odgode i zadržavanja naknada,

3) vrstu, obim i složenost poslovnih aktivnosti banke, 4) vrste rizika kojima je banka izložena,

5) kategoriju kojoj određeni zaposleni pripada, uključu- jući kategorije zaposlenih iz člana 2. stav 1. tačka 23. Odlu- ke,

6) poziciju zaposlenog u organizacionoj strukturi, te ovlašćenja i odgovornosti povezane sa tom pozicijom i

7) druge elemente za koje banka procijeni da su važni.

(6) Neovisno o st. 4. i 5. ovog člana, banka je dužna odre- diti odnos fiksnog i varijabilnog dijela naknade pojedinačnog zaposlenog u skladu sa sljedećim pravilima:

1) fiksni dio naknade zaposlenog koji obavlja poslove kontrolnih funkcija ne smije biti manji od dvije trećine ukup- ne naknade tog zaposlenog, a ukupna godišnja naknada tog zaposlenog ne smije biti manja od prosjeka naknada radnika koji obavljaju poslove uporedivog obima, složenosti i odgo- vornosti,

2) za ostale zaposlene banka je dužna odrediti odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih naknada tako da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih naknada.

(7) Uvjeti pod kojima se aktiviraju odredbe o malusu i povratu naknade uključuju, između ostalog, sljedeće sluča- jeve:

1) dokaz o nedozvoljenom ponašanju ili ozbiljnom pro- pustu zaposlenog (npr. kršenje etičkog kodeksa ponašanja i ostalih internih propisa, naročito ako se odnose na rizike),

2) banka i/ili poslovna jedinica naknadno je pretrpjela značajan pad u svojoj finansijskoj uspješnosti,

3) u banci i/ili poslovnoj jedinici u kojoj zaposleni radi došlo je do značajnog propusta u upravljanju rizicima,

4) značajno povećanje zahtjeva za raspoloživi i regula- torni kapital na nivou banke ili poslovne jedinice,

5) bilo kakve regulatorne mjere koje su prouzrokovane ponašanjem zaposlenog.

(8) Banka je dužna osigurati da maksimalni iznos vari- jabilnog dijela naknada svih zaposlenih u banci, uključujući dodjelu, isplatu i sticanje varijabilnog dijela naknada zapo- slenima, ne ograničava njenu sposobnost da održi ili poveća iznos svog kapitala (dokapitalizacija iz dobiti). Kod procje- ne sposobnosti da održi ili poveća iznos svog kapitala ban- ka mora uzeti u obzir regulatorni kapital, odnosno redovni osnovni kapital, rezultat postupka interne procjene adekvat- nosti kapitala, zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i ograniče- nja raspodjele iz čl. 40. i 41. Odluke o izračunavanju kapitala banaka. Ukoliko banka utvrdi da je ispunjenje obaveza ili postizanje ciljeva u pogledu kapitala ili likvidnosti dovede- no u opasnost, odmah će primijeniti konzervativnu politiku isplate varijabilnog dijela naknada, koja obuhvaća:

1) definiranje gornje granice za iznos varijabilnog dijela naknada na bazi odgovarajućeg procenta od ukupne neto do- biti za tekuću finansijsku godinu ili

2) uključivanje neto dobiti i donošenje odluke o raspo- djeli i uključivanju neraspoređene dobiti prethodnih godina prilikom izračunavanja regulatornog kapitala.

(9) Politika naknada i procedure koje je banka donije- la za provođenje politike naknada moraju biti jasne, dobro dokumentirane i dostupne svim zaposlenim u banci. Kako bi se ponašanje zaposlenih uskladilo sa principima politike naknada, banka je dužna u pisanom obliku ili elektronskim putem informirati svakog zaposlenog o odredbama politike naknada koje se primjenjuju na njega.

2.5.3. Posebni zahtjevi Politike naknada za identificirane zaposlene

 

Postupak određivanja identificiranih zaposlenih Član 48.

(1) Banka je dužna redovnim postupkom odrediti iden- tificirane zaposlene iz člana 2. stav 1. tačka 23. ove odluke.

(2) Za potrebe utvrđivanja identificiranih zaposlenih ban- ka je dužna jednom godišnje provesti analizu, te na osnovu vlastitih kvalitativnih i kvantitativnih kriterija utvrditi zapo- slene, odnosno pojedinačne kategorije zaposlenih koji ima- ju značajan uticaj na rizični profil banke, uzimajući u obzir veličinu i internu organizaciju banke, vrstu, obim i složenost poslovnih aktivnosti banke, poziciju, poslove i odgovornosti zaposlenih, ukupne varijabilne naknade zaposlenih, podije- ljene na novčane i nenovčane fiksne i varijabilne naknade u prethodnoj finansijskoj godini, uvjete na tržištu rada i druge kriterije za koje banka procijeni da su relevantni.

(3) Analiza iz stava 2. ovog člana mora biti adekvatno dokumentirana, sveobuhvatna i razumljiva i mora najmanje obuhvatiti sljedeće informacije:

1) razloge i opseg primjene analize u banci,

2) metodologiju za procjenu rizika koji proizilaze iz po- slovne strategije i aktivnosti banke,

3) ocjenu zaposlenih koji obavljaju rad u drugim članovi- ma bankarske grupe, ako je relevantno,

4) ulogu i odgovornosti organa upravljanja banke i kon- trolnih funkcija koje su uključene u planiranje, nadzor, kon- trolu i primjenu postupka određivanja identificiranih zapo- slenih i

5) rezultate analize, uključujući broj, zadatke, imena i radna mjesta identificiranih zaposlenih.

(4) Neovisno o rezultatima analize iz stava 2. ovog člana, identificiranim zaposlenima smatraju se lica iz člana 2. stav 1. tačka 23. podt. 1-4. ove odluke.

(5) Banka je dužna na zahtjev Agencije obrazložiti način i kriterije na osnovu kojih je odredila identificirane zaposle- ne iz stava 1. ovog člana i dostaviti svu relevantnu doku- mentaciju.

 

Postupak usklađivanja varijabilnih naknada za rizike Član 49.

(1) Dodijeljeni iznos varijabilnog dijela naknada mora biti zasnovan na kombinaciji ocjene uspješnosti zaposle- nog (uzimajući u obzir kvantitativne i kvalitativne, ap- solutne i relativne finansijske i nefinansijske kriterije) i relevantne poslovne jedinice, te na ukupnim rezultatima banke.

(2) Ocjena uspješnosti mora se odnositi na višegodišnji period kako bi se osiguralo da se proces ocjenjivanja zasniva na dugoročnoj uspješnosti.

(3) Ocjenjivanje uspješnosti, kao osnov za izračunavanje varijabilnog dijela naknade, mora biti transparentno i prila- gođeno svim vrstama značajnih rizika banke, te mora uzi- mati u obzir potrebne kapitalne zahtjeve i potrebna likvidna sredstva.

(4) Banka je dužna osigurati da su ciljevi uspješnosti, te metode i kriteriji za procjenu uspješnosti iz člana 47. stav 3. t. 1. i 2. ove odluke realni. Banka ne smije upotrebljava- ti ciljeve, metode i kriterije za procjenu uspješnosti koji bi mogli podsticati prekomjerno preuzimanje rizika, uključu- jući rizik nesavjesnog poslovanja. Kriterije uspješnosti treba jasno razlikovati u ovisnosti o tomu da li se mjeri uspješnost (rezultati) poslovnih jedinica, funkciji podrške, kontrolnim funkcijama i drugim funkcijama banke (npr. pravna služba, ljudski resursi, strateško planiranje) i sl.

(5) Metode i kriteriji za procjenu uspješnosti moraju biti u najvećoj mogućoj mjeri povezani sa rezultatima, odnosno odlukama identificiranog zaposlenog ili kategorije identifici-

ranih zaposlenih, s ciljem uspostavljanja odgovarajuće veze između postupka usklađivanja varijabilnog dijela naknada za rizike i ponašanja zaposlenih u pogledu preuzimanja rizika.

Posebni zahtjevi za varijabilni dio naknade Član 50.

(1) Banka je dužna osigurati da se fiksni dio naknade identificiranog zaposlenog zasniva na profesionalnom isku- stvu i odgovornosti u banci, kao i na postignutom nivou edukacije, radnom stažu, stručnosti i vještinama, te radnom iskustvu zaposlenog u relevantnim poslovnim aktivnostima.

(2) Banka ne smije isplatiti varijabilni dio naknada ili prenijeti prava iz finansijskih instrumenata, uključujući odgođeni dio naknade, ako takve naknade nisu održive i opravdane. Varijabilni dio naknada smatra se održivim ako u periodu od utvrđivanja tih naknada do njihove konačne isplate ne dođe do narušenog finansijskog stanja, odnosno do ostvarivanja gubitka banke. Varijabilni dio naknade sma- tra se opravdanim ukoliko je zasnovan na uspješnosti banke, poslovne jedinice ili relevantnog zaposlenog.

(3) Banka je dužna znatno smanjiti ukupan varijabilni dio naknada, uključujući mogućnost ukidanja ukupnog va- rijabilnog dijela naknada, ako dođe do značajno narušene uspješnosti identificiranog zaposlenog, poslovne jedinice ili ostvarivanja gubitka na nivou banke. Pri tome se uzimaju u obzir svi sljedeći oblici smanjenja naknada:

1) smanjenje naknada tekuće poslovne godine,

2) smanjenje isplata naknada koje su prethodno zarađene, ali koje su odgođene i još uvijek nisu isplaćene (aktivira- njem odredaba o malusu), i

3) naknadno smanjenje isplata naknada koje su prethod- no zarađene i koje su već isplaćene (aktiviranjem odredaba o povratu naknada).

(4) Banka je dužna odgoditi i odrediti raspored isplate u periodu odgode za značajan udio varijabilnog dijela naknada identificiranog zaposlenog na primjeren vremenski period. Udio varijabilnog dijela naknada identificiranog zaposlenog koji će se odgoditi i dužina perioda odgode naknade određu- je se u skladu sa:

1) pozicijom, odgovornostima i zadacima identificiranog zaposlenog,

2) poslovnim ciklusom i karakteristikama poslovanja banke,

3) rizicima banke i nivoom rizika koji identificirani zapo- sleni može preuzeti,

4) odnosom između fiksnog i varijabilnog dijela nakna- da, te iznosom varijabilnog dijela naknada identificiranog zaposlenog.

(5) Neovisno o stavu 4. ovog člana, banka je dužna od- goditi najmanje 40% varijabilnog dijela naknada identifici- ranog zaposlenog. Izuzetno, ako je iznos varijabilnog dijela naknada izrazito visok, banka je dužna odgoditi plaćanje najmanje 60% ovog dijela naknada identificiranog zaposle- nog.

(6) Neovisno o stavu 4. ovog člana, period odgode va- rijabilnog dijela naknada ne smije biti kraći od tri godine. Izuzetno, za one identificirane zaposlene koji imaju najve- ći značajan uticaj na rizični profil banke period odgode ne smije biti kraći od pet godina.

(7) Banka je dužna značajan dio varijabilnog dijela nak- nade, odgođenog i neodgođenog dijela, isplatiti u obliku fi- nansijskih instrumenata. Dio varijabilnog dijela naknade koji će se isplatiti u obliku finansijskih instrumenata određuje se u skladu sa pozicijom, ovlašćenjima i odgovornostima iden- tificiranog zaposlenog, iznosom varijabilnog dijela njegovih naknada i nivoom rizika koji identificirani zaposleni može preuzeti.

(8) Neovisno od stavu 7. ovog člana, najmanje 50% svakog varijabilnog dijela naknade mora se sastojati od finansijskih instrumenata. Varijabilni dio naknade koji se sa- stoji od finansijskih instrumenata izračunava se kao odnos između iznosa varijabilnog dijela naknada koje se dodjeljuju u instrumentima i sume varijabilnog dijela naknada koje se dodjeljuju u gotovini i drugim pogodnostima, u trenutku do- djele.

(9) Finansijski instrumenti koje koristi banka za dodjelu varijabilnih naknada treba da doprinesu usklađivanju vari- jabilnih naknada sa uspjehom i rizicima banke. Finansijski instrumenti u smislu ove odluke jesu:

1) obične akcije banke,

2) finansijski instrumenti povezani sa običnim akcijama banke, koji imaju ugrađenu klauzulu kojom se najveća mo- guća vrijednost instrumenta ograničava na onu vrijednost koja je važila na dan utvrđivanja naknade,

3) obične akcije matičnog društva pravnog lica ili njego- vog nadređenog društva,

4) finansijski instrumenti povezani sa običnim akcijama lica iz stava 4. ovog člana, koji imaju ugrađenu klauzulu kojom se najveća vrijednost instrumenta ograničava na onu vrijednost koja je važila na dan utvrđivanja naknade, i

5) ostali finansijski instrumenti za čiju je upotrebu banka dobila prethodnu saglasnost Agencije.

(10) U pogledu finansijskih instrumenata banka je dužna usvojiti primjerenu politiku zadržavanja naknada kojom se mo- tivacija zaposlenog usklađuje sa dugoročnim interesima banke, pri čemu se politika zadržavanja naknada primjenjuje na odgo- đeni i neodgođeni varijabilni dio naknada.

(11) Banka ne smije identificiranom zaposlenom ispla- titi dividende ili kamate na finansijski instrument koji mu je dodijeljen i odgođen ni u periodu odgode ni nakon završetka perioda odgode. Sve kamate, odnosno dividende koje bi mo- gle biti isplaćene u periodu odgode postaju vlasništvo banke.

(12) Pri određivanju primjerene politike zadržavanja va- rijabilnog dijela naknada banka je dužna uzeti u obzir slje- deće:

1) dužinu perioda procjene i perioda odgode,

2) uticaj zaposlenog na rizični profil banke,

3) preciznost prilagođavanja naknada preuzetim rizicima pri mjerenju uspješnosti i utvrđivanju naknada,

4) vrijeme potrebno da se određeni relevantni rizici ma- terijaliziraju i

5) druge elemente za koje banka procijeni da su važni.

Banka je dužna osigurati da za dodijeljene finansijske instrumente primjenjuje period zadržavanja od najmanje go- dinu dana.

(13) Banka ne smije odgođene naknade isplaćivati brže od principa pravilnog (ravnomjernog) vremenskog razgrani- čavanja.

Princip pravilnog vremenskog razgraničavanja kod isplate odgođenih naknada znači da kod naknada koje se odgađaju tokom “n” godina, počevši od kraja perioda pro- cjene, isplate naknada na kraju svake godine od kraja perioda procjene čine odgođeni iznos naknade pomnožen sa (1/n).

Odgođene dijelove naknada banka ne smije isplaćivati češće od jednom godišnje, pri čemu prvi odgođeni dio nak- nada banka smije isplatiti najmanje godinu dana nakon iste- ka perioda procjene.

 

Dodatna pravila za naknade zaposlenih u kontrolnim funkcijama

Član 51.

(1) Banka je dužna osigurati adekvatnu visinu naknada zaposlenim u kontrolnim funkcijama s ciljem zapošljavanja zaposlenih sa adekvatnim nivoom edukacije, stručnosti, vje- ština i radnog iskustva.

(2) Banka je dužna osigurati da varijabilni dio naknada zaposlenih koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija ovisi

o postignutim ciljevima povezanim sa njihovim funkcijama i ne smije ovisiti o uspješnosti poslovnih područja koja kon- troliraju ili njihovoj ocjeni o uspješnosti poslovnih područja koja kontroliraju.

(3) Uzimajući u obzir ograničenje iz člana 47. stav 6. tač- ka 1. ove odluke, banka je dužna osigurati da interne metode za određivanje varijabilnog dijela naknada zaposlenih koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija ne ugrožavaju objek- tivnost i neovisnost tih zaposlenih.

(4) Ograničenje iz člana 47. stav 6. tačka 1. ove odluke odnosi se i na člana uprave banke koji je nadležan za oblast upravljanja rizicima (CRO).

 

Dodatna pravila za naknade članova organa upravljanja banke

Član 52.

(1) Nadzorni odbor je dužan osigurati da su naknade čla- novima uprave u skladu sa njihovim nadležnostima i odgo- vornošću, zadacima i stručnim kvalifikacijama.

(2) Naknada članova nadzornog odbora mora biti uskla- đena sa Politikom naknada i ne smije stimulisati članove nadzornog odbora na donošenje odluka koje mogu podsticati preuzimanje rizika koje prelazi nivo rizika prihvatljivog za banku, u skladu sa odredbama ove odluke.

(3) O naknadi članova nadzornog odbora odlučuje skup- ština banke. Ukoliko se pored fiksnog dijela naknade, koji predstavlja plaćanje za obavljanje funkcije, članovima nad- zornog odbora u izuzetnim slučajevima isplaćuje i varijabil- ni dio naknade, taj dio naknade treba da odražava kvalitet njihovog rada u izvršenju nadležnosti nadzornog odbora i da bude zasnovan na njihovoj uspješnosti, odnosno ostvarenim rezultatima u vršenju nadzora nad poslovanjem i radom upra- ve banke. Ukoliko je ugovorena isplata naknada članovima nadzornog odbora u obliku fiksnog iznosa koji se plaća po satu rada ili danima rada, ista se smatra fiksnom naknadom čak i ako vrijeme isplate naknade nije unaprijed definirano.

(4) U slučajevima kada se članu nadzornog odbora banke isplaćuje varijabilni dio naknade u obliku finansijskih instrume- nata, banka je dužna primijeniti adekvatne mjere u svrhu osi- guranja neovisnosti članova, uključujući određivanje perioda zadržavanja, koji mora trajati najmanje do kraja mandata člana.

2.5.4. Drugi zahtjevi u vezi sa naknadama

 

Naknade u slučaju korištenja vanredne javne finansijske podrške

Član 53.

(1) Članovima nadzornog odbora i uprave banke koja je primila javnu finansijsku podršku iz člana 2. stav 1. tačka 40. Zakona ne smije se isplaćivati varijabilni dio naknade, osim ako se dokaže da su takve naknade opravdane (npr. dodje- la varijabilnog dijela naknade novoimenovanim članovima uprave koji se zaposle u toku faze oporavka ili restrukturi- ranja banke s ciljem imenovanja novih podobnih članova uprave u tom periodu).

(2) Banci koja je primila javnu finansijsku podršku Agen- cija može izdati pismeni nalog za restrukturiranje varijabil- nog dijela naknada, na način koji je u skladu sa efikasnim upravljanjem rizicima i dugoročno održivim rastom banke.

(3) Isplata varijabilnog dijela naknada zaposlenima, uključujući članove organa upravljanja banke, ne smije do- vesti u pitanje redovan i pravovremen povrat vanredne javne finansijske podrške državi ili postizanje ciljeva koji su utvr- đeni u planu restrukturiranja banke.

(4) Pod restrukturiranjem varijabilnog dijela naknada iz stava 2. ovog člana podrazumijevaju se sljedeće mjere:

1) određivanje ograničenja za naknade članovima nad- zornog odbora i uprave banke,

2) zabranjivanje isplata varijabilnog dijela naknada za poslovnu godinu u kojoj je zatražena javna finansijska po- drška,

3) smanjenje varijabilnog dijela naknada koje su odgođe- ne i nisu isplaćene, odnosno za koje nisu prenesena prava iz finansijskih instrumenata,

4) zabranjivanje utvrđivanja bilo kakvog varijabilnog dijela naknade dok javna finansijska podrška nije u potpuno- sti otplaćena ili dok se ne implementira, odnosno ostvari plan finansijskog oporavka banke i

5) druge slične mjere koje odredi Agencija.

 

Primjena drugih propisa Član 54.

Odredbe o naknadama iz ove odluke ne dovode u pitanje ostvarivanje općih načela radnog i ugovornog prava, prava akcionara, opće odgovornosti organa upravljanja banke, kao ni prava koja proizilaze iz kolektivnih ugovora u skladu sa zakonskim i drugim propisima.

 

Vođenje dokumentacije o naknadama Član 55.

Banka je dužna osigurati sveobuhvatnost i sistematičnost dokumentacije vezane za naknade zaposlenih, što uključuje:

1) Politiku naknada i moguće procedure za njeno pro- vođenje,

2) odluke nadzornog odbora banke iz člana 10. stav 1. tačka 14. ove odluke,

3) odluke uprave banke iz člana 11. tačka 10. ove odluke,

4) saglasnosti i odluke skupštine banke iz člana 10. stav 2. ove odluke,

5) izvještaje iz člana 67. stav 12. tačka 10. ove odluke,

6) analizu iz člana 48. stav 2. ove odluke i

7) metodologiju i rezultate mjerenja uspješnosti kod utvrđivanja varijabilnog dijela naknada identificiranih zapo- slenih.

3. Savjesno postupanje članova organa banke

3.1.Osnovna pravila savjesnog postupanja

 

Profesionalni i etički standardi Član 56.

(1) Član organa upravljanja banke dužan je postupati u skla- du sa visokim profesionalnim i etičkim standardima upravljanja bankom, djelujući u interesu banke, te u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti donošenje odluka zasnovanih na osobnim interesima, koje mogu dovesti ili su već dovele do sukoba interesa.

(2) Član organa upravljanja banke dužan je svojim ponašanjem podsticati adekvatnu organizacionu kulturu, koja daje najveći prioritet profesionalnom, poštenom i savjesnom obavljanju poslovnih aktivnosti na svim organizacionim ni- voima, te jasno definiranim, transparentnim i dosljedno pri- mijenjenim nivoima odgovornosti i ovlašćenja unutar orga- nizacione strukture banke.

 

Primjena profesionalnih i etičkih standarda upravljanja

Član 57.

(1) Organi upravljanja banke dužni su primjenjivati profesionalne i etičke standarde upravljanja kako bi se postigla uravnoteženost između interesa banke, organa upravljanja banke, klijenata, povjerilaca, akcionara, zaposlenih, Agenci- je i drugih zainteresiranih strana.

(2) Nadzorni odbor banke, s ciljem postupanja u skladu sa stavom 1. ovog člana, treba etičkim kodeksom definirati pristup u pogledu prihvatljivog i neprihvatljivog postupanja u banci, uključujući jasno identificiranje nedozvoljenih ili nezakonitih aktivnosti, kao što su: netačni finansijski izvje- štaji, pranje novca, prevare, mito i korupcija, kao i postupa- nje u slučajevima pojave istih.

(3) Članovi organa upravljanja banke treba da postignu uravnoteženost iz stava 1. ovog člana, postupanjem u skladu sa zakonskim propisima, nadzornim i regulatornim pravili-

ma, pravilima struke i etičkim kodeksom, kako bi se ostavilo što manje prostora osobnoj procjeni člana organa upravljanja banke.

(4) U aktivnostima iz stava 2. ovog člana nadzorni odbor banke treba podsticati mjere za identifikaciju i sankcionira- nje svakog nezakonitog, nestručnog i neetičkog postupanja, tako da sankcija demotiviše potencijalne izvršioce u banci.

 

Savjesno postupanje Član 58.

(1) Član uprave mora profesionalno i savjesno obavlja- ti svoju dužnost, u skladu sa najvišim etičkim standardima upravljanja i uspostavljenim procedurama i mehanizmima za raspolaganje sa povlašćenim informacijama za svoj ili za račun trećih lica. Ponašanje se smatra odgovarajućim ukoli- ko član uprave obavlja svoje dužnosti u skladu sa ciljevima, strategijom i politikom banke i u njenom najboljem interesu.

(2) Član nadzornog odbora mora profesionalno i savje- sno obavljati svoju dužnost nadzora nad upravljanjem ban- kom, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i najvišim etičkim standardima, uključujući obavezu uspostavljanja procedura i mehanizama za raspolaganje sa povlašćenim informacijama za svoj ili za račun trećih lica. Obavljanje dužnosti zahtijeva od člana nadzornog odbora banke razumijevanje i kontinui- rano praćenje poslovanja banke, kao preduvjet za vršenje funkcije nadzora nad poslovanjem banke i radom uprave i adekvatno razumijevanje zakonske regulative, poslovne strategije, Strategije rizika i rizičnog profila i interesa banke.

(3) Član nadzornog odbora koji je iz bilo kog razloga spriječen da obavlja svoju funkciju (na primjer, zbog sukoba interesa, neopravdanih pritisaka na njegovo neovisno odlu- čivanje, dugoročne pasivnosti i neaktivnosti ostalih članova i sl.) i koji je primijenio sve zakonom predviđene postupke dužan je o tome obavijestiti Agenciju.

 

Odgovornosti Član 59.

(1) Odgovornosti članova organa upravljanja banke mo- raju biti jasno definirane i dokumentirane, uključujući:

1) definiranje odgovornosti članova organa upravljanja banke u pogledu obavljanja propisanih nadležnosti za svaku pojedinačnu funkciju organa upravljanja banke,

2) znanje, sposobnosti, vještine i iskustvo potrebne za obavljanje svake pojedinačne funkcije,

3) očekivano vrijeme za obavljanje određene funkcije,

4) obaveze u pogledu obuke i osposobljavanja za odre- đenu funkciju,

5) opis relevantnih radnih postupaka,

6) zapisnike sa sjednica organa upravljanja banke,

7) ostalu dokumentaciju, na osnovu koje Agencija može procijeniti aktivnosti članova organa upravljanja banke, od- nosno kvalitet njihovog rada.

(2) Članovi organa upravljanja banke dužni su da, u izvršenju svojih obaveza i odgovornosti, međusobno sa- rađuju u najboljem interesu banke. Postupci i procedure u pogledu izvršenja obaveza i odgovornosti članova uprave i nadzornog odbora banke te njihova međusobna saradnja mo- raju biti jasno utvrđeni statutom banke i internim pravilima rada nadzornog odbora i uprave banke. U procesu donošenja odluka članovi organa upravljanja banke dužni su osigurati: zasnovanost na adekvatnim, pouzdanim i pravovremenim in- formacijama, objektivnu, kritičku i sveobuhvatnu raspravu, te postizanje konsenzusa prilikom usvajanja važnih odluka banke koje mogu imati značajan uticaj na njeno poslovno, finansijsko ili pravno stanje.

(3) Saradnja između članova organa upravljanja banke podrazumijeva saradnju prilikom formulisanja prijedloga poslovne strategije i politike koju usvaja skupština banke, te formulisanja Strategije rizika i Politike rizika, koje usvajanadzorni odbor banke, kao i pri definiranju načina nadzora provođenja usvojenih strategija i politika.

 

Samostalnost i stručna osposobljenost Član 60.

(1) Član organa upravljanja banke mora imati neophodno znanje i iskustvo da samostalno procjenjuje i donosi odluke u najboljem interesu banke. Pri tome dužan je uzeti u ob- zir sve dostupne informacije i druge relevantne faktore koji mogu imati uticaja na odlučivanje.

(2) Članovi organa upravljanja banke dužni su tokom procjene i donošenja odluka iz propisanih nadležnosti ra- zmotriti uticaj istih na: poslovanje banke, zaštitu interesa deponenata i drugih klijenata banke, obaveze banke prema povjeriocima, Agenciji, akcionarima i drugim zainteresira- nim stranama.

Pri tome posebno treba da uzmu u obzir važnost:

1) podsticanja sigurnosti i finansijskog zdravlja banke, 2) razumijevanja važećih propisa i

3) izbjegavanja potencijalnog sukoba interesa u poslo- vanju banke i procesu odlučivanja o pitanjima iz nadležnosti organa upravljanja banke.

(3) Član organa upravljanja banke dužan je da, u postupku donošenja odluke, samostalno i zasnovano na stručnim znanji- ma i poznavanju svih relevantnih činjenica i u skladu sa najvi- šim etičkim standardima, procijeni sva mišljenja i uputstva onih koji su ga izabrali, odnosno imenovali i predložili. Navedeno se odnosi i na mišljenja ili uputstva koja organ matične banke daje članu organa banke ovisnog lica u pogledu implementacije poslovnih ciljeva, rizičnog profila, strategije i politike banke.

(4) U vezi sa postupanjem iz stava 3. ovog člana, član organa upravljanja banke dužan je detaljno, precizno i pravo- vremeno obavijestiti predsjednika organa upravljanja banke o svim događajima koji su značajni za formulisanje stava, a prije donošenja odluke.

(5) Ukoliko određeni član organa upravljanja banke smatra da je većina odluka koje je ovaj organ upravljanja usvojio u vezi sa specifičnim problemima u suprotnosti sa ciljevima, strategi- jama i politikama banke, to neslaganje mora biti obrazloženo u pisanom izdvojenom mišljenju i unosi se u zapisnik sa sjednice organa upravljanja banke.

(6) Član nadzornog odbora dužan je obavijestiti ostale članove nadzornog odbora u pogledu primljenog mišljenja ili uputstva iz stava 3. ovog člana. Svi članovi nadzornog odbora imaju ista prava i odgovornosti, bez obzira na to ko ih je predložio ili izabrao.

 

Neovisnost člana nadzornog odbora Član 61.

(1) Nadzorni odbor u svom sastavu mora imati najmanje trećinu članova koji su neovisni o banci, a u skladu sa čla- nom 58. stav 10. Zakona prilikom utvrđivanja neovisnosti članova shodno se primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima koje uređuju neovisnost člana upravnog odbora.

(2) Nijedan od članova nadzornog odbora banke ne smije ovisiti o banci ili njenim ovisnim licima i drugim poveza- nim licima, odnosno njegov poslovni, finansijski, vlasnički, osobni ili drugi odnos sa bankom, organom upravljanja ban- ke ili njenim povezanim licem ne smije uticati na nepristra- snost, objektivnost, savjesnost i sveobuhvatnost u osobnom prosuđivanju o pitanjima iz nadležnosti nadzornog odbora.

(3) Član nadzornog odbora banke dužan je odmah oba- vijestiti ovaj organ o postojanju bilo kojeg odnosa sa bankom ili njenim povezanim licem iz stava 1. ovog člana.

 

Procjena sukoba interesa Član 62.

(1) Sukob interesa kod člana organa upravljanja banke postoji kada isti nije neutralan u odnosu na predmet odluči- vanja ili se zbog njegove povezanosti sa drugim privrednim

društvima, licima ili poslovima može pretpostaviti da može imati interese koji nisu istovremeno nužno i interesi banke.

(2) Prilikom procjene sukoba interesa treba uzeti u obzir sve okolnosti odnosno odnose iz člana 14. stav 2. ove odlu- ke, koji su definirani u Politici sukoba interesa, a direktno su vezani za člana organa upravljanja banke i za druga pravna i fizička lica koja imaju iste interese kao član organa upra- vljanja banke.

(3) Član uprave banke dužan je izbjegavati okolnosti i po- stupanja koji bi mogli dovesti do sukoba interesa između njega i banke, ili između njega i osobe koja ima ekonomske, političke ili druge interese koji su zajednički sa interesima člana i koji daju naznaku o zajedničkom nastupanju ili djelovanju člana i te druge osobe. Prilikom obavljanja svojih aktivnosti i odlučivanja član uprave banke dužan je prvenstveno uvažiti interese banke i podvrgnuti sve osobne interese interesima banke, tj. ne smije iskorištavati poslovne prilike banke za svoj račun ili za račun i u ime lica koje ima zajedničke interese sa dotičnim članom uprave banke.

(4) Prilikom obavljanja svojih aktivnosti i odlučivanja član nadzornog odbora banke dužan je prvenstveno pošto- vati interese banke i podrediti njenim interesima sve osobne interese ili specifične interese akcionara, uprave, javnosti ili drugih lica.

(5) Član organa upravljanja banke dužan je odmah oba- vijestiti nadzorni odbor o postojanju okolnosti koje bi mogle dovesti do sumnje u sukob interesa. Ukoliko je identificiran sukob interesa ili okolnosti koje bi mogle dovesti do sukoba interesa, nadzorni odbor dužan je preduzeti odgovarajuće mjere za njegovo eliminiranje ili uspostavljanje kontrole nad okolnostima koje bi mogle dovesti do sukoba interesa.

(6) Ako nadzorni odbor na osnovu procjene iz stava 5. ovog člana identificira sukob interesa ili mogućnost njego- vog nastanka u odnosu na određenog člana organa upravlja- nja banke, taj član odmah će prekinuti postupanje zbog kojeg postoji sumnja u sukob interesa i prenijeti na banku sve ko- risti koje je eventualno stekao na osnovu takvog postupanja, odnosno poslovnih aktivnosti.

(7) U slučaju da banka pretrpi bilo kakvu štetu zbog te poslovne aktivnosti, taj član će iz vlastitih sredstava banci nadoknaditi štetu.

(8) Nadzorni odbor banke dužan je procijeniti da li je neophodno prekinuti funkciju člana organa upravljanja ban- ke ukoliko identificira značajan sukob interesa koji član or- gana upravljanja banke nije u mogućnosti da eliminira, te preduzeti odgovarajuće mjere na bazi pomenute procjene.

(9) U slučaju da član uprave banke odmah ne obavije- sti nadzorni odbor o svojoj sumnji u sukob interesa ili ako na osnovu naloženih mjera od strane nadzornog odbora ne izvrši korektivne radnje ili ne omogući kontrolu nad okol- nostima koje bi mogle dovesti do sukoba interesa, nadzorni odbor dužan je razriješiti ga sa funkcije člana uprave odmah po identificiranju sporne situacije.

(10) U slučaju da član nadzornog odbora odmah ne oba- vijesti nadzorni odbor o svojoj sumnji u sukob interesa ili ako na osnovu naloženih mjera nadzornog odbora ne izvrši korek- tivne radnje ili ne omogući kontrolu nad okolnostima koje bi mogle dovesti do sumnje u sukob interesa, nadzorni odbor du- žan je predložiti skupštini banke da razriješi člana nadzornog odbora sa funkcije odmah po identificiranju sporne situacije.

(11) Nadležni organ banke, pored razrješenja sa funkcije člana organa upravljanja banke iz st. 8. i 9. ovog člana, cijeni potrebu pokretanja postupka pred nadležnim organima, a o čemu treba obavijestiti Agenciju.

Opće mjere predostrožnosti za izbjegavanje sukoba interesa

 

Član 63.

Opće mjere predostrožnosti koje treba preduzeti s ciljem izbjegavanja sukoba interesa uključuju najmanje sljedeće:

1) na sjednici organa upravljanja banke član mora, na vlastitu inicijativu ili po pozivu predsjednika organa banke, navesti da li postoji sumnja u sukob interesa u pogledu pi- tanja koja su predmet razmatranja i odlučivanja na sjednici organa upravljanja banke i obrazložiti okolnosti koje dovode do sumnje u sukob interesa,

2) član organa upravljanja banke neće glasati u sluča- ju kada postoji sumnja u sukob interesa u pogledu pitanja koja su predmet razmatranja i odlučivanja na sjednici organa upravljanja banke i

3) organ upravljanja banke dužan je osigurati da su u za- pisnik sa sjednice istog unesena obrazloženja i izjave dotič- nog člana da isti nije glasao zbog postojanja sukoba interesa, odnosno sumnje u postojanje sukoba interesa navedenog u tački 2. ovog stava.

 

Posebne mjere za sprečavanje sukoba interesa Član 64.

(1) Organi upravljanja banke dužni su razmotriti okol- nosti, odnosno odnose iz člana 14. stav 2. ove odluke koji se odnose na sukobe interesa.

(2) Član organa upravljanja banke dužan je u pisanoj formi dati izjavu u pogledu pitanja sukoba interesa iz stava 1. ovog člana prije preuzimanja funkcije, kao i naknadno svake godine ili po nastajanju bilo kakvih promjena.

 

Identificiranje značajnih direktnih i indirektnih poslovnih odnosa Član 65.

(1) Sukob interesa posebno se odnosi na postojanje zna- čajnog direktnog ili indirektnog poslovnog odnosa između člana organa upravljanja banke ili člana njegove uže porodi- ce sa bankom ili njenim ovisnim licem.

(2) Direktni poslovni odnos iz stava 1. ovog člana jeste svaki ugovorni ili drugi poslovni odnos koji ispunjava sljedeće kriterije:

1) da je ugovor o isporuci robe ili izvršenju usluge, uklju- čujući finansijske usluge, savjetodavne usluge i usluge informatičke podrške, zaključen između člana organa upravljanja banke ili člana njegove uže porodice, sa jedne strane, i banke ili njenog ovisnog lica, sa druge strane,

2) da član organa upravljanja banke ili član njegove uže porodice koristi bankarske ili druge usluge koje pruža banka ili njeno ovisno lice po uvjetima koji nisu u skladu sa usvo- jenom poslovnom politikom ili uobičajenom praksom banke ili njenog ovisnog lica i

3) da je član organa upravljanja banke ili član njegove uže porodice član druge organizacije ili udruženja ili sa istim ima poslovne aktivnosti, a ta organizacija, odnosno udruženje pri- ma sredstva u obliku donatorske, sponzorske ili druge vrste pomoći od banke, ukoliko ukupni godišnji iznos ovih sredsta- va prelazi iznos od 2.000 KM.

(3) Indirektni poslovni odnos iz stava 1. ovog člana po- stoji ukoliko član organa banke ili član njegove uže porodice ima značajan vlasnički interes u privrednom društvu ili or- ganizaciji koji imaju značajne poslovne odnose sa bankom ili je član njihovih organa ili značajan poslovni partner istih.

(4) Nadzorni odbor banke dužan je razmotriti svaki zna- čajan poslovni odnos kod kojeg postoji sumnja u sukob inte- resa, kako je navedeno u članu 62. st. 5-9. ove odluke.

3.2.Dodatna pravila savjesnog postupanja

 

Efikasnost rada Član 66.

(1) Efikasnost rada organa upravljanja banke u direktnoj je vezi sa stepenom informiranosti i pristupom značajnim informacijama. Pravovremeno, sveobuhvatno, jasno i tačno informiranje organa upravljanja banke, uključujući odbore nadzornog odbora, preduvjet je za postizanje efikasnosti u izvršavanju aktivnosti iz njihove nadležnosti.

(2) Uprava banke redovno, sveobuhvatno i pravovreme- no izvještava nadzorni odbor u pogledu provođenja njihovih odgovornosti o pitanjima vezanim za poslovanje, rizike i ri- zični profil banke, provođenje usvojenih politika, eventual- nim odstupanjima od utvrđenih ciljeva poslovne politike i drugim pitanjima iz njene nadležnosti.

Nadzorni odbor ima pravo i obavezu da od uprave banke zahtijeva dodatna objašnjenja i izvještaje u vezi sa svim bit- nim pitanjima poslovanja banke i njenih ovisnih lica.

(3) Predsjednik nadzornog odbora zadužen je za koor- dinaciju njegovog rada i utvrđivanje dnevnog reda sjednica u svrhu osiguravanja prioritetnog rješavanja strateških pita- nja, osigurava da nadzorni odbor donosi odluke na osnovu pouzdanih informacija i dobre informiranosti i predsjedava svojim sjednicama istog. Također, dužan je da podstiče osta- le članove nadzornog odbora da efikasno i efektivno izvrša- vaju svoje obaveze i odgovornosti tako da:

1) članovi nadzornog odbora pravovremeno dobiju ade- kvatne dokumente i pouzdane informacije radi adekvatne pripreme za sjednice nadzornog odbora i njegovih odbora,

2) osigura otvorenu, konstruktivnu i kritičku raspravu između članova nadzornog odbora, na osnovu koje oni mogu slobodno izražavati svoje stavove tokom rasprave, te u pro- cesu glasanja i donošenja odluka.

(4) Članovi nadzornog odbora banke dužni su posvetiti dovoljno vremena obavljanju svojih zadataka. Za vrijeme trajanja svog mandata obavezni su da upotpunjavaju i una- pređuju potrebna kolektivna i individualna znanja, vještine i stručna znanja, dodatno se obrazujući iz oblasti koje su va- žne za efikasno i kvalitetno obavljanje njihovih dužnosti. U tom smislu banka treba da izdvoji novčana sredstva i druge resurse potrebne za te svrhe, što uključuje i usvajanje plana stručnog osposobljavanja članova nadzornog odbora i člano- va uprave banke.

(5) Nadzorni odbor banke jednom godišnje treba da izvr- ši samoprocjenu adekvatne popunjenosti i procjenu svojih aktivnosti, rada nadzornog odbora kao cjeline i rada pojedi- načnih članova, potencijalnih sukoba interesa pojedinačnih članova, funkcioniranja svojih odbora i saradnje sa upravom banke. U tom smislu, u skladu sa rezultatima samoprocje- ne, nadzorni odbor banke treba da definira moguće mjere za unapređivanje efikasnosti u pogledu sastava, edukacije, di- namike održavanja sjednica i prisustva na njima, potrebnih informacija, priprema za sjednice i dr.

(6) Banka mora dostaviti Agenciji rezultate samoprocje- ne i eventualnih predloženih mjera za unapređivanje efikasnosti iz stava 5. ovog člana do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

 

Odbori nadzornog odbora Član 67.

(1) Nadzorni odbor značajne banke dužan je, pored od- bora za reviziju, osnovati odbor za naknade, odbor za ime- novanja i odbor za rizike. S ciljem postizanja efikasnosti u radu, a u ovisnosti o veličini i kompleksnosti poslovanja banke, nadzorni odbor treba da razmotri formiranje i drugih specijaliziranih odbora, kao što su: etički odbor, odbor za ljudske resurse, odbor za praćenje usklađenosti i sl. Formi- ranje navedenih odbora u funkciji je pružanja podrške u spe- cifičnim područjima iz nadležnosti nadzornog odbora, kako bi se omogućili primjena i razvoj dobrih praksi upravljanja bankom i efikasno odlučivanje.

(2) Ako nije riječ o značajnoj banci i ako nisu imenova- ni odbor za rizike, odbor za naknade i odbor za imenovanja iz stava 1. ovog člana, nadzorni odbor dužan je da izvršava zadatke tih odbora.

(3) Nadzorni odbor dužan je da za svaki osnovani odbor iz stava 1. ovog člana poslovnikom odredi odgovornosti i op- seg njegovog rada, kao i odgovarajuće radne postupke. Rad- ni postupci treba da uključuju redovno izvještavanje nadzornog odbora, te dokumentiranje dnevnih redova i zapisnika sa glavnim odlukama i zaključcima sa sjednica.

(4) Odbor za rizike, odbor za imenovanja i odbor za nak- nade imaju po najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjed- nik, a imenuju se iz reda članova nadzornog odbora, odnosno članova nadzornog odbora i najviše jednog lica zaposlenog u banci.

(5) Bez obzira na zahtjev iz stava 4. ovog člana, nadzorni odbor dužan je osigurati sljedeće:

1) da se predsjednici tih odbora imenuju iz redova čla- nova nadzornog odbora, a ne iz redova lica iz stručnih službi u banci,

2) da je predsjednik odbora za rizike, ukoliko je mogu- će, neovisan član nadzornog odbora, te da nije predsjednik nadzornog odbora ili predsjednik nekog drugog odbora nad- zornog odbora,

3) da je predsjednik odbora za naknade neovisan član nadzornog odbora,

4) da neovisni članovi nadzornog odbora iz člana 61. stav 1. ove odluke aktivno učestvuju u radu nadzornog odbora i pododbora nadzornog odbora.

(6) Nadzorni odbor dužan je osigurati da odbor za rizike, odbor za imenovanja ili odbor za naknade nemaju potpuno isti sastav kao neki drugi odbor nadzornog odbora.

(7) Nadzorni odbor dužan je osigurati adekvatnu sarad- nju između odbora nadzornog odbora. Uzimajući u obzir stav 6. ovog člana, adekvatnu saradnju između odbora uključuje i slučaj u okviru kojeg predsjednik ili član jednog odbora može biti član drugog odbora. U slučaju da su uspostavlje- ni odbor za rizike i odbor za naknade, adekvatna saradnja uključuje i okolnosti kada član odbora za rizike učestvuje na sastancima odbora za naknade, i obrnuto.

(8) Uprava banke dužna je osigurati adekvatnu informi- ranost odbora nadzornog odbora i njihov pristup adekvatnim ljudskim i finansijskim resursima za provođenje svojih zada- taka, uključujući mogućnost angažiranja eksternih konsulta- nata, ako je potrebno.

(9) Članovi odbora za rizike moraju individualno i/ ili zajedno imati odgovarajuća znanja, vještine, stručnost i iskustvo u oblasti upravljanja rizicima i unutrašnjih kontrola banke, što omogućava da u potpunosti razumiju i prate pro- vođenje strategija i politika, kao i rizični profil i sklonost ka preuzimanju rizika banke.

(10) Odbor za rizike ima sljedeće zadatke:

1) savjetuje i pomaže nadzornom odboru u nadziranju ukupne trenutne i buduće sklonosti ka preuzimanju rizika, uzi- majući u obzir sve značajne rizike banke, s ciljem osigurava- nja usklađenosti istih sa rizicima koji proizilaze iz poslovnih ciljeva, odnosno poslovne strategije banke,

2) pomaže nadzornom odboru u nadziranju provođenja usvojene Strategije rizika i limita rizika, pri tome ne dovodeći u pitanje odgovornost uprave banke i nadzornog odbora u cjelo- kupnom upravljanju rizicima i nadziranju banke,

3) izvještava nadzorni odbor i upravu banke o provođe- nju Strategije rizika, adekvatnosti i načinu provođenja usvo- jene Politike rizika i drugih procedura za upravljanje rizici- ma, kao i adekvatnosti i pouzdanosti cjelokupnog sistema za upravljanje rizicima,

4) nadzire provođenje strategija za upravljanje kapitalom i likvidnošću, te strategija upravljanja značajnim rizicima banke, s ciljem procjene primjerenosti tih strategija u odnosu na usvojenu sklonost ka preuzimanju tih rizika i Strategiju rizika,

5) nadzornom odboru daje preporuke o promjenama Strategije rizika u slučaju promjena u poslovnom modelu banke, tržišnim kretanjima, datih preporuka od strane funk- cije upravljanja rizicima i slično,

6) nadzornom odboru daje prijedloge vezane za even- tualno korištenje eksternih konsultantskih usluga u oblasti upravljanja rizicima,

7) pregleda različite scenarije, uključujući scenarije za testiranje otpornosti na stres, s ciljem procjene uticaja ekster- nih i internih događaja na rizični profil banke,

8) preispituje usklađenost cijena proizvoda/usluga banke koje nude klijentima sa poslovnim modelom banke i Strate- gijom rizika, a u slučajevima da utvrde da te cijene ne odra- žavaju rizike na odgovarajući način u skladu sa poslovnim modelom i Strategijom rizika, predlaže nadzornom odboru i upravi banke plan za poboljšanje,

9) ne dovodeći u pitanje zadatke odbora za naknade, od- bor za rizike ispituje da li podsticaji predviđeni Politikom naknada uzimaju u obzir rizik, kapital, likvidnost i vjerovat- noću, te vremenski raspored zarada, kako bi pomogao uspo- stavljanju dobre Politike naknada,

10) preispituje adekvatnost uspostavljenih planova opo- ravka, sa aspekta njihovog uključivanja u sistem upravljanja u banci, usklađenosti sa uspostavljenim sistemom upravlja- nja rizicima i provodivosti mjera definiranih tim planovima, te po potrebi predlaže mjere za njihovo poboljšanje,

11) procjenjuje preporuke funkcije interne revizije i preporuke imenovanog privrednog društva za reviziju, koje obavlja vanjsku reviziju banke u oblasti rizika te nadgleda adekvatnost preduzetih mjera.

(11) Odbor za naknade formira se na način koji omogu- ćuje donošenje stručnih i neovisnih odluka o Politici nak- nada, kao i o uticaju naknada na upravljanje rizicima, kapi- talom i likvidnošću banke. U tom pogledu članovi odbora za naknade treba da, pojedinačno i/ili zajedno, imaju znanje, vještine i iskustva u vezi s politikama i praksama koje se tiču naknada, sistema upravljanja rizicima i sistema unutrašnjih kontrola, uključujući znanje o metodama za usklađivanje varijabilnog dijela naknada s rizičnim profilom i strukturom kapitala banke.

(12) Odbor za naknade ima sljedeće zadatke:

1) pruža podršku nadzornom odboru pri donošenju i re- dovnom pregledu općih principa Politike naknada i aktivno sarađuje u postupku utvrđivanja identikovanih zaposlenih,

2) pruža podršku i savjetuje upravu banke prilikom pri- premanja prijedloga Politike naknada,

3) obavlja nadzor nad utvrđivanjem varijabilnog dijela naknada rukovodilaca kontrolnih funkcija i nadzornom od- boru pruža preporuke o strukturi i iznosu naknada tim licima,

4) sastavlja prijedloge odluka nadzornog odbora, odno- sno skupštine banke iz člana 10. stav 1. tačka 14. ove odluke o naknadama, pri čemu preuzima svu odgovornost za tačnost i adekvatnost informacija, koje se pružaju skupštini banke,

5) sastavlja prijedloge odluka nadzornog odbora koje imaju uticaj na rizike i upravljanje rizicima banke,

6) ocjenjuje postupke i metode vezane za osiguravanje da sistem naknada uzima u obzir sve rizike banke, te kapital i likvidnost banke, te da je Politika naknada usklađena sa obi- mom preuzetog rizika, efikasnim i pouzdanim upravljanjem rizicima, poslovnom strategijom, ciljevima, korporativnom kulturom, vrijednostima i dugoročnim interesima banke,

7) ocjenjuje postizanje ciljeva vezanih za uspješnost i potrebu za usklađivanje varijabilnog dijela naknade sa preu- zetim rizicima iz prethodnog perioda, uključujući primjenu odredaba o malusu i povratu naknade,

8) pregleda različite scenarije s ciljem procjene uticaja eksternih i internih događaja na politiku i praksu naknada, uključujući pretpostavke za obrnuto testiranje na stres,

9) nadzornom odboru daje prijedloge vezane za even- tualno korištenje konsultantskih usluga u pogledu Politike naknada i provođenje te politike, kao i provođenje kontrole nad procesom imenovanja konsultanta,

10) najmanje jednom godišnje preispituje i ocjenjuje usklađenost provođenja Politike naknada, i to:

1. sa relevantnim propisima, smjernicama, općeprihva- ćenim standardima, principima i kodeksima,

2. sa politikama i procedurama banke vezanim za nakna- de zaposlenih u banci.

Odbor koji je odgovoran za provođenje postupka iz ove tač- ke dužan je u taj postupak uključiti kontrolne i druge relevantne funkcije banke (npr. ljudski resursi, pravna služba i sl.) u svrhu stručne podrške odboru. Ako se u tom postupku utvrde nedosta- ci u Politici naknada ili u njenom provođenju, nadzorni odbor dužan je bez odgađanja donijeti plan otklanjanja tih nedostataka i pokrenuti ostvarivanje tog plana. Ukoliko taj postupak provo- di odbor za naknade, izvještaj o obavljenom postupku mora se dostaviti upravi i nadzornom odboru banke, te osobama odgo- vornim za rad kontrolnih funkcija banke. Izvještavanje uprave i osoba odgovornih za rad kontrolnih funkcija odnosi se i na slučaj kada postupak iz ove tačke provodi nadzorni odbor.

(13) Pri obavljanju poslova iz stava 12. ovog člana, od- bor za naknade dužan je uzeti u obzir dugoročne interese dioničara, klijenata, povjerilaca, Agencije i ostalih zaintere- siranih strana banke.

(14) Članovi odbora za imenovanja treba da, pojedinačno i/ili zajedno, imaju odgovarajuća znanja, vještine, stručnost i iskustvo u oblasti postupka izbora članova organa upravlja- nja banke, kao i zahtjeve u pogledu ispunjavanja uvjeta za članove organa upravljanja banke.

(15) Odbor za imenovanja ima sljedeće zadatke:

1) priprema opis dužnosti i kvalifikacija potrebnih za određenu funkciju u organu upravljanja banke,

2) predlaže članove nadzornog odbora i članove uprave banke i aktivno sarađuje, uz učestvovanje funkcije ljudskih resursa, pri izboru kandidata za slobodne funkcije u organi- ma upravljanja banke,

3) redovno, a najmanje jednom godišnje, procjenjuje strukturu, veličinu, sastav i djelovanje nadzornog odbora i uprave i po potrebi predlaže promjene,

4) redovno, a najmanje jednom godišnje, procjenjuje znanje, sposobnosti i iskustva pojedinačnih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline i o procjeni izvještava te organe,

5) redovno preispituje osnovanost i efikasnost politike za izbor članova nadzornog odbora i uprave i imenovanje nosilaca ključnih funkcija, odnosno višeg rukovodstva, daje preporuke nadzornom odboru i upravi i u slučaju potrebe predlaže njihove izmjene, vodeći pri tome računa o ciljevi- ma i politici raznolikosti, kao i o vremenu koje je potrebno za obavljanje pojedinačne funkcije,

6) kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurava nepostojanje dominantnog uticaja pojedinaca ili male grupe pojedinaca prilikom donošenja odluka nadzornog odbora i uprave u svrhu zaštite interesa banke u cjelini.

 

Izvještavanje skupštine banke Član 68.

(1) Nadzorni odbor podnosi skupštini banke godišnji izvještaj o radu ovog odbora u pisanoj formi, gdje precizno i vjerodostojno navodi aktivnosti tokom godine.

(2) U izvještaju iz stava 1. ovog člana posebno obuhvaća provedene aktivnosti u pogledu:

1) nadzora poslovanja banke,

2) nadzora nad radom uprave,

3) ocjene izvještaja uprave banke,

4) ocjene izvještaja odbora za reviziju, koji je odgovoran za nadzor provođenja vanjske revizije u banci,

5) ocjene izvještaja interne revizije banke, koja je odgo- vorna za ocjenu rizika u poslovanju banke i sistema unutra- šnjih kontrola,

6) funkcioniranja i rada nadzornog odbora banke te nje- govih specijaliziranih odbora,

7) samoprocjene efikasnosti rada i eventualnih predlože- nih mjera za unapređivanje istog,

8) postojanja sukoba interesa unutar organa upravljanja banke i načina njihovog rješavanja,

9) konkretnog doprinosa pojedinih članova u radu nad- zornog odbora, njihovog prisustva na sjednicama i učešća u raspravama i odlučivanju,

10) ocjene stepena ostvarene saradnje sa drugim organima upravljanja banke i specijaliziranim odborima i

11) izvršenja ostalih zadataka u skladu sa Zakonom utvrđenim nadležnostima.

 

Izbor, imenovanje i razrješenje članova organa upravljanja banke

Član 69.

(1) U pogledu izvršavanja zakonskih nadležnosti skup- štine, odnosno nadzornog odbora banke za izbor i razrješenje članova nadzornog odbora, odnosno imenovanje i razrješe- nje uprave banke skupština, odnosno nadzorni odbor banke moraju pažljivo i pravovremeno vršiti izbor, odnosno imeno- vanje kandidata kako bi se osigurao kontinuitet rada organa upravljanja banke.

(2) Skupština, odnosno nadzorni odbor banke dužni su da izbor, odnosno imenovanje kandidata za nadzorni odbor, odnosno imenovanje uprave banke vrše u skladu sa Zako- nom i podzakonskim aktima Agencije.

3.3.Specifični zadaci članova nadzornog odbora

 

Usvajanje poslovne politike banke Član 70.

(1) Nadzorni odbor banke sačinjava prijedlog poslovne politike banke, prethodno procjenjujući da li ista omogućava provođenje poslovne strategije banke.

(2) Tokom procjene iz stava 1. ovog člana nadzorni od- bor banke posebno uzima u obzir sljedeće:

1) usklađenost poslovnih ciljeva i planova u pogledu: 1. značajnih poslovnih aktivnosti i

2. svih očekivanih promjena u poslovnoj strategiji banke;

2) rizike koji proizilaze iz makroekonomskog okruženja u kojem banka posluje, s aspekta položaja banke u poslov- nom ciklusu;

3) potencijalne rizike koji mogu nastati zbog planiranog uvođenja novih proizvoda;

4) očekivane makroekonomske trendove u domaćem i međunarodnom okruženju;

5) konkurentnu poziciju banke i mogućnosti povećanja njenog tržišnog učešća i/ili proširenja njenog tržišta;

6) aspekt sigurnosti i unapređivanje kvaliteta poslovanja i 7) razvojne aspekte bankarskih i finansijskih usluga.

 

Usvajanje finansijskog plana banke Član 71.

(1) Nadzorni odbor banke usvaja prijedlog finansijskog plana kao dio poslovnog plana koji je usaglašen sa poslov- nom strategijom i politikom banke.

(2) Prilikom donošenja finansijskog plana, kao sastavne komponente poslovnog plana, potrebno je definirati prihvatlji- ve i neprihvatljive rizike sa odgovornostima uprave banke za identifikaciju, mjerenje, odnosno procjenu, praćenje, kontrolu i izvještavanje o rizicima, u skladu sa usvojenom Strategijom rizika.

(3) Tokom procjene iz stava 2. ovog člana nadzorni od- bor banke posebno uzima u obzir očekivane pokazatelje:

1) rast ukupne aktive,

2) trend tržišnog učešća banke po poslovnim područjima,

3) prihode i rashode banke, polazeći od analize istih u prethodnom periodu i očekivanih trendova,

4) poslovne rezultate i

5) povrat na kapital i aktivu prije oporezivanja.

4. Procjena podobnosti članova organa banke i nosilaca ključnih funkcija

4.1.Zahtjevi za banku

 

Primjena Član 72.

(1) Banka vrši procjenu članova organa upravljanja ban- ke u sljedećim slučajevima:

1) prije podnošenja zahtjeva za izdavanje prethodne sa- glasnosti Agencije za izbor, odnosno imenovanje novih čla- nova organa upravljanja banke,

2) u toku obavljanja funkcije izabranih, odnosno imeno- vanih članova organa upravljanja banke,

3) u drugim slučajevima za koje banka ocijeni da su rele- vantni za obavljanje funkcije člana organa upravljanja banke.

(2) Osnivač banke vrši procjenu članova organa upravlja- nja banke, na osnovu kriterija definiranih ovom odlukom, prije podnošenja zahtjeva Agenciji za izdavanje dozvole za rad banke.

(3) Procjena nosioca ključnih funkcija vrši se primjenom zahtjeva iz st. 1. i 2. ovog člana, pri čemu banka ne podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za izbor, odnosno imenovanje.

 

Odgovornost za procjenu Član 73.

(1) Banka ima primarnu odgovornost za obavljanje ini- cijalne i ponovne procjene članova organa upravljanja banke iz člana 72. stav 1. ove odluke, uključujući procjenu podob- nosti članova organa upravljanja banke kao cjeline.

(2) Osnivač banke ima odgovornost za obavljanje inici- jalne procjene članova organa upravljanja banke iz člana 72. stav 2. ove odluke, uključujući procjenu podobnosti članova organa upravljanja banke kao cjeline.

(3) Banka ima odgovornost za obavljanje inicijalne i po- novne procjene nosioca ključnih funkcija iz člana 72. stav 3. ove odluke.

 

Opći zahtjevi za procjenu Član 74.

(1) Banka je dužna osigurati da član organa upravljanja banke u svakom trenutku ispunjava uvjete za vršenje te du- žnosti, na osnovu člana 59. Zakona, odnosno člana 69. Za- kona.

(2) Za procjenu članova organa upravljanja banke mora- ju se uzeti u obzir sve relevantne i dostupne informacije, bez obzira na to kada i gdje su prikupljene.

(3) Prilikom procjene ugleda člana organa upravljanja banke moraju se uzeti u obzir kriteriji propisani Zakonom i ovom odlukom.

(4) Član organa upravljanja banke mora u svako vrijeme imati dobar ugled, biti pošten te imati sposobnost neovisnog mišljenja, bez obzira na veličinu, internu organizaciju, vrstu, obim i složenost poslova banke, odnosno na dužnosti i odgo- vornosti specifične funkcije, uključujući članstvo u odbori- ma organa upravljanja banke.

(5) Prilikom procjene znanja, sposobnosti i vještina, isku- stva i raspoloživog vremena za obavljanje funkcije člana orga- na upravljanja banke moraju se uzeti u obzir vrsta, obim i slo- ženost poslovanja banke, kao i dužnosti funkcije koju obavlja.

(6) Prilikom procjene članova organa upravljanja banke moraju se uzeti u obzir i drugi kriteriji bitni za funkcioniranje

organa upravljanja banke, propisani Zakonom i ovom odlu- kom, te zahtjevi u pogledu raznolikosti organa upravljanja banke u skladu sa relevantnom internom politikom banke.

(7) Ukoliko postoje slučajevi koji dovode u sumnju ugled, znanje, sposobnosti, vještine, iskustvo ili druge kri- terije bitne za obavljanje funkcije člana organa upravljanja banke, mora se ocijeniti kako će ti slučajevi narušavati ili bi mogli narušavati podobnost tog člana i podobnost organa upravljanja banke kao cjeline.

 

Postupak procjene Član 75.

(1) Procjena člana organa upravljanja banke mora se za- vršiti prije nego što on počne obavljati funkciju, kao i jed- nom godišnje za prethodnu godinu obavljanja ove funkcije.

(2) Uzimajući u obzir član 55. stav 1. tačka 9. Zakona, banka je dužna osigurati da se skupštini banke pružaju rezul- tati procjene kandidata za člana nadzornog odbora pravovre- meno, prije imenovanja člana nadzornog odbora na sjednici skupštine.

(3) Banka je dužna ponovo izvršiti procjenu člana or- gana upravljanja banke, s ciljem verifikacije njegove dalje podobnosti, ukoliko je ponovna procjena potrebna zbog određenog slučaja koji dovodi u sumnju ispunjavanje uvje- ta za obavljanje funkcije člana organa upravljanja banke, odnosno koji:

1) značajno utiče na adekvatnost sastava organa upra- vljanja banke zbog ponovnog imenovanja člana organa upra- vljanja banke na funkciju za koju su se promijenili uvjeti ili u slučaju da je član imenovan na drugu funkciju u organu upravljanja banke, uključujući promjenu oblasti za koju je nadležan,

2) ima uticaj na spremnost i mogućnost za obavljanje funkcije člana organa upravljanja banke, uključujući slučaj kada član organa upravljanja banke počne obavljati dodatne funkcije ili aktivnosti,

3) značajno utiče na ugled člana organa upravljanja ban- ke ili banke, te

4) ukazuje na činjenice utvrđene u okviru redovne pro- cjene sistema upravljanja u banci iz člana 10. stav 1. tačka 5. ove odluke, koju provodi nadzorni odbor.

Ovakva ponovna procjena ograničava se na ispitivanje dalje podobnosti člana organa upravljanja banke samo u od- nosu na relevantni slučaj.

(4) Prilikom inicijalne i ponovne procjene pojedinačnih članova organa upravljanja banka na osnovu vlastite meto- dologije vrši i inicijalnu i ponovnu procjenu članova orga- na upravljanja banke kao cjeline. Banka je dužna ponovno procijeniti podobnost članova organa upravljanja banke kao cjeline u slučaju imenovanja novog člana, u slučajevima iz stava 3. ovog člana, te u slučajevima kada:

1) imenovani članovi prestanu biti članovi organa upra- vljanja banke,

2) dođe do značajne promjene poslovnog modela, sklo- nosti ka preuzimanju rizika ili Strategije rizika banke na po- jedinačnom ili konsolidiranom nivou.

Identificirani nedostaci u ukupnom sastavu organa upra- vljanja banke ne znače da pojedini član nije podoban.

(5) Postupak procjene i njeni rezultati moraju biti ade- kvatno dokumentirani. Dokumentacija treba obuhvaćati:

1) opis i ulogu relevantne funkcije organa upravljanja banke;

2) rezultate procjene članova organa upravljanja banke na osnovu sljedećih kriterija:

1. ugled, uključujući otvorenost i poštenost,

2. odgovarajuće znanje, sposobnosti, vještine i iskustvo, 3. raspoloživo vrijeme za obavljanje funkcije.

(6) Banka je dužna dostaviti Agenciji rezultate izvršene procjene u roku od 30 dana od dana izvršene procjene.

 

Politika procjene članova organa upravljanja Član 76.

(1) Skupština banke donosi politike i procedure za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove nadzornog odbora i samoprocjenu rada nadzornog odbora, u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima Agencije.

(2) Politika procjene članova organa upravljanja utvrđuje principe o izboru, praćenju i planiranju zamjene članova or- gana upravljanja banke i kao minimum obuhvaća:

1) postupak za izbor, imenovanje, ponovno imenovanje i planiranje zamjene članova organa upravljanja banke, interni postupak koji se primjenjuje kod procjene članova organa upravljanja banke, mjere koje se preduzimaju nakon pro- vedene procjene te internu funkciju (npr. funkcija ljudskih resursa), koja je odgovorna za pružanje podrške nadzornom odboru, odnosno odboru za imenovanja, ako postoji, u po- stupku procjene članova organa upravljanja banke,

2) kriterije za procjenu podobnosti članova organa upra- vljanja banke, koji uključuju znanje, iskustva, sposobnosti, vještine, neovisnost, spremnost i mogućnost posvećivanja dovoljnog vremena radu u organu upravljanja banke, te osta- le uvjete potrebne za obavljanje funkcije člana organa upra- vljanja banke,

3) dokumentaciju koju član organa upravljanja banke i banka treba da dostave u svrhu provođenja procjene,

4) definiranje da odbor za imenovanja, odnosno nad- zorni odbor redovno, a najmanje jednom godišnje, pro- cjenjuje znanje, vještine, sposobnosti i iskustvo članova uprave i nadzornog odbora i tih organa upravljanja kao cjeline, te o rezultatima procjene izvještava članove orga- na upravljanja,

5) mjere koje se preduzimaju nakon provedene procjene,

6) aktivnosti koje treba preduzeti u slučaju izbora čla- nova nadzornog odbora, u pogledu informiranja akcionara o uvjetima za obavljanje funkcije člana nadzornog odbo- ra, kriterijima koje to lice mora ispunjavati za obavljanje funkcije i rezultatima procjene njegove podobnosti prije izbora,

7) slučajeve kada je potrebno vršiti ponovnu procjenu podobnosti, uključujući mjere za utvrđivanje postojanja ta- kvih slučajeva,

8) obavezu članova organa upravljanja banke o redov- nom godišnjem obavještavanju banke o svim promjenama koje utiču na njihovu podobnost za obavljanje funkcije, a u slučaju bitne promjene - obavještavanje odmah po njenom nastanku,

9) uvjete i načine dodatnog osposobljavanja članova or- gana upravljanja banke, a prema potrebama za profesional- nim usavršavanjem članova organa upravljanja banke,

10) ciljeve banke u raznolikosti organa upravljanja,

11) definiranje adekvatnih finansijskih i ljudskih resursa za obuku i stručno usavršavanje članova organa upravljanja banke,

12) definiranje lica, načina i rokova za obavještavanje Agencije o postupanju u skladu sa odredbama ove odluke, odnosno o svim značajnim informacijama koje mogu nega- tivno uticati na podobnost članova organa upravljanja,

13) način dokumentiranja postupka procjene članova or- gana upravljanja banke.

(3) Banka je dužna osigurati da pri definiranju Politike procjene članova organa upravljanja sarađuju odbor za ime- novanja i druge relevantne funkcije, uključujući kontrolne funkcije banke.

(4) Politikom procjene članova banka je dužna, srazmjer- no veličini, obimu, vrsti, složenosti i organizaciji poslovanja,

provoditi procjenu i za nosioce ključnih funkcija. Banka tre- ba procjenjivati ugled, znanje, sposobnosti, vještine i isku- stvo nosilaca ključnih funkcija na osnovu istih kriterija koji se primjenjuju za članove organa upravljanja banke, uzima- jući u obzir i ulogu i dužnosti relevantne funkcije.

(5) Banka je dužna Politikom procjene članova organa upravljanja odrediti funkciju koja je odgovorna za vršenje procjene nosilaca ključnih funkcija, te za izvještavanje funk- cije ljudskih resursa i organa upravljanja banke o rezultatima procjene.

(6) Banka je dužna adekvatno dokumentirati postupak procjene i rezultate procjene nosioca ključne funkcije, te re- zultate izvršene procjene u slučaju rukovodilaca kontrolnih funkcija dostaviti Agenciji u roku od 30 dana od dana izvrše- ne procjene, odnosno planiranog imenovanja.

 

Mjere banke Član 77.

(1) Ako nakon provedene procjene banka zaključi da određeno lice nije podobno za izbor, odnosno imenovanje za člana organa upravljanja banke, to lice ne može biti iza- brano, odnosno imenovano. Ukoliko je taj član već izabran, odnosno imenovan, banka treba preduzeti odgovarajuće mje- re da se on razriješi ili mjere kojima će se osigurati njegova podobnost.

(2) Ukoliko banka zaključi, na bazi procjene ili ponov- ne procjene, da član organa upravljanja nije, odnosno više nije podoban za obavljanje date funkcije, dužna je preduzeti odgovarajuće mjere, uzimajući u obzir specifičnu situaciju i nedostatke pojedinačnih članova organa upravljanja banke.

Te mjere mogu obuhvaćati: zamjenu određenih člano- va organa upravljanja banke, odnosno njihovo razrješenje, obučavanje pojedinog člana ili cijelog organa upravljanja banke i druge odgovarajuće mjere kojim se osigurava zado- voljavajuća osposobljenost organa upravljanja banke kao cjeline.

(3) Mjere banke iz st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i ukoliko banka zaključi, na bazi procjene ili ponovne procje- ne, da organ upravljanja kao cjelina nije, odnosno više nije podoban.

(4) U slučaju razrješenja člana organa upravljanja banke iz st. 1. i 2. ovog člana, banka je dužna provesti propisani postupak kod Agencije.

(5) U slučaju preduzimanja ostalih mjera iz st. 1. i 2. ovog člana, banka je dužna obavijestiti Agenciju o provođe- nju tih mjera, navodeći sadržaj, nosioce i rokove za njihovo provođenje.

(6) Ukoliko banka nakon provedene procjene zaključi da kandidat za nosioca ključne funkcije nije podoban, taj kandidat ne može biti imenovan, odnosno banka je dužna preduzeti mjere za osiguranje adekvatnog obavljanja te funkcije.

 

Kriteriji i procjena ugleda Član 78.

(1) Smatra se da član organa upravljanja banke ima dobar ugled ukoliko ne postoji dokaz o suprotnom, te ako nema razloga za osnovanu sumnju u njegov ugled. Pri ocjeni ovog kriterija treba uzeti u obzir sve dostupne informacije za ocje- nu, bez obzira na to gdje je nastao događaj relevantan za ocjenu ovog kriterija.

(2) Smatra se da član organa upravljanja banke nema dobar ugled ukoliko njegovo osobno ili poslovno ponašanje izaziva značajnu sumnju u njegovu sposobnost da osigura adekvatno, efikasno i oprezno upravljanje bankom.

(3) Pri procjeni ugleda člana organa upravljanja banke uzimaju se u obzir:

1) evidencija iz svih sudskih, upravnih i prekršajnih postupaka ili druga relevantna evidencija, a naročito: vrsta optužbe, izrečena kazna, stepen žalbe, faza u kojoj se nalazi postupak, efekat eventualnih izrečenih mjera, otežavajuće i ublažavajuće okolnosti, ozbiljnost i važnost bilo kojeg re- levantnog prijestupa, upravne i nadzorne mjere, vremenski period od izricanja mjere, odnosno kazne, ponašanje člana nakon izrečene mjere, odnosno kazne,

2) kumulativni efekti više manjih prekršaja, koji pojedi- načno ne narušavaju ugled člana, ali koji zajedno mogu imati značajan uticaj na isti.

(4) Potrebno je analizirati faktore koji bi mogli dovesti u sumnju ugled pojedinačnog člana organa upravljanja banke, i to:

1) pokretanje krivičnog postupka ili donošenje presude kojom je izrečena kazna za krivično djelo prema zakonima koji reguliraju:

1. bankarsku i druge finansijske djelatnosti ili su u vezi sa tržištem hartija od vrijednosti, hartijama od vrijednosti ili instrumentima platnog prometa, uključujući zakone o spre- čavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, sprečavanju korupcije i druge relevantne propise kojim se regulira pružanje finansijskih usluga,

2. prevare ili finansijski kriminal,

3. porezne obaveze i

4. poslovanje privrednih društava, likvidaciju, stečaj ili zaštitu potrošača;

2) relevantne sadašnje ili prethodne istražne postupke i/ili izvršne mjere zbog nepoštovanja navedenog u tački 1. podtačka 1. ovog stava i

3) relevantne sadašnje ili prethodne istražne postupke i/ ili izrečene mjere od strane drugih regulatornih ili profesio- nalnih tijela zbog nepoštovanja bilo kojih propisa.

(5) Korektno postupanje pojedinačnog člana organa upravljanja banke u obavljanju prethodnih poslova procje- njuje se na osnovu sljedećih dokaza:

1) da li je postupao transparentno i da li je sarađivao s Agencijom ili drugim nadležnim nadzornim ili regulatornim tijelima,

2) da li mu je profesionalno tijelo uskratilo, poništilo, oduzelo ili ukinulo relevantni dokument o posjedovanju stručnih znanja ili ga je isključilo iz svog članstva,

3) podnošenja ostavke ili eventualnog otpuštanja sa po- sla i razloga za isto ili sličnih situacija,

4) izricanja mjere zabrane od strane nadležnog tijela za djelovanje u svojstvu ovlašćenog lica i

5) bilo kojih drugih dokaza da član organa upravljanja banke nije djelovao u skladu sa profesionalnim standardima ponašanja i pažnjom dobrog privrednika.

(6) Treba razmotriti uticaj sadašnjih i prošlih poslovnih rezultata i finansijske stabilnosti pojedinačnog člana organa upravljanja banke na osnovu sljedećeg:

1) dostupnih podataka iz evidencije o nekvalitetnim dužnicima,

2) finansijskog i poslovnog rezultata pravnog lica u ko- jima pojedinačni član organa upravljanja banke ima ili je u prethodne tri godine imao značajan vlasnički interes, sa posebnim osvrtom na eventualne likvidacione i stečajne po- stupke, te da li je, i na koji način, član imao uticaj na pokre- tanje tih postupaka,

3) proglašenja osobnog bankrota u pravnim sistemima zemalja u kojima je isti propisan,

4) materijalno značajnih ulaganja ili kreditne izloženosti koji imaju bitan uticaj na njegovu finansijsku sposobnost kao člana organa upravljanja banke.

(7) Ne dovodeći u pitanje prava pojedinih lica, potrebno je razmotriti aktuelne istrage kada proizilaze iz pravosudnih ili administrativnih postupaka ili drugih sličnih istraga regu- latornih tijela.

 

Kriteriji i procjena znanja, sposobnosti, vještina i iskustva

Član 79.

(1) Banka je dužna osigurati da članovi organa upravlja- nja imaju odgovarajuće pojedinačno i kolektivno znanje, sposobnosti, vještine i iskustvo kako da bi u potpunosti i srazmjerno svojim odgovornostima razumjeli i pratili poslo- vanje banke, glavne rizike i sistem upravljanja u banci, te organizaciju banke, odnosno grupe, uključujući potencijalne sukobe interesa, koji mogu proizilaziti iz te organizacije.

(2) Pri procjeni iskustva pojedinačnog člana organa upra- vljanja banke treba razmotriti:

1) teoretsko iskustvo, odnosno znanja, sposobnosti i vje- štine stečene obrazovanjem i stručnim osposobljavanjem i

2) praktično iskustvo, stečeno obavljanjem prethodnih poslova.

Pored navedenog, treba uzeti u obzir vještine i stručna znanja stečena i pokazana tokom obavljanja profesionalnih dužnosti člana organa upravljanja banke.

(3) U pogledu procjene teoretskog iskustva, odnosno znanja, sposobnosti i vještina pojedinačnog člana organa upravljanja banke posebno se razmatra nivo i profil obrazo- vanja, te da li se isto odnosi na oblasti bankarstva, drugih finansijskih djelatnosti ili druge relevantne oblasti (ekono- mija, pravo, uprava, finansijska regulativa, informaciono-ko- munikaciona tehnologija i slično).

(4) Procjena iskustva ne treba biti ograničena na stepen obrazovanja ili dokaz o određenom stepenu rada u banci ili drugoj finansijskoj instituciji. Potrebno je detaljno analizirati praktično iskustvo članova organa upravljanja banke, budu- ći da znanja stečena prilikom obavljanja prethodnih poslova ovise o vrsti, obimu i složenosti poslova, odnosno funkciji koju ti članovi obavljaju.

(5) Prilikom procjene iskustva člana organa upravljanja banke posebno se razmatraju teoretsko i praktično iskustvo u vezi sa:

1) bankarstvom i finansijskim tržištem,

2) regulatornim okvirom i propisanim standardima po- slovanja banaka i drugih institucija bankarskog sistema,

3) planiranjem i poznavanjem poslovne strategije banke ili njenog poslovnog plana i njihovim izvršenjem,

4) upravljanjem rizicima (identifikacija, mjerenje, odno- sno procjena, praćenje i kontrola značajnih rizika), uključu- jući i odgovornosti pojedinačnog člana organa upravljanja banke u tom procesu,

5) računovodstvom i revizijom,

6) procjenom efikasnosti sistema upravljanja banke, te upravljanjem, nadzorom i kontrolom u postupcima i mjera- ma banke i drugih institucija bankarskog sistema i

7) tumačenjem finansijskih podataka banke, finansijskim planiranjem, analizom i kontrolom u bankama i sličnim in- stitucijama bankarskog sistema.

(6) Član uprave banke mora imati dovoljno teoretskog i praktičnog iskustva na rukovodnim funkcijama, koje je ste- čeno tokom dovoljno dugog perioda na rukovodnim poslo- vima, a najmanje tri godine. Teoretsko i praktično iskustvo stečeno u obavljanju prethodnih poslova procjenjuje se na osnovu:

1) perioda obavljanja poslova rukovođenja,

2) vrste i složenosti posla, kao i organizacione strukture u kojoj su se poslovi obavljali,

3) obima nadležnosti, ovlašćenja za odlučivanje i odgo- vornosti,

4) tehničkih znanja o poslovanju banke i poznavanja rizika kojima je izložena stečenih na određenom radnom mjestu i

5) broja lica kojima je rukovodio.

(7) Član nadzornog odbora banke mora imati dovoljno iskustva potrebnog za samostalnu procjenu u procesu dono- šenja odluka u najboljem interesu banke i efikasan nadzor uprave banke. Iskustvo može biti stečeno na akademskim, upravnim ili drugim radnim mjestima, te u upravljanju, nad- zoru ili kontroli banaka ili drugih finansijskih institucija.

 

Drugi kriteriji procjene podobnosti Član 80.

Prilikom procjene podobnosti pojedinačnog člana organa upravljanja banke treba procijeniti i druge kriterije bitne za funkcioniranje organa upravljanja banke, koji se odnose na:

1) neovisnost, koja uključuje sposobnost člana organa upravljanja banke da samostalno obavlja svoju dužnost u in- teresu banke i bez uticaja drugih lica koja mogu dovesti do sukoba interesa,

2) spremnost i mogućnost člana organa upravljanja ban- ke da posveti dovoljno vremena radu u organu upravljanja banke,

3) cjelokupan sastav organa upravljanja banke, njegova kolektivna znanja i stručne karakteristike.

 

Neovisnost i neovisnost mišljenja Član 81.

(1) Procjena neovisnosti člana organa upravljanja banke iz člana 80. stav 1. tačka 1. ove odluke uključuje procjenu neovisnosti mišljenja člana organa upravljanja banke i pro- cjenu neovisnosti člana nadzornog odbora.

(2) Pri procjeni neovisnosti mišljenja člana organa upra- vljanja banke iz stava 1. ovog člana treba razmotriti da li je član u raspravi i donošenju odluka organa upravljanja banke spreman i sposoban sarađivati na osnovu vlastitih opreznih, objektivnih i neovisnih stavova, odnosno mišljenja, uključu- jući:

1) osobne karakteristike člana organa upravljanja ban- ke (npr. hrabrost, uvjerljivost i karakter, koji su neophodni za efikasno razmatranje i preispitivanje prijedloga i stavova drugih članova organa upravljanja banke, sposobnost po- stavljanja pitanja članovima uprave banke, sposobnost su- protstavljanja kolektivnom razmišljanju i sl.),

2) uticaj mogućeg sukoba interesa na sposobnost člana organa upravljanja banke da neovisno i objektivno obavlja funkciju.

Pri procjeni osobnih karakteristika člana organa upra- vljanja banke iz stava 2. tačka 1. ovog člana treba razmotriti prijašnje i sadašnje ponašanje člana, uključujući ponašanje člana u banci. Pri procjeni uticaja mogućih sukoba interesa iz stava 2. tačka 2. ovog člana na sposobnost člana organa ban- ke da neovisno i objektivno obavlja funkciju treba najmanje razmotriti okolnosti iz člana 14. stav 2. ove odluke.

(3) Pri procjeni neovisnosti pojedinačnog člana nadzor- nog odbora iz stava 1. ovog člana treba najmanje razmotriti okolnosti iz člana 61. st. 1. i 2. ove odluke.

 

Procjena raspoloživog vremena za obavljanje funkcije Član 82.

(1) Prilikom procjene raspoloživog vremena za obavlja- nje funkcije iz člana 80. stav 1. tačka 2. ove odluke treba razmotriti spremnost i mogućnost člana organa upravljanja banke da posveti dovoljno vremena obavljanju svojih dužno- sti i odgovornosti u radu organa upravljanja banke (u daljem tekstu: procjena raspoloživog vremena) sa ciljem razumije- vanja poslovanja banke, značajnih rizika banke, te uticaja poslovne strategije i Strategije rizika na poslovanje banke. Procjena treba obuhvaćati i spremnost, odnosno mogućnost člana da posveti dovoljno vremena radu u organu upravljanja banke u mogućim periodima značajno povećanih aktivnosti banke (npr. u slučaju restrukturiranja, sticanja, spajanja, pre- uzimanja i sl.) ili u mogućoj kriznoj situaciji, odnosno u slu- čaju značajnih poteškoća kod poslovanja banke, uzimajući u

obzir da u takvim periodima poslovanja banke treba posvetiti više vremena obavljanju funkcije.

(2) S ciljem procjene raspoloživog vremena iz stava 1. ovog člana, prilikom određivanja broja direktorskih funkci- ja koje može istovremeno obavljati član organa upravljanja banke u drugim pravnim licima, banka je dužna uzeti u obzir pojedinačne okolnosti vezane za banku i za člana, uključujući:

1) vrijeme koje član treba posvetiti izvršavanju relevant- ne funkcije u organu upravljanja banke i

2) vrstu, obim i složenost poslova banke.

(3) Član uprave banke može biti lice koje, pored te funk- cije, obavlja najviše dvije neizvršne direktorske funkcije u drugim pravnim licima.

(4) Izuzetno od stava 3. ovog člana, jednom direktor- skom funkcijom smatra se:

1) neizvršna direktorska funkcija u okviru iste bankarske grupe,

2) neizvršna direktorska funkcija u ovisnom društvu ban- ke, uključujući nefinansijska društva.

(5) Direktorska funkcija koju obavlja član uprave banke u pravnim licima čija je glavna poslovna aktivnost neprofitne prirode i koja nisu subjekti bankarskog sistema ne smatra se direktorskom funkcijom u smislu stava 3. ovog člana.

(6) Pri procjeni vremena za obavljanje funkcije iz stava 2. ovog člana u obzir treba uzeti najmanje:

1) broj direktorskih funkcija u pravnim licima koje član organa upravljanja banke obavlja istovremeno, uzimajući u obzir moguće sinergije u slučaju da član obavlja ove funkcije u okviru bankarske grupe,

2) veličinu, vrstu, obim i složenost poslova pravnog lica u kojem član organa upravljanja banke ima direktorsku funk- ciju,

3) stvarnu prisutnost člana organa upravljanja u banci, uključujući i eventualnu geografsku udaljenost člana i vrije- me putovanja koje je u tom slučaju potrebno za obavljanje te funkcije,

4) broj planiranih sastanaka na nivou organa upravlja- nja banke sa nadležnim organima i ostalim zainteresiranim licima,

5) broj direktorskih funkcija koje član organa upravljanja banke obavlja istovremeno u institucijama sa pretežno neko- mercijalnim ciljevima,

6) vrstu specifične funkcije i odgovornosti člana organa upravljanja banke,

7) ostale eksterne profesionalne ili političke funkcije, od- nosno druge relevantne funkcije,

8) potrebnu obuku i osposobljavanje za funkciju,

9) sve druge relevantne dužnosti člana organa upravlja- nja banke.

(7) Banka je dužna osigurati da je član organa upravljanja banke upoznat sa očekivanjima banke vezanim za vremen- sku raspoloživost i da je dužan dati dokumentiranu izjavu da je spreman i u mogućnosti da posveti dovoljno vremena obavljanju svoje funkcije.

(8) Banka je dužna pratiti i redovno preispitivati da li članovi organa upravljanja banke posvećuju dovoljno vre- mena obavljanju svojih funkcija i odgovornosti, uključujući pripremu za sjednice, prisutnost i aktivnu saradnju na sjedni- cama organa upravljanja, te uticaj moguće dugoročne odsut- nosti pojedinačnog člana na rad organa upravljanja.

(9) Banka je dužna ažurno evidentirati i dokumentirati sve vanjske profesionalne i političke funkcije članova orga- na upravljanja banke. U slučaju okolnosti koje mogu imati negativan uticaj na vremensku raspoloživost člana organa upravljanja, banka je za tog člana dužna ponovno obaviti procjenu raspoloživog vremena.

 

Podobnost cjelokupnog sastava organa upravljanja banke Član 83.

(1) Prilikom procjene cjelokupnog sastava organa upra- vljanja banke iz člana 80. stav 1. tačka 3. ove odluke treba razmotriti da li organi upravljanja banke, odvojeno za nad- zorni odbor i upravu banke, imaju odgovarajuće kolektivno znanje, vještine i iskustvo s ciljem razumijevanja poslovnih aktivnosti i rizika banke, te adekvatnog razmatranja i dono- šenja odgovarajućih odluka, zasnovanih na poznavanju po- slovnog modela, sklonosti ka preuzimanju rizika, Strategije rizika i tržišta banke.

(2) Prilikom procjene znanja, vještina i iskustva organa upravljanja banke iz stava 1. ovog člana posebno se razma- traju oblasti poslovanja banke za koja su članovi organa upravljanja bake zajedno odgovorni u pogledu rukovođenja i nadzora nad poslovanjem banke, uključujući:

1) sve poslovne aktivnosti i rizike banke,

2) relevantna područja iz oblasti finansijskog sektora, uključujući finansijska tržišta, tržišta kapitala, kapitalne zah- tjeve i modele, te iz oblasti drugih relevantnih sektora,

3) finansijsko računovodstvo i izvještavanje,

4) upravljanje rizicima, usklađenost poslovanja i internu reviziju,

5) informacione tehnologije i sigurnost informacionog sistema,

6) lokalna, regionalna i globalna tržišta, ako je primje- njivo,

7) propise i regulativu,

8) rukovodne vještine i iskustvo,

9) sposobnost strateškog planiranja,

10) iskustva vezana za upravljanje i nadzor bankarskih grupa, ako je primjenjivo.

(3) Prilikom procjene iz stava 1. ovog člana banka treba razmotriti i znanje, vještine i iskustvo pojedinačnog člana organa upravljanja i kako ista doprinose podobnosti organa upravljanja banke kao cjeline.

(4) U nadzorni odbor mogu biti imenovana lica koja za- jedno imaju znanja, sposobnosti, vještine i iskustva potrebna za dovoljno dobro razumijevanje poslovanja i rizika banke, odnosno njegovi članovi treba da budu u mogućnosti doka- zati da će ih steći u razumnom roku. Uprava banke, kao cjeli- na, treba imati visok nivo rukovodnih sposobnosti i dovoljno praktičnog iskustva u banci ili drugoj finansijskoj instituciji.

(5) Prilikom procjene podobnosti cjelokupnog sastava organa upravljanja iz stava 1. ovog člana banka može kori- stiti upitnik za procjenu, koji Agencija objavljuje na svojoj internet stranici.

 

Član 84.

Raznolikost sastava organa upravljanja banke

(1) Politika procjene članova organa upravljanja treba obuhvatiti i politiku raznolikosti organa upravljanja banke (u nastavku: politika raznolikosti), koja treba omogućiti da se u postupku izbora i imenovanja članova organa upra- vljanja u obzir uzima širok raspon kvaliteta i kompetencija kandidata s ciljem zastupanja različitih stavova i iskustva, te neovisnog mišljenja i opreznog odlučivanja u organu upra- vljanja banke. U tom pogledu banka je dužna osigurati da politika raznolikosti sprečava diskriminaciju na osnovu pola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog porijekla, genetskih karakteristika, vjere ili uvjerenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, starosti ili seksualne orijentacije.

(2) Banka je dužna osigurati da politika raznolikosti uključuje najmanje sljedeće aspekte:

1) edukaciju i profesionalno iskustvo, 2) pol i

3) radno iskustvo.

(3) Banka određuje cilj zastupljenosti žena i muškaraca u organu upravljanja banke, koji obuhvaća najmanje:

1) opis mjera koje banka provodi za osiguravanje jedna- kih mogućnosti za oba pola u organu upravljanja banke, kao i obrazloženje dodatne vrijednosti takve strukture članova organa upravljanja, u skladu sa ciljem zastupljenosti,

2) opis načina za poboljšanje moguće nedovoljne zastu- pljenosti određenog pola u organu upravljanja banke, u skla- du sa ciljem banke, raspoloživim mogućnostima i karijernim perspektivama u organu upravljanja banke,

3) adekvatan vremenski period za dostizanje cilja zastu- pljenosti.

 

Obuka i osposobljavanje članova organa upravljanja banke Član 85.

(1) Banka je dužna osigurati da Politika procjene člano- va upravljanja uključuje politiku i postupke za obavljanje uvodne obuke i osposobljavanja članova organa upravlja- nja banke. Uvodna obuka članova organa upravljanja treba omogućiti podršku članovima u postizanju njihovog jasnog razumijevanja strukture, poslovnog modela, rizičnog profila i sistema upravljanja banke, te njihovih dužnosti i odgovornosti u banci.

Osposobljavanje članova organa upravljanja banke treba da se zasniva na općim i, gdje je primjenjivo, specifičnim edukacionim programima s ciljem održavanja i razvijanja znanja, sposobnosti i vještina članova organa upravljanja banke u vezi sa ispunjavanjem njihovih dužnosti i odgovor- nosti. Banka je dužna osigurati odgovarajuće finansijske i ljudske resurse za uvodnu obuku i osposobljavanje članova organa upravljanja. Resursi za uvodnu obuku i osposoblja- vanje treba da omoguće postizanje ciljeva uvodne obuke i osposobljavanja članova organa upravljanja u pogledu ispu- njavanja uvjeta za datu funkciju.

(2) Banka je dužna osigurati da su politike i postupci za obuku i osposobljavanje iz stava 1. ovog člana ažurni i da obuhvaćaju najmanje:

1) ciljeve uvodne obuke i osposobljavanje članova orga- na upravljanja banke, uključujući članove odbora nadzornog odbora,

2) odgovornosti za pripremu detaljnih programa edukacije,

3) finansijske i ljudske resurse za uvodnu obuku i osposobljavanje, uzimajući u obzir potrebno vrijeme, troškove i administraciju,

4) postupak u okviru kojeg član organa upravljanja banke može zatražiti obuku ili osposobljavanje.

(3) Prilikom definiranja politika za obuku i osposobljavanje banka je dužna osigurati saradnju odbora za imenovanja, ako je osnovan, funkcije ljudskih resursa, funkcije finansija i relevantnih kontrolnih funkcija.

(4) Banka je dužna osigurati da svi novoimenovani članovi organa upravljanja banke dobiju najznačajnije infor- macije o oblastima iz stava 1. ovog člana najkasnije mjesec dana nakon preuzimanja dužnosti, a uvodnu obuku najkasni- je u roku od šest mjeseci od datuma preuzimanja funkcije. Član organa upravljanja banke dužan je ispuniti sve obaveze, odnosno zahtjeve banke vezane za znanje, sposobnosti i vje- štine najkasnije u roku od jedne godine nakon preuzimanja date funkcije.

5. Prijelazne i završne odredbe

 

Stupanje na snagu i primjena odluke Član 86.

(1) Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana obja- ve u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

(2) Stupanjem na snagu ove odluke prestaju važiti:

1) Odluka o upravljanju rizicima u bankama (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 75/17),

2) Odluka o sistemu unutrašnjih kontrola banke (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 89/17),

3) Odluka o politici i praksi naknada u banci (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 75/17),

4) Odluka o savjesnom postupanju članova organa banke (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 75/17) i

5) Odluka o procjeni članova organa banke (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 75/17).

(3) Banka je dužna uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ove odluke do 31.12.2021. godine.

 

Broj: UO-233/21

15. juna 2021. godine 

Banjaluka

 

Predsjednik Upravnog odbora, 

Bratoljub Radulović, s.r.

 

 

Prilog 1. Pravila za upravljanje tržišnim rizikom

(1) Banka je dužna osigurati jasnu i dosljednu operativnu razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije upravljanja rizicima i funkcije pozadinskih poslova, uključujući i upravljačke i rukovodne nivoe. Operativno razdvajanje funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslova podrazumijeva uspostavlja- nje odgovarajućih sigurnosnih i radnih procedura, prava pristupa informacionom sistemu, fizičku razdvojenost navedenih funkcija i svih drugih aspekata kako bi se održala razdvojenost tih funkcija.

(2) Prilikom ugovaranja transakcija banka je dužna osigurati minimalno:

1) da se svi bitni elementi transakcije prethodno usaglase između ugovornih strana prije zaključenja svake pojedinačne transakcije;

2) da se transakcije ugovaraju u skladu sa transparentnim tržišnim uvjetima. Banka može ugovoriti transakcije koje nisu u skladu sa tržišnim uvjetima, ako je transakcija ugovorena na osnovu jasnog i razumnog zahtjeva klijenta, pri čemu mora postojati jasno vidljiv opis odstupanja od tržišnih uvjeta i razloga za to odstupanje. Banka je dužna internim aktima propisati način izvještavanja nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva o svim značajnim transakcijama koje nisu ugovorene prema tržišnim uvjetima;

3) da se ugovaranje transakcija obavlja unutar poslovnih prostorija banke, a ako se ta transakcija ugovara putem telefona, banka je dužna osigurati snimanje navedenog telefonskog razgo- vora;

4) da se internim aktom utvrde zaposleni u banci koji su ovlašćeni za ugovaranje transakcija, sa jasnim definiranjem vrste i iznosa transakcije koju radnik može ugovoriti, načina ugovaranja te transakcije, sistema izvještavanja o ugovorenim transakcijama i slično;

5) da za svaku ugovorenu transakciju postoji dokumentacija u štampanom obliku, koja sadrži sve bitne elemente i druge informa- cije relevantne za ugovorenu transakciju, pri čemu potvrdu o ugo- vorenoj transakciji i pripadajuću dokumentaciju treba u najkraćem mogućem roku proslijediti funkciji pozadinskih poslova;

6) radnik ovlašćen za ugovaranje transakcija unosi podatke u informacioni sistem isključivo koristeći individualni nalog (korisnič- ko ime i lozinku), pri čemu je obavezno da se prilikom svakog unosa automatski evidentira vrijeme unosa i korisničko ime pod kojim je unos izvršen.

(3) Prilikom evidentiranja i kontrole transakcija banka je dužna minimalno osigurati:

1) da se svaka ugovorena transakcija na odgovarajući način evidentira i bez odgađanja uključi u interne izvještaje o ugovorenim transakcijama;

2) da su potvrde o ugovorenim transakcijama koje su dostavile druge ugovorne strane pravovremene i kompletne, te da se zaprima- ju u okviru funkcije pozadinskih poslova. Banka je dužna odmah obavijestiti drugu ugovornu stranu ukoliko potvrdu nije primila na vrijeme ili ta potvrda nije kompletna;

3) da se uspostavi redovna kontrola procesa ugovaranja tran- sakcija, koja uključuje kontrolu: kompletnosti dokumentacije i pra- vovremenosti prosljeđivanja dokumentacije funkciji pozadinskih poslova/podrške; usklađenosti podataka o ugovorenoj transakciji sa potvrdama o ugovorenoj transakciji, potvrdom elektronskog siste- ma trgovanja i ostalim izvorima; usklađenosti ugovorene transakci- je sa tržišnim uvjetima; eventualnih odstupanja od internih pravila trgovanja i usklađenosti zapisa o transakciji funkcije ugovaranja transakcija i ostalih neovisnih organizacionih jedinica.

(4) Prilikom analize izloženosti tržišnim rizicima banka je du- žna minimalno uzeti u obzir sljedeće:

1) sve aktivnosti banke osjetljive na promjene tržišnih faktora, uzimajući u obzir i pozicije knjige trgovanja i bankarske knjige;

2) razvoj i likvidnost relevantnih finansijskih tržišta, te pro- mjenljivost tržišnih cijena finansijskih instrumenata;

3) stvarne i predviđene neusklađenosti i otvorene pozicije koje proizilaze iz aktivnosti banke;

4) prisutne koncentracije rizika u knjizi trgovanja;

5) korelacije između tržišnih cijena različitih finansijskih instru- menata;

6) korelacije sa drugim rizicima kojima je banka izložena, kao što su kreditni rizik i rizik likvidnosti;

7) postojanje složenih finansijskih instrumenata, ugrađenih op- cija i slično;

8) simulacije dobiti i kapitala u različitim scenarijima, uključu- jući kvantifikaciju najvećeg gubitka u ekstremnim tržišnim uvjeti- ma. Simulacije se odnose na:

1. kamatne i kamatno osjetljive prihode i rashode i ekonomsku vrijednost bilansnih i vanbilansnih stavki proizašlu iz različitih sce- narija kretanja kamatnih stopa,

2. valutne i valutno osjetljive prihode i rashode i ekonomsku vrijednost bilansnih i vanbilansnih stavki proizašlu iz različitih sce- narija kretanja deviznih kurseva,

3. druge tržišne faktore i tržišno osjetljive prihode i rashode i ekonomsku vrijednost bilansnih i vanbilansnih stavki proizašlu iz različitih scenarija kretanja tržišta.

Banka je dužna redovno procjenjivati simulacije dobiti i kapita- la u odnosu na ostvarne rezultate.

(5) Prilikom analize izloženosti kamatnom riziku, uz elemente iz stava 4. ovog priloga, banka je dužna obuhvatiti različite aspekte kamatnog rizika, uključujući minimalno rizik koji proizilazi iz:

1) promjene krive prinosa i korelacije između različitih krivih prinosa koje su relevantne za aktivnosti banke,

2) mogućeg izvršenja ugrađenih opcija koje se odnose na ka- matnu stopu.

(6) Prilikom analize izloženosti deviznom riziku, uz elemente iz stava 4. ovog priloga, banka je dužna uzeti u obzir minimalno sljedeće elemente:

1) uticaj nepovoljnih kretanja kursa na visinu otvorene devizne pozicije,

2) promjene računovodstvene vrijednosti deviznih pozicija ban- ke zbog promjene kursa strane valute.

(7) U pogledu knjige trgovanja, pored regulatornih zahtjeva za vrednovanje iz člana 113. Odluke o izračunavanju kapitala banaka, banka je dužna uspostaviti minimalno sljedeće:

1) identificiranje eventualnih prekoračenja limita odmah po njihovom nastanku i na dnevnoj osnovi ažurne izvještaje o tim slu- čajevima,

2) redovno praćenje volatilnosti cijena za pozicije knjige trgo- vanja,

3) kontinuirano mjerenje i praćenje otvorenih pozicija koje su podijeljene na promptne i forvard pozicije, te poziciju u opcijama, uzimajući u obzir pojedinačne rizike koji proizilaze iz tih pozicija, te veličinu, dospijeće i složenost pozicija.

(8) Praćenje rizika koji proizilaze iz aktivnosti trgovanja obu- hvaća dnevno praćenje podataka o:

1) pozicijama za trgovanje,

2) iskorištenosti i prekoračenjima limita i 3) rezultatima trgovanja.

(9) Banka je dužna uspostaviti sistem limita za ograničava- nje izloženosti tržišnim rizicima koje nije u mogućnosti mjeriti, a prilikom određivanja limita dužna je uzeti u obzir nivo kapitala i prihoda, zasnovati strukturu limita na procjeni nivoa rizika i izno- su najvećih dopuštenih gubitaka. Banka je dužna osigurati redovan pregled i, po potrebi, promjenu uspostavljenih limita na osnovu re- zultata provedenih testiranja otpornosti na stres.

(10) Banka je dužna uspostaviti efikasan sistem praćenja iskori- štenosti i prekoračenja uspostavljenih limita, koji uključuje kontrolu: usklađenosti ugovorenih transakcija sa uspostavljenim limitima, odobravanja poslovnih transakcija koje prekoračuju uspostavljene limite, dokumentiranja razloga prekoračenja uspostavljenih limita,

kao i sistem izvještavanja nadzornog odbora i uprave banke o svim prekoračenjima uspostavljenih limita.

(11) Izvještaji na osnovu kojih banka prati podatke o ugovorenim transakcijama i limitima treba da obuhvaćaju i pregled otvorenih pozicija po pojedinačnim vrstama transakcija, vrsti rizika, organizacionom dijelu ili portfoliju, te pregled uspostavljenih limita i nivo njihove iskorištenosti. Banka je dužna pratiti prekoračenja limita na dnevnoj osnovi, tokom i na kraju radnog vremena.

(12) Izvještaji na osnovu kojih banka prati podatke o rezultatima trgovanja treba da sadrže pregled trenutnih i kumulativnih rezultata najmanje na mjesečnoj, kvartalnoj, polugodišnjoj i godišnjoj osnovi.

 

Prilog 2. Pravila za upravljanje operativnim rizikom

(1) Banka je dužna osigurati da sistem upravljanja operativnim rizikom bude zasnovan na činjenici da se operativni rizik odnosi na sve aktivnosti zaposlenih, procese, proizvode i sisteme banke.

(2) U smislu stava 1. ovog aneksa, nadzorni odbor i uprava ban- ke dužni su osigurati da u proces upravljanja operativnim rizikom budu uključeni svi relevantni organizacioni nivoi i segmenti upra- vljanja bankom.

(3) Za potrebe upravljanja operativnim rizikom banka je dužna odrediti:

1) principe za utvrđivanje i klasifikaciju događaja, odnosno izvora operativnog rizika i

2) šta za banku predstavlja značajan štetni događaj po osnovu operativnog rizika, te minimalni iznos koji se unosi u bazu štetnih događaja.

(4) U okviru upravljanja operativnim rizikom banka je dužna obuhvatiti poslovne promjene, uključujući i nove proizvode, ak- tivnosti, procese i sisteme, upravljanje projektima, eksternalizirane aktivnosti, značajne operativne rizike, kao i operativne rizike koji se odnose na postojeće proizvode, aktivnosti, procese i sisteme.

(5) U okviru utvrđivanja i mjerenja, odnosno procjene opera- tivnog rizika banka je dužna uzeti u obzir sve relevantne interne i eksterne faktore te događaje po osnovu operativnog rizika koji su prouzrokovali stvarni gubitak za banku, kao i operativni rizik kojem je banka izložena, ali nije prouzrokovao stvarni gubitak za banku.

(6) S ciljem adekvatnog upravljanja operativnim rizikom, banka je dužna da, u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, osi- gura adekvatno upravljanje:

1) informacionim sistemom i rizicima informacionog sistema,

2) rizicima eksternalizacije,

3) pravnim rizikom, rizikom nesavjesnog postupanja i rizikom usklađenosti poslovanja,

4) rizikom modela,

5) kontinuitetom poslovanja,

6) sistemom za sprečavanje pranja novca i finansiranja terori- stičkih aktivnosti i

7) drugim relevantnim sistemima u banci.

(7) Banka je dužna bez odgađanja izvršiti detaljnu analizu zna- čajnijih gubitaka po osnovu operativnog rizika i preduzeti odgova- rajuće mjere s ciljem smanjenja i/ili ograničavanja posljedica do- gađaja, te o tome obavijestiti nadzorni odbor, upravu banke i druga relevantna tijela ili lica.

(8) U okviru redovnog praćenja i izvještavanja o operativnom riziku banka je dužna da obuhvati minimalno informacije o vrsti gubitka ili rizika, uzrocima i izvorima događaja, odnosno rizika, značajnosti događaja ili rizika i mjerama koje su preduzete ili se planiraju preduzeti s ciljem ublažavanja posljedica događaja.

(9) U okviru redovnog testiranja otpornosti na stres banka je dužna da uključi podatke o relevantnim štetnim događajima koji su prouzrokovali gubitak za banku. U segmentu pravnog rizika i rizika nesavjesnog postupanja kao dijela operativnog rizika treba u testiranje otpornosti na stres uključiti podatke o mogućim gubi- cima banke koji proizilaze iz neadekvatnog pružanja finansijskih usluga i povezanih sudskih troškova. Primjeri neadekvatnog pruža- nja finansijskih usluga uključuju: obmanjujuću prodaju proizvoda, vezanu prodaju neadekvatnih proizvoda klijentima, sukob interesa pri poslovanju, manipulaciju referentnih kamatnih stopa ili deviznih kurseva, nepravedno riješene prigovore klijenata i sl.

(10) Banka je dužna uspostaviti proces upravljanja kontinuitetom poslovanja kojim se osigurava njeno kontinuirano poslovanje, odnosno pravovremeno ponovno uspostavljanje poslovnih aktivnosti, procesa, sistema i nivoa usluge.

(11) S ciljem efikasnog planiranja i upravljanja kontinuitetom poslovanja, banka je dužna:

1) provesti analizu uticaja na poslovanje, odnosno proces analiziranja poslovnih procesa i resursa informacionog sistema potrebnih za odvijanje poslovnih procesa,

2) donijeti plan kontinuiteta poslovanja,

3) donijeti plan oporavka informacionog sistema,

4) uspostaviti proces upravljanja incidentima,

5) uspostaviti proces upravljanja rezervnim kopijama podataka i

6) osigurati rezervnu lokaciju za oporavak informacionog sistema.

(12) Na osnovu provedene analize uticaja poslovanja, a s ciljem ograničavanja gubitaka u slučajevima značajnijeg narušavanja ili prekida poslovanja, banka donosi plan kontinuiteta poslovanja, kojim se osigurava pravovremeno ponovno uspostavljanje ključnih/ kritičnih poslovnih aktivnosti, procesa, sistema i nivoa usluge.

(13) Plan kontinuiteta poslovanja sadrži najmanje:

1) opis procedura u slučaju prekida poslovanja,

2) imenovanje timova odgovornih za ponovno uspostavljanje poslovanja u slučaju nepredviđenih događaja,

3) jasno utvrđene dužnosti i odgovornosti timova iz tačke 3. ovog stava i svih članova tih timova,

4) spisak svih resursa potrebnih za ponovno uspostavljanje ključnih/kritičnih poslovnih aktivnosti,

5) plan internih i eksternih linija komunikacije i

6) plan uspostavljanja ključnih/kritičnih poslovnih aktivnosti na rezervnoj lokaciji.

(14) Plan kontinuiteta mora se redovno analizirati i revidirati u skladu sa poslovnim promjenama koje se odnose na proizvode, ak- tivnosti, procese i sisteme u banci, promjene u okruženju, poslovnoj strategiji i ciljevima banke i slično. Plan kontinuiteta potrebno je redovno (najmanje jednom godišnje) testirati i dokumentirati rezul- tate tog testiranja.

(15) Banka je dužna uspostaviti izvještavanje relevantnih nivoa upravljanja bankom o svim relevantnim činjenicama koje se odno- se na upravljanje planom kontinuiteta poslovanja, testiranje plana kontinuiteta poslovanja i o značajnim promjenama povezanim sa upravljanjem kontinuitetom poslovanja.

(16) Banka je dužna odmah obavijestiti Agenciju u slučaju doga- đaja koji zahtijevaju pokretanje plana kontinuiteta poslovanja sa svim relevantnim činjenicama i okolnostima koji se na to odnose.

(17) Zahtjevi koji se odnose na analizu uticaja na poslovanje, donošenje plana oporavka informacionog sistema, uspostavljanje procesa upravljanja incidentima, uspostavljanje procesa upravljanja rezervnim kopijama podataka i osiguranje rezervne lokacije za oporavak informacionog sistema definirani su Odlukom o upravljanju informacionim sistemima u bankama.

 

Prilog 3. Pravila za upravljanje ostalim rizicima

1. Rizik države

(1) Banka koja u skladu sa zakonskim i podzakonskim propi- sima odobrava plasmane dužnicima sa sjedištem ili prebivalištem izvan države Bosne i Hercegovine dužna je imati adekvatne poli- tike i procedure za identifikaciju, mjerenje, ublažavanje, praćenje i kontrolu i izvještavanje o riziku države u kojoj dužnik ima sjedište, odnosno prebivalište.

(2) Praćenje rizika države treba uključivati procjenu vjerovat- noće neispunjavanja obaveza druge ugovorne strane sa sjedištem ili prebivalištem izvan države Bosne i Hercegovine, koja proizilazi iz privrednih i političkih faktora specifičnih za određenu državu, te procjenu provodivosti ugovora na osnovu kojeg je nastao pojedini plasman i mogućnosti realizacije instrumenta osiguranja potraživa- nja prema zakonodavstvu pojedine države u određenom periodu.

(3) U politikama iz stava 1. ovog priloga banka je dužna utvrditi limite izloženosti riziku države pojedinačno prema državama po- rijekla dužnika, kao i prema regionalnoj osnovi i drugim kriterijima koji su relevantni za adekvatno upravljanje rizikom države. Banka je dužna osigurati periodični pregled i, po potrebi, izmjenu utvrđe- nih limita, uz adekvatno dokumentiranje izvršene analize i razloga za izmjenu. 4) Banka je dužna uspostaviti i održavati odgovarajući nivo ispravki vrijednosti, odnosno rezerviranja na osnovu procjene oče- kivanih gubitaka po osnovu izloženosti riziku države, tako što će osnovicu za njihovo formiranje utvrditi umanjujući iznos izloženo- sti za iznos već formiran po osnovu izloženosti banke kreditnom riziku.

(5) U vezi sa postupanjem po stavu 4. ovog priloga, banka je dužna dokumentirano obrazložiti utvrđeni nivo ispravki vrijednosti/ rezerviranja, pri čemu Agencija može zahtijevati od banke izdva- janje većeg nivoa za potencijalne gubitke na osnovu rizika države, ukoliko utvrdi da banka nije izdvojila potreban/dovoljan nivo ili ako ocijeni da upravljanje rizikom države nije u skladu sa rizičnim pro- filom banke.

2. Rizik prekomjerne finansijske poluge

(1) Banka je dužna donijeti i provoditi primjerene politike i postupke za upravljanje rizikom prekomjerne finansijske poluge na osnovu utvrđenih pokazatelja rizika prekomjerne finansijske polu- ge, koji uključuju stopu finansijske poluge i neusklađenost između imovine i obaveza banke.

(2) Banka je dužna s oprezom tretirati rizik prekomjerne finansijske poluge, uzimajući u obzir potencijalno povećanje rizika prekomjerne finansijske poluge zbog smanjenja regulatornog kapitala banke usljed očekivanih ili realiziranih gubitaka, u skladu sa raču- novodstvenim pravilima. U tu svrhu banka mora biti u mogućnosti podnijeti širok spektar različitih stresnih događaja, s obzirom na ri- zik prekomjerne finansijske poluge.

3. Rizik koncentracije

(1) Banka je dužna uspostaviti adekvatne politike, procedure i postupke za upravljanje rizikom koncentracije koji direktno ili indi- rektno proizilazi iz izloženosti banke prema istom ili sličnom izvoru nastanka rizika koji proizilazi iz ukupne izloženosti banke prema jed- nom licu ili grupi povezanih lica, istom privrednom sektoru, istom geografskom području, istoj vrsti proizvoda te iz upotrebe istih instrumenata kreditne zaštite, odnosno istih pružalaca kreditne zaštite.

(2) S ciljem upravljanja rizikom koncentracije, banka je dužna uspostaviti odgovarajuće interne limite, a adekvatnost uspostavlje- nih limita potrebno je redovno razmatrati i po potrebi izvršiti njiho- vo prilagođavanje.

4. Ostali rizici u poslovanju banke

Banka je dužna donijeti i provoditi adekvatne politike i postupke upravljanja strateškim, reputacionim, poslovnim rizikom, rizikom profitabilnosti, rizikom ulaganja, rizikom kapitala i ostalim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju.