Službene novine Federacije BiH, broj 89/23, 17.11.2023

Na osnovu člana 210. Zakona o premjeru i katastru nekretnina ("Službeni list SR BiH",br. 22/84, 12/87, 26/90 i 36/90, "Službeni list R BiH", br. 4/93 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 61/22), koji se primjenjuje kao federalni propis na osnovu člana IX.5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove donosi
 

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O BAZI PODATAKA KATASTRA NEKRETNINA

 

Član 1.
 

U Pravilniku o bazi podataka katastra nekretnina ("Službene novine Federacije BiH", br. 21/08, 14/09, 54/09 i 85/10) u čl. 73. i 81. riječi: "Privremenom odlukom o naknadama za korištenje podataka premjera i katastra nekretnina ("Službene novine Federacje BiH", broj 69/05)", zamjenjuju se riječima: "Odlukom o naknadama za korištenje podataka premjera i katastra ("Službene novine Federacije BiH", broj 30/22).".

Član 2.
 

Iza člana 81. dodaje se novo poglavlje Va. i novi čl. 81a., 81b., 81c., 81d., 81e., 81f., 81g. i 81h. koji glase:

"Va. RAZMJENA PODATAKA IZMEĐU KATASTARSKOG I ZEMLJIŠNOKNJIŽNOG INFORMACIJSKOG SISTEMA

Član 81a.
 

Razmjena podataka između katastarskog i zemljišnoknjižnog informacijskog sistema mora se odvijati kontinuirano. U cilju održavanja međusobne usaglašenosti i razmjene podataka između katastra nekretnina i zemljišne knjige, nadležni organi za vođenje katastra nekretnina i zemljišne knjige obavezni su osigurati tehničke preduvjete i uspostaviti elektronsku vezu između informacijskih sistema katastra i zemljišne knjige.

Član 81b.
 

Ako su podaci o nekretnini upisani u katastru nekretnina i zemljišnoj knjizi u svemu usaglašeni, razmjena podataka o promjenama između katastarskog informacijskog sistema i zemljišnoknjižnog informacijskog sistema odvija se obostrano, u trenutku zaključenja promjene u bazi podataka katastra nekretnina, odnosno provođenja promjene u bazi podataka zemljišne knjige.

Član 81c.
 

Ako su podaci o nekretnini upisani u katastru nekretnina i zemljišnoj knjizi u svemu usaglašeni, provođenjem upisa promjene u bazi podataka zemljišne knjige, preuzimaju se podaci o korisniku u bazu podataka katastra nekretnina. Katastarski informacijski sistem automatski evidentira preuzetu promjenu u bazi podataka katastra nekretnina.

Član 81d.
 

Ako podaci o nekretnini upisani u katastru nekretnina i zemljišnoj knjizi nisu u svemu usaglašeni, a zemljišna knjiga uspostavljena prema podacima novog premjera, provođenjem upisa u bazi podataka zemljišne knjige, katastarski informacijski sistem automatski evidentira promjenu u bazi podataka katastra nekretnina, a postupak se provodi po zaprimanju zemljišnoknjižnog rješenja dostavljenog analognim putem.

Član 81e.
 

Ako podaci o nekretnini upisani u katastru nekretnina i zemljišnoj knjizi nisu u svemu usaglašeni, a zemljišna knjiga uspostavljena prema podacima novog premjera, podaci premjera (oblik, površina i način korištenja nekretnine), nakon zaključenja promjene u bazi podataka katastra nekretnina automatski se prosljeđuju zemljišnoknjižnom informacijskom sistemu, a katastarski ured dostavlja prijavni list A u analognom obliku zemljišnoknjižnom uredu.

Član 81f.
 

Ako su podaci o nekretnini upisani u katastru nekretnina i zemljišnoj knjizi u svemu usaglašeni, podatke premjera (oblik, površina i način korištenja nekretnine), nakon zaključenja promjene u bazi podataka katastra nekretnina, katastarski informacijski sistem prosljeđuje zemljišnoknjižnom informacijskom sistemu.

Član 81g.
 

Ako se tehnička promjena odnosi na nekretnine na kojima je u C odjeljku zemljišnoknjižnog uloška upisan teret, podaci premjera (oblik, površina i način korištenja nekretnine) prosljeđuju se zemljišnoknjižnom informacijskom sistemu po pravilima iz člana 81f., samo u slučaju da se sa upisom iste u bazu podataka katastra nekretnina založni vjerovnik prethodno saglasio.

Član 81h.
 

Preduvjet za razmjenu podataka opisanu u čl. 81a. do 81g. ovog pravilnika, u katastarskom informacijskom sistemu je izvršenje verifikacije usaglašenosti podataka na katastarskim parcelama od strane općinskog/gradskog organa uprave nadležnog za poslove održavanja premjera i katastra nekretnina u bazi podataka katastra nekretnina, kao i verifikacija usaglašenosti u bazi podataka zemljišne knjige od strane nadležnog zemljišno-knjižnog ureda.

Postupak verifikacije usaglašenosti podataka u bazi podataka katastra nekretnina započinje inicijalnom provjerom podataka koju automatski pokreće katastarski informacijski sistem, a potvrdu verifikacije usaglašenosti podataka u bazi podataka katastra nekretnina vrši službena osoba zaposlena u općinskom/gradskom organu uprave nadležnom za poslove održavanja premjera i katastra nekretnina.

Ukoliko općinski/gradski organ uprave nadležan za poslove održavanja premjera i katastra nekretnina verifikacijom utvrdi da su ispunjeni uvjeti usaglašenosti navedeni u stavu (9) člana 13. Pravilnika o održavanju premjera, katastra zemljišta i katastra nekretnina, verificirane nekretnine dobivaju atribut "USAGLAŠEN" u bazi podataka katastra nekretnina.

Ukoliko općinski/gradski organ uprave nadležan za poslove održavanja premjera i katastra nekretnina verifikacijom utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti usaglašenosti navedeni u stavu (9) člana 13. Pravilnika o održavanju premjera, katastra zemljišta i katastra nekretnina, verificirane nekretnine dobivaju atribut "NIJE USAGLAŠEN" u bazi podataka katastra nekretnina.

Ukoliko verifikacijom katastarska parcela dobije atribut "USAGLAŠEN" u bazi podataka katastra nekretnina, nije moguća naknadna izmjena atributa usaglašenosti.".

Član 3.

 

Član 90. mijenja se i glasi:
 

"Član 90.

Zaštita podataka izradom zaštitnih kopija sprovodi se tako što se izrada zaštitnih kopija vrši dnevno, kvartalno i godišnje.

Dnevne, periodične i godišnje zaštitne kopije se odlažu i čuvaju na odgovarajućim medijima, u skladu s odredbama čl. 84. do 86. ovog pravilnika.

Godišnje zaštitne kopije izrađuju se najkasnije do 15. marta tekuće godine.

Periodične zaštitne kopije izrađuju se najmanje kvartalno, a po potrebi se mogu izrađivati i češće. Potrebno je odrediti mjesto za skladištenje periodičnih i godišnjih zaštitnih kopija na dovoljnoj udaljenosti i dovoljnim nivoom fizičke zaštite kako bi se izbjeglo bilo kakvo oštećenje u slučaju nepredviđene situacije na glavnoj lokaciji.

Najmanje dva puta godišnje potrebno je testirati medije za čuvanje zaštitnih kopija kako bi se osigurala njihova pouzdanost. Testiranje obavezno uključuje i ispitivanje sposobnosti vraćanja podataka iz zaštitnih kopija.

Operativne procedure izrade rezervnih kopija podataka i sistema koje sadrže detaljne korake procesa mogu se u organu uprave nadležnom za poslove premjera i katastra nekretnina izrađivati zavisno o potrebama tog organa uprave.

O izradi zaštitnih kopija podataka vodi se Dnevnik izrade zaštitnih kopija podataka (Prilog VIII. ovog pravilnika).".

Član 4.
 

Iza člana 90. dodaje se novi član 90a., koji glasi:

"Član 90a.

Korisnici su dužni sve datoteke, čiji bi eventualni gubitak mogao proizvesti poteškoće u obavljanju njihovih radnih zadataka, pohranjivati na fajl serveru ili drugim eksternim medijima.".

Član 5.
 

U članu 91. stav (4) riječ "kvartalno" zamjenjuje se riječima: "najmanje svakih šest mjeseci".

Stav (5) mijenja se i gasi:

"(5) U slučaju sumnje na kompromitiranost lozinke, događaj se bez odlaganja mora prijaviti IT administratoru, kao i neposrednom rukovodiocu, nakon čega će lozinka biti promijenjena, a razlog promjene lozinke upisan u Evidenciju o dodjeli lozinki."

Iza stava (6) dodaju se novi st. (7) i (8) koji glase:

"(7) Lozinke trebaju imati najmanje 8 karaktera, od čega minimalno jedno veliko slovo, broj i specijalni znak (?; !; $; %, #).

(8) Zabranjeno je sačinjavanje bilješke sa lozinkom u bilo kojoj formi, kao i ostavljanje bilješke sa lozinkom na ili ispod računara ili na drugom vidnom mjestu u radnom prostoru.".

Član 6.
 

Iza člana 91. dodaju se novi čl. 91a., 91b. i 91c. koji glase:

"Član 91a.

Administratorska lozinka se čuva u zatvorenoj koverti u adekvatnom ormariću u server sobi.

Na koverti je sadržan podatak na koji informacijski sistem ili uređaj se lozinka odnosi, kao i datum kada je lozinka posljednji puta ažurirana.

Ukoliko je potrebno izvršiti uvid u administratorsku lozinku, zapečaćenu kovertu otvara IT administrator, uz prisustvo rukovodioca organa uprave nadležnog za poslove premjera i katastra nekretnina.

Nakon izvršenog uvida u podatak o administratorskoj lozinki, administratorska lozinka se bez odlaganja mijenja, a nova lozinka se potom pohranjuje u zatvorenoj koverti u ormariću u server sobi.

Član 91b.
 

Kontrola prava pristupa korisnika revidira se najmanje jednom godišnje.

Provjera prava pristupa korisnika vrši se kako bi se identificirali oni nalozi koji se iz bilo kojeg razloga više ne koriste, odnosno pripadaju zaposlenima kojima je radni odnos ili druga vrsta angažmana u nadležnom organu uprave prestao.

Rukovodilac organizacijske cjeline u kojoj se obavljaju geodetski poslovi, dužan je ažurirati prava pristupa zaposlenih, u skladu s poslovima koji isti obavljaju u organizacijskoj cjelini.

Član 91c.
 

Korisnik je dužan odjaviti se sa mreže ili zaključati svoje uređaje kada napušta radno mjesto.

Korisnik je na kraju radnog dana dužan odjaviti se sa iz svih aplikacijskih sistema i isključiti radnu stanicu, izuzev ako postoji izričit nalog nadređenog prema kojem radna stanica mora ostati uključena, bez obzira na odsustvo zaposlenika.".

Član 7.
 

Iza člana 93. dodaju se novi čl. 93a. do 93d., koji glase:

"Član 93a.

Prema stepenu povjerljivosti informacije nadležnog organa klasificirane su u sljedeće kategorije:

1) javne,

2) interne,

3) povjerljive,

4) strogo povjerljive.

Javne informacije su informacije čijim objavljivanjem se ne uzrokuje šteta nadležnom organu (npr. Pravilnik o BPKN, web stranica nadležnog organa). Objavljivanje javnih podataka vrši se u skladu sa posebnim propisima o slobodi pristupa informacijama.

Interne informacije su informacije koje se mogu dijeliti unutar nadležnog organa uprave sa svim zaposlenima (npr. Pravilnik o unutrašnjem uređenju, Pravilnik o materijalnom i knjigovodstvenom poslovanju). Objavljivanje interne informacije van nadležnog organa mora biti odobreno od strane rukovodioca.

Povjerljive informacije su informacije kojima pristup imaju samo ovlašteni zaposleni nadležnog organa uprave (npr. ugovori sa pružaocima usluga, strateški planovi razvoja). Dijeljenje povjerljivih informacija svim zaposlenim u nadležnom organu ili trećim osobama dopušteno je isključivo uz odobrenje rukovodioca.

Strogo povjerljive informacije su informacije čije otkrivanje ima ozbiljan, dugoročan utjecaj na strateške ciljeve i dovodi do ozbiljnih reputacijskih rizika nadležnog organa uprave (npr. osobni podaci, izvorni programski kod softvera katastar.ba). Pristup strogo povjerljivim informacijama mora biti odobren u pismenoj formi.

Član 93b.
 

Rukovodilac nadležnog organa uprave utvrđuje ključne procese, odnosno zadatke i razvrstava ih po značaju.

Incidentom se smatra svaki događaj koji utječe na funkcionalnost informacijskog sistema nadležnog organa.

Rukovodilac nadležnog organa uprave utvrđuje osnovne elemente kriznog upravljanja, s ciljem nastavka poslovnih procesa u ograničenom, odnosno punom obimu u slučaju vanrednih događaja.

U slučaju vanrednog događaja svi zaposlenici dužni su pridržavati se klasifikacije poslovnih procesa i zadataka iz stava (1) ovog člana, te u skladu sa istom izvršavati akcioni plan za uspostavljanje funkcionalnog stanja, sve do normalizacije procesa rada u nadležnom organu.

Član 93c.
 

Akcioni plan iz člana 93b. ovog pravilnika donosi rukovodilac nadležnog organa uprave u pisanoj formi i dužan je starati se o njegovom redovnom ažuriranju.

Rukovodilac se stara o izradi i redovnom ažuriranju popisa ovlaštenih osoba, ključnih dobavljača, telefonskih brojeva interventnih službi (vatrogasci, hitna pomoć, policija, službe osiguranja) i drugih podataka potrebnih za realizaciju planova i mjera u slučaju vanrednog događaja.

U svrhu pripreme za eventualni vanredni događaj nadležni organi uprave dužni su osigurati interno osposobljavanje zaposlenih koje podrazumijeva i provođenje simulacije vanrednog događaja najmanje jednom godišnje.

U okolnostima vanrednog događaja općinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove premjera i katastra nekretnina sa zaposlenima, poslovnim partnerima i javnošću komunicira usmenim putem, odnosno putem elektronske pošte ukoliko je ovakav vid komunikacije moguć.

Član 93d.
 

Rukovodilac nadležnog organa dužan je osigurati prostorne, tehničke i sve druge uvjete neophodne za sigurno čuvanje zaštitne kopije ključnih dokumenata i zapisa.

Rukovodilac nadležnog organa odredit će osobu koja je odgovorna za osiguranje i čuvanje zaštitne kopije ključnih dokumenata i zapisa."

Član 8.
 

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Broj 01-02-1-2108-9/2023
13. novembra 2023. godine
Sarajevo

 

Direktor
Željko Obradović, s. r.