Zakon o porezu na dohodak (radna verzija)

 

BOSNA I HERCEGOVINA

Federacija Bosne i Hercegovine

Federalno ministarstvo finansija

Federalno ministarstvo financija 
 
 
 
 RADNA VERZIJA 

ZAKON O POREZU NA DOHODAK  

PRVI.  OSNOVNE ODREDBE 
I.  UVODNE ODREDBE 
 

Član 1.

(Opće odredbe)

(1) Ovim Zakonom propisuje se način utvrđivanja, plaćanja i prijave poreza na dohodak fizičkih lica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).  (2) Pripadnost prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica utvrđuje se prema posebnim propisima.  

 

Član 2.

(Pojmovi)

(1) U smislu ovog Zakona primjenjuje se značenje pojmova koji su definirani u drugim zakonima i propisima u Federaciji i Bosni i Hercegovini, ukoliko u ovom Zakonu nije izričito navedeno drugačije značenje.  (2) U smislu ovog zakona primjenjuju se sljedeći pojmovi: a) pojam „porezni obveznik“ znači svako lice koje podliježe plaćanju poreza na dohodak prema ovom zakonu;  b) pojam „lice“ znači svako fizičko ili pravno lice; c) pojam „fizičko lice“ znači građanin ili samostalni poduzetnik; d) pojam „samostalni poduzetnik“ označava građanina koji ima registrovanu osnovnu, dopunsku ili dodatnu djelatnost. e) pojam „povezano lice“ znači bilo koje lice koje je povezano sa poreznim obveznikom na način predviđen ovim zakonom; f) pojam „stalno mjesto poslovanja“ smatra se mjesto preko kojeg nerezident obavlja poslovanje u cijelosti ili djelimično. g) pojam „neograničena porezna obaveza“ smatra se pravom oporezivanja prihoda koji je ostvaren iz bilo kojeg izvora u Bosni i Hercegovini i/ili inostranstvu. h) pojam „porezni kredit“ smatra se iznos za koji se umanjuje obračunati porez na dohodak. i) pojam „porezni agent“ znači svako lice koje vrši isplatu ili davanje prihoda.  (3) Na način korišten u ovom zakonu, jednina uključuje množinu, a množina uključuje jedninu, osim ako kontekst ne zahtijeva drugačije. Lična zamjenica "on" na isti način uključuje ličnu zamjenicu "ona", a  "njega" uključuje "nju", osim ako kontekst ne zahtijeva drugačije.

 

Član 3.

(Supsidijarna primjena zakona)

Ukoliko su odredbe ovog zakona u koliziji sa drugim zakonima u Federaciji i Bosni i Hercegovini, tada će odredbe ovog Zakona imati prioritet nad drugim propisima, osim odredaba Zakona o Poreznoj upravi Fedearcije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BIH“ broj: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15) koje imaju prioritet nad ovim Zakonom. 
 
 

II.  POREZNI OBVEZNIK 
 

Član 4.

(Obveznik poreza na dohodak)

1) Fizičko lice koje ima stalno prebivalište ili boraviše odnosno sjedište u Federaciji, podliježe neograničenoj poreznoj obavezi poreza na dohodak.  (2) Ograničenoj poreznoj obavezi podliježu: a) fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta, a koja ostvaruju oporezivi dohodak na teritoriji Federacije;  b) nerezidenti Federacije za ostvareni prihod na teritoriji Federacije. (3) Na zahtjev fizičkih lica koja se smatraju neograničeno porezno odgovorna, a koja još uvjek imaju prebivalište u Federaciji, ali ne i boraviše, porezna obaveza se ograničava na prihode ostvarene na teritoriji Federacije, ukoliko svoj boravak van teritorije Federacije mogu dokazati dokumentom nadležnog organa za taj boravak. (4) Odredba stava (2) tačka b) ovog člana primjenjuju se u skladu sa članom 15. ovog Zakona. (5) Ukoliko više fizičkih lica zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svako fizičko lice za udio dohotka koji ostvari u ukupnom dohotku.  (6) Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obaveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavilac ostvario do svoje smrti, i to samo u vrijednosti nasljeđene imovine. Nasljednik je istovremeno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka. (7) Izuzetno od stava (2) tačka a) ovog člana, ne smatraju se obveznicima poreza na dohodak fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koji ostvaruju dohodak u državnim zajedničkim institucijama i javnim privrednim društvima  koji se nalaze na teritoriji Federacije za dohodak ostvaren u tim institucijama i javnim privrednim društvima.

 

Član 5.

(Rezidenti i nerezidenti)

(1) Rezidentom Federacije, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice koje: a) ima prebivalište ili boravište na teritoriji Federacije ili centar poslovnih i životnih interesa, i/ili b) na teritoriji Federacije, neprekidno ili sa prekidima, boravi 183 ili više dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom periodu.  (2) Nerezidentom, u smislu ovog Zakona, smatra se fizičko lice, državljanin druge države koje na teritoriji Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a boravi manje ili 183 dana, neprekidno ili sa prekidima, u bilo kojem dvaneasetomjesečnom periodu.  
 

 
Član 6.

(Lica koja ne podliježu oporezivanju)

(1) Fizička lica koja ne podliježu oporezivanju, uz uslov da nisu državljani Bosne i Hercegovine, a imaju prebivalište ili boravište na teritoriji Federacije, su:  a) šefovi, osoblje i zaposleni stranih diplomatskih misija, te članovi njihovih domaćinstava;  b) šefovi stranih konzulata, konzularni funkcioneri ovlašteni da obavljaju konzularne funkcije, počasni konzuli stranih država, te  članovi njihovih domaćinstava; c) funkcioneri i stručnjaci programa za Organizacije ujedinjenih naroda i njenih specijaliziranih agencija;  d) šefovi, osoblje i zaposleni u Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (Office of the High Representative – OHR) i članovi njihovih domaćinstava,   e) fizička lica koja rade kao posluga u stranim diplomatskim i konzularnim predstavništvima i međunarodnim organizacijama.  (2) Iznimno, ukoliko fizička lica iz stava (1) ovog člana ostvaruju prihod sa teritorije Federacije, osim prihoda koji ostvare od svoje države ili međunarodne organizacije, obveznici su poreza na dohodak za taj prihod. 
 
 
III.  OPOREZIVA OSNOVICA DOHOTKA 
 
Član 7.

(Utvrđivanje dohotka)

(1) Dohodak je razlika između oporezivih prihoda ostvarenih u poreznom periodu i odbitnih rashoda nastalih u istom poreznom periodu. (2) Prihodi i rashodi utvrđuju se primjenom principa blagajne. (3) Prihodi se pripisuju onom licu koje ih je ostvarilo. U slučaju prestanka porezne obaveze prihodi se pripisuju onom licu (pravnom sljedniku) kojem se na temelju njihovog prenosa povećava ekonomska snaga.  (4) Rashodi se pripisuju onom licu kojem se pripisuju i prihodi iz stavu (3) ovog člana, bez obzira ko ih je učinio. (5) Prihodi i rashodi koji su nastali u ime i za račun drugog (prolazne stavke) ne smatraju se ni prihodom, ni rashodom i ne utiču na visinu dohotka. (6) Odbitnim rashodima se ne smatraju ni oni rashodi koji se ne mogu jasno odvojiti od rashoda niti rashodi uzrokovani ličnim potrebama poreznog obveznika ili nisu nastali s namjerom sticanja oporezivih prihoda, kao što su: rashodi na ime ličnih poreza, novčanih kazni i prekršaja, troškova sudskih ili upravnih postupaka u ličnim predmetima i zateznih kamata na zakašnjela plaćanja rashoda.  
 
 
 
Član 8.

(Prihodi koji su predmet oporezivanja)

(1) Prihodi koji podliježu obavezi obračuna i plaćanja poreza na dohodak su:  a) prihodi od nesamostalnog rada,  b) prihodi od samostalnog rada,  c) prihodi od imovine i imovinskih prava,  d) prihodi od ulaganja kapitala,  e) ostali prihodi u skladu sa članom 44. ovog Zakona. (2) Prihodima, u smislu stava (1) ovog člana, smatraju se sva primanja bilo da su ostvareni u novcu, stvarima, pravima, uslugama ili na drugi način, izraženi po tržišnoj vrijednosti stvari, prava ili protuusluga na dan sticanja raspolaganja. (3) Tržišna vrijednost, u smislu stava (2) ovog člana, predstavlja iznos koji bi se ostvario između nepovezanih lica u isto vrijeme i na istom mjestu za ista ili slična prava, stvari, usluge pod uvjetima nepristrasne konkurencije.

 

Član 9.

(Izuzeti prihodi)

(1) Prihodi koji se, u smislu ovog Zakona, ne oporezuju, a koji se isplaćuju iz budžeta organa vlasti ili vanbudžetskih fondova su:  a) naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad; b) penzija rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni i Hercegovini; c) primanja ostvarena na osnovu posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida; civilnih invalida, civilnih žrtava rata i druge socijalne pomoći;  d) dječiji dodatak i novčana sredstava za opremu novorođenčeta;  e) naknada za rad hranitelja i naknada za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici;  f) naknade osuđenim licima za vrijeme odsluženja kazne u odgojno-popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;  g) prihodi na osnovu nagrada članovima Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i nagrada za tehničko –tehnološke inovacije; h) prihodi na osnovu nagrade učenicima i studentima osvojene na takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim školskim i visokoškolskim takmičenjima;  i) prihodi na osnovu nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, nauke, sporta i druga povodom obilježavanja značajnih datuma;  j) osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima;  k) mjesečni prihodi u iznosu do 300,00 KM na osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom školovanju;  l) godišnji prihodi po osnovu jednokratnih novčanih potpora dodijeljenih kandidatima izabranim putem javnih poziva ili konkursa koji dodjeljuje potpore, za sticanje naučnog  stepena magistra nauka, odnosno doktora nauka, te postdoktorantima u svrhu izmirenja obaveza prema visokoškolskim ustanovama i troškova koji proističu iz obavljanja naučno-istraživačkog rada u iznosu do tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku; m) pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja; n) premije, subvencije, i druga sredstava koja se u svrhu podsticanja razvoja poljoprivrede, iz budžeta Federacije, kantona i lokalne samouprave plaćaju, odnosno isplaćuju na poseban namjenski račun nosiocu porodičnog poljoprivrednog gazdinstva koji je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa propisima koji uređuju tu oblast;

(2) Ograničeno izuzeti prihodi koji se ne oporezuju, u smislu ovog Zakona, a čije uslove propisuje Ministar, su:  a) primanja odnosno donacije koje građani ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizičkih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu plaćena osnovnim ili dopunskim zdravstvenim osiguranjem;  b) godišnji prihodi na osnovu naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost, naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu i naknada šteta zaposlenicima po osnovu posljedica nesreće na radu u iznosu do pet prosječnih plata u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku c) nasljedstva i pokloni ukoliko su na njih plaćeni porezi po propisima kantona; d) godišnje prihode u iznosu do 3.600,00KM na ime  stipendija i/ili školarine (upisnine) učenika i studenata na redovnom školovanju; e) mjesečne naknade u iznosu do 150,00 KM na ime troškova prakse i obrazovanja učenika i studenata na redovnom školovanju; f) naknade troškova volontiranja u  mjesečnom iznosu do 100,00KM koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje; g) naknade u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika, pomoći u slučaju teške invalidnosti, bolesti zaposlenog u visini do tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku; h) pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja u visini stvarnih troškova; i) naknade štete zbog posljedica nesreće prema odluci suda ili nagodbi u toku sudskog/vansudskog postupka u visini do tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku;  j) prihodi od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe;  k) osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima; l) otpremnina koja se daje zaposlenom u visini do tri prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku; prilikom  odlaska u penziju; m) prihode na osnovu kamate u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice, osim prihoda iz člana 43. ovog Zakona. n) prihodi po osnovu osiguranja života, stvari, imovine i odgovornosti, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije. o) prihodi po osnovu isplaćenih naknada životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije, osim prihoda iz člana 43. stav (1) tačka d) ovog Zakona. p) prihodi iz člana 19. stav (5) ovoga Zakona, koje im isplaćuje/daje porezni agent,  q) godišnji prihodi ili naknade fizičkih lica koje ostvaruju u neprofitnim pravnim licima za dobrovoljno učešće u akcijama koje su u opštem javnom interesu u iznosu do 500,00KM; r) godišnje naknade na ime socijalne pomoći koja se isplaćuju iz sredstava članarine članovima radničkih sindikata ili udruženja penzionera u visini do jedne prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima nadležnih organa za statistiku;  s) naknade koje se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem akreditiranih tijela za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije; t) naknade koje se isplaćuju od strane Organizacije ujedinjenih naroda, i njenih specijaliziranih agencija  i OHR prema rezidentima Federacije s osnova radnog odnosa. u) dobitak ostvaren učešćem u nagradnim igrama na sreću koje organizuju privredna drštva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 100,00 KM.

 

Član 10.

(Odbitni rashodi)

Rashodima koji umanjuju prihode iz člana 8. ovog Zakona smatraju se: a) uplaćeni obavezni doprinosi iz plaće i to doprinos za:  1) penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: PIO/MIO),  2) zdravstveno osiguranje,  3) osiguranje od nezaposlenosti.  b) rashodi koji se mnogu povezati sa ostvarenjem prihoda na način propisan članom 7. ovog Zakona. c) rashodi u procentualnom iznosu ostvarenog prihoda u visini propisanoj ovim Zakonom. 
 
 
 
Član 11.

(Utvrđivanje osnovice poreza na dohodak)

(1) Osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda iz člana 8. ovog Zakona stečenih u jednom poreznom periodu, osim prihoda iz člana 9. ovog Zakona i odbitnih rashoda iz člana 10. ovog Zakona.  (2) Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom periodu i rashoda  iz člana 10. tač. c) i d) ovog Zakona. (3) Iznimno od stava (1) ovog člana, osnovica poreza na dohodak od samostalnog rada umanjuje se za porezni gubitak iz prethodnog perioda na način propisan ovim Zakonom.

 

Član 12.

(Stopa poreza na dohodak)

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 0% na mjesečnu osnovicu dohotka od nesamostalnog radado 600,00KM i stopa od 12% na mjesečnu osnovicu dohotka od nesamostalnog rada preko 600,01 KM utvrđene u skladu sa ovim Zakonom. (2) Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% na utvrđene osnovice dohotka iz član 8. stav (1) tač. b), c), d) i e) ovim Zakonom

 

Član 13.

(Način oporezivanja)

Porez na dohodak plaća se:  a) po odbitku od svakog pojedinačnog dohotka; b) na osnovu rješenja Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava); c) samooporezivanjem.

 

Član 14.

(Porezni period)

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (u daljnjem tekstu: porezni period).  (2) Porezni period može biti kraći od kalendarske godine u slučaju ako:  a) rezident u toku kalendarske godine postane nerezident ili obrnuto,  b) prema odredbama ovog Zakona, rezidentu postaje ili prestaje svojstvo poreznog obveznika.  (3) U slučajevima iz stava (2) ovog člana prava iz ovog Zakona računaju se u korist poreznog obveznika na pune mjesece.  

 

Član 15.

(Eliminisanje dvostrukog oporezivanja)

(1) Ukoliko rezident Federacije ostvari dohodak u drugoj državi, na koji je plaćen porez u toj državi, odobrava mu se porezni kredit u skladu sa Ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (u daljem tekstu: Ugovori). 
 
(2) Odredbe Ugovora koje država Bosna i Hercegovina ima potpisane sa drugim državama, imaju prioritet u odnosu na odredbe ovog Zakona.   (3) Ukoliko porezni obveznik rezident Federacije, u skladu sa Ugovorom po osnovu prihoda ostvarenog van teritorije Bosne i Hercegovine ili, van teritorije Bosne i Hercegovine u toku poreznog perioda akontacije poreza na dohodak plaća u inostranstvu iz tog prihoda, nije obavezan plaćati akontacije poreza na dohodak u Federaciji, o čemu je obavezan obavjestiti  Poreznu upravu, ali je u tom slučaju obavezan podnijeti godišnju prijavu prema članu 59. ovog Zakona, osim ako Bosna i Hercegovina u skladu sa Ugovorom izuzima taj dohodak od oporezivanja. Isto se primjenjuje i za prihode rezidenata izaslanih na rad van Bosne i Hercegovine po nalogu inostranog poslodavca. (4) Ukoliko rezident Federacije ostvari dohodak u pravnom licu sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, na koji je plaćen porez u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, odobrava mu se porezni kredit u visini plaćenog poreza na dohodak.

 

Član 16.

(Izdržavani članovi porodice)

(1) Izdržavanim članovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se sledeća lica koja obveznik izdržava: a) maloljetna djeca, odnosno usvojenici; b) djeca, odnosno usvojenici na redovnom školovanju ili za vrijeme nezaposlenosti, ako sa obveznikom žive u domaćinstvu ili za koje plaća alimentaciju; c) unuci, ako ih roditelji ne izdržavaju i ako žive u domaćinstvu sa obveznikom; d) bračni drug kao i bivši bračni drug kojem se plaća alimentacija; e) roditelji, odnosno usvojioci. (2) Članom porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se bračni drug, roditelji, djeca, usvojenik i usvojilac obveznika. (3) Domaćinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda. (4) Djecom se, u smislu ovog člana, smatraju djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke izdržavaju  i djeca za koju roditelj plaća alimentaciju.

 

Član 17.

(Povezana lica)

(1) Povezanim licima, u smislu ovog Zakona, smatraju se izdržavani članovi porodice, kao i sljedeća lica: a) vanbračni drug,  braća i sestre i njihovi potomci, djedovi i bake i njihovi potomci kao braća i sestre i roditelji bračnog ili vanbračnog druga; b) pravno lice i svako fizičko lice koje posjeduje neposredno ili posredno 25 ili više procenata vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u tom pravnom licu; c) dva ili više pravnih lica ukoliko jedno fizičko lice ili treće lice posjeduje direktno ili indirektno 25 ili više procenata vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u svakom pravnom licu. 
 
(2) Povezanim licima smatraju se i bilo koja dva lica ukoliko jedno lice djeluje ili će vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili željama drugog lica ili ukoliko oba djeluju ili će vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili željama trećeg lica, bez obzira na to da li su te smjernice, zahtjevi, prijedlozi ili želje saopćeni.  

 

Član 18.

(Transferne cijene)

(1) Transfernom cijenom smatra se cijena koja je nastala između povezanih lica iz člana 17. ovog Zakona, a koja se usljed smjernica, zahtjeva, prijedloga ili želja povezanog lica, obavlja po uslovima koji ne postoje između nepovezanih lica, ili koja je različita od tržišne cijene.  (2) Porezni obveznik koji ima jednu ili više transakcija iz stava (1) ovog člana između povezanih lica, dužan je transakcije iskazati po principu „van dohvata ruke“, na način da se transakcije sa povezanim licima ne razlikuju od uslova koji bi postojali između nepovezanih lica u uporedivim transakcijama obavljenim pod uporedivim okolnostima.   (3) Transakcija između nepovezanih lica je uporediva sa transakcijom između povezanih lica kada ne postoje razlike između transakcija koje bi mogle da materijalno utiču na finansijski efekat koji se ispituje metodom transferne cijene. (4) Metode transferne cijene su: a) metod uporedne cijene;  b) metod cijene koštanja uvećane za uobičajnu zaradu; (5) Ukoliko uslovi transakcije sa povezanim licem nisu u skladu sa principom „van dohvata ruke“, Porezna uprava će povećati dohodak poreznog obveznika, tako što će ili povećati oporezivi prihod ili smanjiti priznate rashode da bi se ostvarila uslađenost sa principom „van dohvata ruke“ 
 
 
DRUGI.  OPOREZIVANJE POJEDINIH VRSTA PRIHODA 
 
I.  DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI

Član 19.

(Predmet oporezivanja)

(1) Prihodom od nesamostalnog rada smatraju se svi prihodi i koristi koje poslodavac daje zaposleniku po osnovu radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos, i to:  a) brutoplaću koju poslodavac isplaćuje zaposleniku u vezi sa sadašnjim radom, (uključujući noćni, prekovremeni ili rad u neradnim danima), budućim naknadama po osnovi sadašnjeg i prijašnjeg radnog odnosa,  b) prihodi po osnovu naknade za topli obrok, regres, prevoz, i ostalih naknada iz radnog odnosa, u skladu sa odredbama ovog Zakona, c) prihodi po osnovi koristi, premija, pomoći, bonusa i nagrada koje poslodavac isplaćuje ili daje zaposleniku u skladu sa odredbama ovog Zakona, 
 
d) zaostale plaće odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalnog rada, e) svi drugi prihodi koje poslodavac isplaćuje ili daje zaposleniku za obavljeni rad po njegovim uputama, na osnovu i u vezi sa nesamostalnim radom (komisije, radna tijela, konsalting i sl) (2) Posebno, prihodom ili koristi od nesamostalog rada smatra se i: a) menadžerska naknada (plata) ili korist koja se isplaćuje/daje licima bez zasnivanja radnog odnosa;  b) naknada (plata) ili korist lica izaslanih na rad na teritoriji Federacije po nalogu inostranog poslodavca u domaća privredna društva za rad u tim društvima, c) naknada (plata) ili korist lica izaslanih na rad van teritorije Federacije po nalogu poslodavca, u inostrana društva za rad u tim društvima, d) naknada (plata) ili korist članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, entitetske i kantonalne vlasti i jedinica lokalne samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama, e) naknada (plata) ili korist lica nastavnog, profesorskog, istraživačkog osoblja na univerzitetima, fakultetima i visokoškolskim ustanovama koji im se isplaćuju za rad u tim ustanovama. f) naknada (plata) ili korist licima na privremenima ili povremenim poslovima u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od dva mjeseca u bilo kom dvanaestomjesečnom periodu. (3) Oporezivim prihodom od nesamostalnog rada smatraju se i vrijednosni papiri koje zaposlenik dobije od poslodavca ili od s poslodavcem povezanog lica u momentu sticanja prava raspolaganja na tim vrijednosnim papirima. Vrijednosni papir u smislu ovog Zakona smatra se i polica osiguranja.  (4) Koristi, u smislu ovog Zakona, smatraju se:   a) korištenje službenog vozila i drugih sredstava u privatne svrhe;   b) smještaj, hrana i druga sredstava i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene;  c) kamate za odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope; d) izmirivanje ličnih troškova; e) izmirivanje ili oprost dužničke obaveze;  f) premije osiguranja koje plaća poslodavac ili sa poslodavcem povezano lice, a gdje je korisnik polise osiguranja uposlenik na način propisan ovim Zakonom. (5) Izuzeti prihodi iz člana 9. stava (2) ovog Zakona koji ne ulaze u dohodak od nesamostalnog rada i koji ne podliježu oporezivanju su:  
 
a) posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja prihoda odnosno plaće iz stava (1) ovoga člana, b) posebni ljekarski pregledi, po osnovu posebnih propisa, c) razni oblici stručnog usavršavanja koja su u vezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja prihoda, odnosno plaće iz stava (1) ovoga člana, d) članarine po osnovi članstva u strukovnim komorama koje je, prema posebnim propisima, obavezan poslodavac plaćati za zaposlenike pri obavljanju određenih poslova za poslodavaca i/ili isplatitelja prihoda odnosno plaće iz stava (2) ovoga člana, e) naknada troškova službenog putovanja, i to: dnevnice do visine određene posebnim propisom, troškovi smještaja, prevoza i ostalih naknada zaposlenim u visini propisanoj Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dohodak. 
 

Član 20.

(Osnovica poreza na dohodak od nesamostalnog rada)

(1) Osnovica poreza na dohodak od nesamostalnog rada predstavlja razliku između prihoda iz člana 19. ovog Zakona i rashoda iz člana 10. tačka a) i b) ovog Zakona koji su nastali u poreznom periodu.  (2) Iznimno od člana 8. stav (2) ovog Zakona, vrijednost prihoda iz člana 19. stav (3) ovog Zakona predstavlja nominalna vrijednost ili tržišna vrijednost vrijednosnog papira ovisno što je manje. (3) Ukoliko je tržišna vrijednost vrijednosnog papira izražena u stranoj valuti, osnovicu poreza na dohodak predstavlja njena protuvrijednost po zvaničnom srednjem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine na dan sticanja prava raspolaganja nad tim vrijednosnim papirom.  

 

Član 20. i 21. Brisan 
 
 
II.  DOHODAK OD SAMOSTALNOG RADA

Član 23.

(Predmet oporezivanja)

(1) Prihodima od samostalnog rada smatraju se svi prihodi koje fizičko lice ostvari samostalnim obavljanjem djelatnosti kojom se bavi kao osnovnim, dopunskim ili dodatnim zanimanjem s ciljem ostvarenja dohotka. (2) Prihodi od samostalnog rada smatraju se:  a) prihodi ostvareni obavljanjem obrtničke i djelatnosti srodnih obrtu u skladu sa propisima koji uređuju obrt i srodnu djelatnost, osim prihoda iz tačke c) ovog stava; b) prihodi ostvareni obavljanjem trgovačke i ugostiteljske djelatnosti u skladu sa propisima koji uređuju unutrašnju trgovinu i ugostiteljsku djelatnost;  
 
c) prihodi ostvareni obavljanjem djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribolova i d) ostali prihodi ostvareni obavljanjem samostalne djelatnosti u skladu sa posebnim propisima. (3) Prihodom od samostalnog rada smatra se i prihod ostvaren trajnim ili sezonskim iskorištavanjem zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (vađenje pjeska, šljunka i kamenja, proizvodnja kreča, cigle, uglja i sl.) i drugim sličnim djelatnostima, nezavisno od toga da li su registrovani kod nadležnog organa. (4) Oporezivi prihodi iz stava (2) ovog člana smatraju se i prihodi ostvareni djelatnošću fizičkih lica koji nisu registrovane kod nadležnog organa, ukoliko ispunjavaju sve uslove da bi trebali biti registrovani. (5) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Djelatnost poljoprivrede uključuje biljnu i stočarsku proizvodnju i sa njima povezane uslužne djelatnosti u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u Bosni i Hercegovini te očuvanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju.  (6) Ostali prihodi iz stava (2) tačka d) ovog člana smatraju se sve druge samostalne djelatnosti koje se obavljaju u cilju sticanja dohotka, a za čije je djelovanje potrebna saglasnost ili odobrenje nadležnog organa.  

 

Član 24.

(Osnovica poreza na dohodak od samostalnog rada)

(1) Osnovica poreza na dohodak od samostalnog rada predstavlja razliku između prihoda iz člana 25. ovog Zakona i rashoda iz člana 26. ovog Zakona koji su nastali u poreznom periodu utvrđenu u skladu sa članom 7. ovog Zakona.  (2) Nerezident koji ima stalno mjesto poslovanja na teritoriji Federacije, utvrđuje svoju osnovicu dohotka na način propisan stavom (1) ovog člana.

 

Član 25.

(Poslovni prihodi)

(1) Poslovni prihodi su svi prihodi iz člana 23. ovog Zakona koje je porezni obveznik u okviru svog samostalnog rada ostvario u poreznom periodu.  (2) U poslovne prihode ulaze i prihodi ostvareni od prodaje i/ili prenosa imovine i prava koja služe za obavljanje samostalnog rada i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i prihodi ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti.  (3) Uzimanje koja porezni obveznik vrši iz poslovne imovine za privatne potrebe ima tretman poslovnog prihoda, osim isplata avansnog dohotka. Uzimanje koje nije u novčanom obliku, utvrđuje se na način iz člana 7.stav (3) ovog Zakona.

 

Član 26.

(Poslovni rashodi)

(1) Poslovni rashodi (u daljnjem tekstu: rashodi) koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni troškovi u toku jednog poreznog perioda koji su u potpunosti isključivo i direktno povezani sa obavljanjem tog samostalnog rada.   
 
(2) Fizička lica - obveznici poreza na dohodak koji obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost, obrtničku ili djelatnost sličnu obrtničkoj, ili trgovačku djelatnost bilo kao osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje, koja za obavljanje registrovane djelatnosti nabavljaju robu, odnosno materijal i sirovine, dužni su na kraju poslovne godine sa stanjem na dan 31. decembra, izvršiti popis zaliha robe, odnosno sirovina i materijala na zalihama odnosno u gotovim proizvodima, i to:  po nabavnoj vrijednosti sa uračunatim porezom na dodatu vrijednost (u daljem tekstu: PDV), ako nisu registrovani PDV obveznici;  po nabavnoj vrijednosti bez PDV, ako su registrovani PDV obveznici. (3) Stanje utvrđeno popisom ne prenosi se i ne iskazuje u Knjizi prihoda i rashoda kao početno stanje za narednu godinu. Nabavna vrijednost robe odnosno materijala i sirovina za obavljanje djelatnosti za koju je porezni obveznik registrovan smatra se poslovnim rashodom, ako je ista iskazana u Knjizi prihoda i rashoda ovjerenoj u Poreznoj upravi, na osnovu vjerodostojne dokumentacije o nabavci i plaćanju iste. (4) Porezni obveznici iz stava (2) ovog člana u Knjizi prihoda i rashoda, kao rashod za jedan porezni period mogu iskazati nabavnu vrijednost robe, odnosno sirovina i materijala koji su nabavili i platili u toku poreznog perioda.  (5) Rashodi koji su mogu umanjiti od ostvarenih prihoda su:  a) godišnje takse ili obaveze plaćene stručnim udruženjima ili strukovnim komorama, ukoliko su vezani uz ekonomsku aktivnost poreznog obveznika,  b) rashodi koji su nastali korištenjem automobila za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog obveznika, uključujući gorivo i održavanje automobila,  c) plaćeni doprinosi za zaposlenike i za sebe u skladu sa posebnim propisima,  d) troškovi nastali u vezi sa edukacijom zaposlenika, kao i učenjem stranih jezika,  e) isplaćene plate ili naknade zaposlenicima do iznosa propisanih ovim Zakonom,  f) plaćeni javni prihodi do visine utvrđene posebnim propisima, a koji su vezani za obavljanje samostalne djelatnosti poreznog obveznika; g) kamate na kredite i kamate na pozajmice u svrhu poslovanja na način propisan ovom zakonom,  h) troškovi putovanja do iznosa propisanih ovim Zakonom,  i) troškovi amortizacije na način propisan ovom Zakonom, j) oglašavanje, odnosi sa javnošću i promotivni materijal u visini do 3% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini,  k) troškovi reprezentacije u visini do 3% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini,  l) sponzorstvo u visini do 3% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini u svrhu podrške naučnih, zabavnih i sportskih aktivnosti koje se obavljaju unutar Federacije,  m) donacije u visini do 3% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini datih u robi, predmetima ili novcu doznačenom na žiroračun, u kulturne, odgojno-obrazovne, naučne, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, udruženjima i drugim licima koja djelatnost obavljaju u skladu sa posebnim propisima. Izuzetno, donacija iznad propisanog iznosa priznaje se u cijelosti, pod uvjetom da je data na osnovu odluka nadležnih organa o provedbi i finansiranju posebnih programa i akcija u cilju općeg društvenog interesa, ali ne i za redovnu djelatnost primaoca donacije (pokloni).  n) rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica u skladu sa članom 18. ovog Zakona.  o) rashodi nastala na ime prirodnih nepogoda (poplave, požari, zemljotresi ...) u visini stvarnih troškova koji nisu pokriveni osiguranjem.   (6) Porezno nepriznati rashodi smatraju se:  a) plaćeni porezi na dohodak,  b) novčane kazne, zatezne kamate i kazne koje su dospjele zbog kršenja bilo kojeg Zakona,  c) rashodi koji nisu nastali u vezi sa sticanjem dohotka,  d) rashodi koji su registrirani u poslovnim knjigama i za koje ne postoji vjerodostojna dokumentacija,  e) premije osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenika, izuzev ukoliko su premije uključene u plaću zaposlenika,  f) gubitak od prodaje ili prenosa bilo koje imovine između povezanih lica,  g) izdaci političkim strankama.  (7) Ulaganje lične imovine u poslovnu imovinu, osim ulaganja u stalnu imovinu, ima tretman rashoda. Ulaganje imovine koje nije u novčanom obliku, utvrđuje se u na način iz člana 18. ovog Zakona.

 

Član 27.

(Amortizacija)

(1) Amortizacija se može priznati kao rashod za stalna sredstva koja su unesena u popis dugotrajne imovine primjenom proporcionalne metode amortizacije.. (2) Porezno priznate stope amortizacije dugotrajne imovine iznose: a) građevinski objekti - 5% ,   b) ceste, komunalni objekti, željeznica  - 10% ,  c) oprema, vozila, postrojenja -  15%, d) oprema za vodoprivredne, vodovodne i kanalizacijske sisteme -  15%, e) hardver i softver i oprema za zaštitu okoliša - 33,3% f) višegodišnji zasadi - 15%, g) osnovna stada - 40% i h) nematerijalna imovina - 20%. 
 
(3) Imovina koja se amortizuje, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000,00 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabavke pod uvjetom da je imovina stavljena u upotrebu.  
 
(4) Nabavna vrijednost računarskog hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini nabavke pod uvjetom da su isti stavljeni u upotrebu.  (5) Amortizacija se priznaje samo na sredstva koja se koriste na teritoriji Federacije.  

 

Član 28.

(Kamata)

(1) Kod duga prema povjeriocu sa statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik uzima od povjerioca sa statusom povezanog lica, kamata koja se priznaje u rashode ne može biti veća od one koja bi nastala da je na tržištu bilo moguće zadužiti se, odnosno uzeti kredit u poreznom periodu. (2) Kod potraživanja od dužnika sa statusom povezanog lica ili kredita koji obveznik daje dužniku sa statusom povezanog lica, kamata koja ulazi u prihode ne može biti manja od one koja bi se ostvarila da je na tržištu bilo moguće ugovoriti ta potraživanja, odnosno odobriti kredit u poreznom periodu. (3) Razlika između tržišne kamate i obračunate kamate po kreditu između povezanih lica iz st. (1) i (2) ovog člana ulazi u oporezivi dohodak.

 

Član 29.

(Zajedničko poslovanje)

(1) Ako više lica ostvaruje dohodak zajedničkim obavljanjem samostalnog rada, svako od njih plaća porez na dio koji mu pripada od zajednički ostvarenog dohotka. (2) Dohodak koji ostvari fizičko lice zajedničkim obavljanjem samostalnog rada utvrđuje se kao jedinstveni dohodak koji se dijeli svakom od učesnika u dohotku u omjeru koji je utvrđen međusobnim ugovorom, a ako to nije utvrđeno ugovorom, dohodak se dijeli na jednake dijelove.  (3) Dijelu dohotka ili gubitka koji pripada pojedincu na osnovu zajednički ostvarenog dohotka utvrđenog na osnovu stava (2) ovog člana, dodaju se i prihodi koje je svako od njih ostvario za svoj rad, kao i druge naknade, ako su kao poslovni rashodi smanjile zajednički ostvareni dohodak. Od dijela dohotka ili gubitka svakog lica utvrđenog prema stavu (2) ovog člana odbijaju se rashodi koji su nastali pojedinom licu, a koji kao poslovni rashodi nisu uticali na smanjenje dohotka od zajedničke djelatnosti.  (4) Lica koja ostvaruju zajednički dohodak obavezna su imenovati nosioca zajedničke djelatnosti koji je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreznih i drugih obaveza, podnošenje prijava i izvršavanje drugih propisanih obaveza koje proizlaze iz zajedničke djelatnosti i zajedničke imovine i imovinskih prava. Nerezident kao supoduzetnik ne može biti imenovan za nosioca zajedničke djelatnosti. Ukoliko nosilac zajedničke djelatnosti nije imenovan, odredit će ga nadležna organizaciona jedinica Porezne uprave.  (5) Nosilac zajedničke djelatnosti iz stava (4) ovog člana obavezan je po isteku poreznog perioda u zakonom propisanom roku podnijeti prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave prema svom prebivalištu, odnosno mjestu registracije djelatnosti. 
 
  
Član 30.

(Paušalno oporezivanje)

(1) Samostalni preduzetnik koji s obzirom na okolnosti nije u stanju da vodi poslovne knjige, osim Knjige prometa, ili kome njihovo vođenje otežava obavljanje djelatnosti, ima pravo da podnese zahtjev da porez na dohodak od prihoda iz samostalnog rada plaća na paušalno utvrđen prihod (u daljem tekstu: paušalno oporezivanje). (2) Pravo na paušalno oporezivanje ne može se priznati samostalnom poduzetniku: a) koji je evidentiran kao obveznik PDV-a u skladu sa zakonom kojim se uređuje PDV, b) koji obavlja djelatnost iz oblasti: računovodstvenih, i revizorskih poslova, poslova poreznog savjetovanja, reklamiranja i istraživanja tržišta, konsaltinga;  c) koji obavlja djelatnost iz oblasti: trgovine na malo, hotela i restorana, ugostiteljstva, finansijskog posredovanja, aktivnostima u vezi s nekretninama; d) u čiju djelatnost ulažu i druga lica; (3) Iznimno stavu (2) tačke c) ovog člana, samostalnom poduzetniku koji trgovinsku djelatnost obavlja na pijaci, u prikolici ili sličnom montažnom ili pokretnom objektu može se, na njegov zahtjev, odobriti da porez plaća paušalno. (4) Djelatnosti iz stava (2) ovog člana određuju se u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija djelatnosti.

 

Član 31.

(Uslovi paušalnog oporezivanja)

(1) Ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 30. ovog Zakona, paušalni prihod se utvrđuje, u skladu sa sledećim kriterijima i parametrima: a) mjesto na kome se djelatnost obavlja; b) broj zaposlenika; c) površina objekta ili prostora na kojem se vrši samostalna djelatnost; d) djelatnost; e) ostale okolnosti koje utiču na ostvarivanje dobiti. (2) Federalni ministar finansija će Pravilnikom o paušalnom oporezivanju propisati uslove, kriterijume i elemente za paušalno oporezivanje.

 

Član 32.

(Zahtjev za paušalno oporezivanje)

(1) Zahtjev za paušalno oporezivanje podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave do 31. oktobra tekuće godine za narednu godinu, odnosno u roku od 15 dana od dana upisa u registar nadležnog organa. (2) Porezna uprava je dužna po zahtjevu samostalnog preduzetnika donijeti rješenje o paušalnom plaćanju poreza na dohodak u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako Porezna uprava ne rješi po zahtjevu u predviđenom roku, smatra se da je zahtjev za paušalno oporezivanje prihvaćen. 
18 / 37 
 
(3) Samostalni poduzetnik kome je dato pravo na paušalno oporezivanje, ovaj način oporezivanja koristi dok se ne utvrdi da su prestali razlozi za paušalno oporezivanje, odnosno da izmjenjeni uslovi isključuju pravo na paušalno oporezivanje. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, Porezna uprava će rješenjem naložiti samostalnom poduzetniku vođenje poslovnih knjiga od polovine tekuće godine ili od početka naredne godine. (5) Samostalnom poduzetniku prestaje pravo na paušalno oporezivanje ukoliko postane obveznik PDV-a u skladu sa zakonom kojim se uređuje PDV, bez utvrđivanja obaveze vođenja poslovnih knjiga rješenjem Porezne uprave, te je o istom dužan da obavjesti Poreznu upravu. Poslovne knjige dužan je da vodi najkasnije od dana kada postane obveznik PDV-a. 
 
 

Član 33.

(Obaveza vođenja poslovnih knjiga i evidencija)

(1) Samostalni poduzetnik koji utvrđuje dohodak na način iz člana 24. stav (1) ovog Zakona,  dužan je da vodi poslovne knjige i da u njima iskazuje poslovne promjene, te utvrđujuje dohodak na osnovu podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.  (2) Poslovne knjige i evidencije iz stava (1) ovog člana uključuju: Knjigu prihoda i rashoda, Knjigu prometa, Popisnu listu dugotrajne imovine i Evidencije o potraživanjima i obavezama. (3) Porezni obveznik dužan je u poslovnim knjigama i evidencijama osigurati podatke o ostvarenom dnevnom prometu.  (4) Poslovne knjige i evidencije vode se po principu blagajne. Princip blagajne znači da se za poreznog obveznika prihod smatra stvarni primitak u trenutku kada je poreznom obvezniku stavljen na raspolaganje i/ili kada je primljen u njegovu korist, a rashodi se smatraju rashodom kada su plaćeni.  (5) Samostalni poduzetnici koji plaćaju paušalno utvrđen porez (u daljem tekstu: paušal), dužni su da vode samo Knjigu prometa.

 

Član 34.

(Poslovne knjige i evidencije)

(1) Samostalni poduzetnik je dužan da poslovne knjige iz člana 33. ovog zakona, vodi ažurno i uredno, tako da one obezbjeđuju kontrolu ispravnosti knjiženja, čuvanja i korišćenja podataka, kao i uvid u hronologiju poslovnih promjena. (2) Knjiženje svake poslovne promjene vrši se na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, koje moraju biti takve da pokazuju nastalu poslovnu promjenu i sadrže odgovarajuće podatke za knjiženje. Sve poslovne promjene unose se svakodnevno u poslovne knjige, a knjigovodstveno stanje u svakom momentu mora odgovarati stvarnom stanju.  (3) Samostalni poduzetnici dužni su poslovne knjige i druge propisane evidencije držati u svojim poslovnim prostorijama ili kod ovlaštenog knjigovodstvenog servisa, odnosno u stambenim prostorijama i mjestima gdje obavljaju djelatnost (u vozilima, na pijačnim tezgama i sl.) ukoliko nemaju poslovnu prostoriju. 
 
 
Član 35.

(Porezni gubitak)

(1) Samostalni poduzetnik može odbiti porezni gubitak koji se nastao obavljanjem samostalne djelatnosti u poreznom periodu u kojem je nastao, i to samo od dohotka po kojem je i utvrđen. Porezni gubitak koji se ne može odbiti u poreznom periodu u kojem je nastao, prenosi se i nadoknađuje umanjenjem dohotka u narednim poreznim periodima, s tim da se pravo na prijenos, odnosno nadoknadu tog gubitka gubi istekom pete godine od godine u kojoj je gubitak nastao. (2) U slučaju nerezidenta koji obavlja samostalnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije, stav (1) ovog člana se primjenjuje tako što se uzimaju u obzir samo oporezivi prihodi i rashodi koji su predmet odbitka, a koji se pripisuju tom stalnom mjestu poslovanja. (3) U slučaju da rezident Federacije u svom stalnom mjestu poslovanja van teritorije Federacije ostvari gubitak, taj gubitak se ne može odbiti prilikom utvrđivanja njegovog oporezivog dohotka u Federaciji. 
 
 
III.  DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Član 36.

(Prihod od imovine)

(1) Prihodom od imovine smatra se prihod ostvaren:   a) iznajmljivanjem nepokretne imovine,  b) otuđenjem nekretnina,  c) iznajmljivanjem pokretne imovine ukoliko iznajmljeni predmeti ne služe za obavljanje samostalne djelatnosti.  (2) Nepokretnom imovinom iz stava (1) tačka a) ovog člana smatra se zemljište, stambene, poslovne i druge zgrade, stanovi, sobe, kreveti izdati putnicima i turistima, poslovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi djelovi. (3) Prihodi ostvareni davanjem u zakup i prodajom zemljišta koje se može koristiti u poljoprivredne svrhe ili za obavljanje poslova iz oblasti šumarstva, a koje se do sada nije koristilo u ove svrhe, smatraju se prihodom od imovine.  (4) Otuđenjem nekretnina, u smislu stava (1) tačka b) ovog člana, smatra se prodaja, zamjena i drugi prijenos nekretnina uz naknade. Otuđenjem nekretnina smatra se i prenos bez naknade (poklon i sl.) ukoliko se na takav prenos ne plaća porez na osnovu drugih federalnih ili kantonalnih propisa.  (5) Ne smatra se prihodom od imovine, prihod ostvaren prodajom nekretnina koje su do otuđenja služile za stanovanje poreznog obveznika i/ili izdržavanih članova njegove uže porodice, kao ni dohodak ostvaren otuđenjem nekretnina nakon tri godine od dana sticanja tih nekretnina. (6) Pokretnom imovinom iz stava (1) tačka c) ovog člana smatra se imovina koja po svojoj prirodi može biti premještena s jednog mjesta na drugo, bez promjene njihove biti.

 

Član 37.

(Prihod od imovinskih prava)

(1) Prihod od imovinskih prava uključuje prihode ostvarene otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, nasleđem ili drugim prenosom (u daljem tekstu: prenos) uz ili bez naknade, autorskih prava i drugih srodnih prava,  prava industrijskog vlasništva, patenata, licenci, franšiza, vrijednosnih papira i ostale imovine koja se sastoji samo od prava.  (2) Dohodak od vremenski ograničenog ustupanja prava koji se odnosi na autorska prava, druga srodna prava i prava industrijskog vlasništva, oporezuje se kao dohodak od imovinskih prava samo onda kada se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalnog rada.  (3) Prihod od imovinskih prava posebno se smatra i prihod ostvaren otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, nasleđem ili drugim prenosom, uz ili bez naknade stvarnih prava na nepokretnostima i  udjela u kapitalu pravnih lica, dionica i ostalih vrijednosnih papira, uključujući i udjele u investicione fondove. (4) Iznimno stavu (1) ovog člana, prihod od autorskih prava i drugih srodnih prava, predstavlja prihod od imovinskih prava pod uslovom da se ta prava ne ostvaruju u okviru nesamostalnog ili samostalnog rada iz čl. 19. I 23. ovog Zakona.

 

Član 38.

(Osnovica poreza na dohodak od imovine)

(1) Osnovica poreza na dohodak od pokretne i nepokretne imovine, koja se iznajmljuje predstavlja isplaćeni odnosno ostvareni dohodak.  (2) Osnovica poreza na dohodak od imovine kod otuđenja nekretnina predstavlja razliku prihoda iz člana 36. stav (1) tačka b) ovog Zakona i rashoda koji su nastali pribavljanjem tih nekretnina i to na osnovu vjerodostojne dokumentacije o nabavci i plaćanju iste. Kod otuđenja nekretnine koju je obveznik sam izgradio, osnovicu poreza na dohodak čine razlika između prodajne i nabavne cijene. Nabavnu cijenu čine troškovi izgradnje koje obveznik dokumentuje kao stvarno plaćene odnosno u krajnjem slučaju njena građevinska vrijednost.  (3) Osnovica poreza na dohodak od imovinskih prava predstavlja razliku između prihoda iz člana 37. ovog Zakona i rashoda iz člana 41. ovog Zakona koji su nastali u poreznom periodu. Iznimno, osnovica poreza na dohodak od prava, udjela i vrijednosnih papira čini kapitalni dobitak utvrđen u skladu sa čl. 39. i 40. ovog Zakona. (4) Osnovica dohotka iz st. (1) do (3) ovog člana utvrđuje se u skladu sa članom 7. ovog Zakona.  

 

Član 39.

(Kapitalni dobitak)

(1) Kapitalni dobitak, odnosno gubitak u smislu ovog zakona predstavlja razliku između prodajne cijene prava, udjela i vrijednosnih papira i njihove nabavne cijene, odnosno ostvarene prenosom: a) stvarnih prava na nepokretnom imovinom; b) autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine; 
c) udjela u kapitalu pravnih lica, dionica i ostalih vrijednosnih papira, uključujući i investicione fondove,  (2) Kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom u smislu ovog zakona, ne smatra se razlika nastala prenosom prava, udjela ili vrijednosnih papira, kada su stečeni nasleđem ili poklonom, a na koje je plaćen porez po drugim kantonalim propisima. (3) U svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, prodajnom cijenom se smatra ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje nadležni organ ako ocjeni da je ugovorena cijena niža od tržišne. Kod ugovorene, odnosno tržišne cijene uzima se cijena bez PDV-a. (4) Kod prenosa imovine i imovinskih prava putem razmjene za drugu imovinu i imovinsko pravo, prodajnom cijenom se smatra tržišna cijena imovine i imovinskih prava koje se daje u razmjenu. (5) Prodajnom cijenom investicionih udjela smatra se otkupna cijena investicionog udjela koja se sastoji od neto vrednosti imovine društva po investicionom udjelu na dan podnošenja zahtjeva člana fonda za otkup investicionih udjela, uvećane za naknadu za kupovinu ukoliko je društvo za upravljanje naplaćuje, saglasno zakonu koji uređuje investicione fondove.

 

Član 40.

(Utvrđivanje kapitalnog dobitka)

(1) U svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, nabavnom cijenom prava, udjela ili vrijednosnih papira, smatra se cijena po kojoj je porezni obveznik stekao pravo, udjel ili vrijednosni papir. (2) Kod vrijednosnih papira koji su stečeni kupovinom, a kojima se trguje na regulisanom tržištu kapitala u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, nabavnom cijenom smatra se cijena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, najniža zabilježena cijena po kojoj se trgovalo u periodu od godinu dana od dana koji prethodi prodaji tog vrijednosnog papira. (3) Kod vrijednosnih papira i udjela koji su stečeni kupovinom, a kojima se ne trguje na regulisanom tržištu kapitala u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, nabavnom cijenom smatra se cijena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, odnosno, ako to ne učini, njena nominalna vrijednost, a ako je reč o udjelima ili dionicama bez nominalne vrijednosti, srazmjerni dio neto imovine društva u momentu sticanja. (4) Ako je pravo, udio ili vrijednosni papir obveznik stekao poklonom ili nasleđem, nabavnom cijenom smatra se cijena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao to pravo, udio ili vrijednosni papir, a ako ne može da se utvrdi ta cijena onda njihova tržišna vrednost u momentu sticanja od strane poklonodavca, odnosno ostavioca, utvrđena od strane Porezne uprave.

 

Član 41.

(Porezni rashodi)

(1) Rashodi koji se priznaju pri obračunu dohotka od imovinskih prava jesu stvarni troškovi koje je obveznik imao pri ostvarivanju i učuvanju prihoda ili procentualno priznati rashodi. Rashodi se tokom poreznog perioda ne priznaju, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak. 
(2) Stvarni troškovi iz stava (1) ovog člana jesu troškovi koji se plaćaju za usluge odgovarajućoj autorskoj agenciji, organizaciji za zaštitu muzičkog autorskog prava i preduzećima i drugim pravnim licima ovlašćenim za prodaju i naplatu prihoda od autorskih djela. (3) Poreznom obvezniku - vlasniku prava industrijskog vlasništva, posebno se priznaju sledeći rashodi pri utvrđivanju dohotka i to:  a) takse i troškovi koji se plaćaju za zaštitu patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i tehničkih unapređenja, prema dokumentaciji nadležnog organa za njihovu zaštitu; b) troškovi izrade nacrta i tehničkog opisa patenata, malih patenata, žigova, modela, uzoraka i tehničkih unapređenja, koji su bili sastavni dio prijave kojom se od nadležnog organa traži njihova zaštita, prema potvrdi stručnog lica koje je izradilo te nacrte i tehničke opise i uz mišljenje o realnosti ovih troškova koje izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača; c) troškovi za izradu prototipa, potrebnog da bi se patent, mali patent, žig, model, uzorak ili tehničko unapređenje provjerili, pod uslovom da su prijavljeni, odnosno zaštićeni. Ako je prototip izrađen u privrednom društvu, odnosno pravnom licu, potvrdu o troškovima izrade izdaje izrađivač. Ako je prototip izradio pronalazač u sopstvenoj režiji, priznaju se stvarni troškovi koje je imao, a mišljenje o realnosti troškova izdaje odgovarajuća strukovna organizacija pronalazača (4) Poreznom obvezniku - autoru, odnosno nosiocu srodnog prava priznaju se rashodi u skladu sa članom 10. tačka d) ovog Zakona i to najviše do 30% ostvarenog prihoda. (5) Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda ostvarenih od vremenski ograničenog ustupanja imovinskih prava iznose 20% od prihoda ostvarenog po tom osnovu.  (6) Gubici od otuđenja imovine i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja imovine i imovinskih prava koji je ostvaren u istom poreznom periodu.

 

Član 42.

(Procijena dohotka)

Ako prihod iz čl. 36 i 37. ovoga Zakona, nije prijavljen ili nije prijavljen u tržišnom iznosu, dohodak će utvrditi Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojemu se imovina nalazi, mjestu u kojemu se imovinsko pravo daje na korištenje odnosno u mjestu u kojemu se imovinsko pravo otuđuje, na način utvrđen posebnim propisima. 
 
 
IV.  DOHODAK OD ULAGANJA KAPITALA

Član 43.

(Predmet oporezivanja)

(1) Prihodom od ulaganja kapitala smatraju se: a) prihodi po osnovu kamata; b) prihodi po osnovu dividende ili udjela u dobiti; c) prihodi po osnovu vrijednosnih papira; 

d) prihodi ostvareni od isplaćenog kapitala od dobrovoljnog dopunskog osiguranja (životnog, penzionog) ušteđenog od premija na koje korisniku osiguranja nisu obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak. (2) Kamatama iz stava (1) tačka a) ovoga člana smatraju se: a) kamata na oročenu ili rentnu štednju (uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloženih sredstava), b) kamata po vrijednosnim papirima, izuzev vrijednosnih papira čiji je izdavalac država, entitet, kanton ili jedinica lokalne samouprave c) kamata po osnovi datih zajmova, d) kamata kao raspodjele prihoda investicijskog fonda, ako se ne oporezuju kao udio u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda investicijskog fonda. (3) Prihodom iz stava (1) tačka b) ovoga člana smatra se svaka raspodjela dobiti privrednih društava u bilo kojem obliku, a posebno:  a) primici po osnovi dionica ili udjela u dobiti privrednih društava koje ostvaruju putem prenosa, dodjele ili kupovine vlastitih dionica ili udjela, a koji se ne smatraju prihodom od nesamostalnog rada u skladu sa odredbama ovog Zakona;  b) izuzimanje imovine i korištenje usluga privrednih društava za njihove privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) izvršeni tokom poreznog perioda na teret dobiti tekućeg razdoblja.  (4) Prihodom iz stava (1) tačka c) ovoga člana smatra se svaki prinos koji se ostvaruje držanjem vrijednosnog papira i izvedenica vrijednosnih papira. (5) Kod utvrđivanja dohotka od ulaganja kapitala rashodi se ne mogu odbiti.  
 
 
V.  OSTALI DOHODAK 
Član 44.

(Predmet oporezivanja)

(1) Ostalim prihodima iz člana 8. tačka e) ovog Zakona, osim prihoda iz člana 9. ovog Zakona smatraju se: a) prihodi sportista I sportskih stručnjaka b) prihodi od nagradnih igara; c) prihodi od igara na sreću; d) prihodi od povremenih slobodnih zanimanja i e) ostali drugi prihodi. (2) Prihodi sportista i sportskih stručnjaka iz stave (1) tačka a) ovog člana smatraju se prihodi koje ostvare profesionalni sportisti, sportisti amateri, sportski stručnjaci i stručnjaci u sportu od sportske organizacije, odnosno organizacije za obavljanje sportske djelatnosti, sportskih društava i saveza, koja nemaju karakter prihoda od nesamostalnog i samostalnog rada u smislu ovog Zakona. 
(3) Prihodima iz stav (2) ovog člana smatraju se naročito primanja po osnovu: a) naknade na ime zaključenja ugovora (transfer i dr.); b) naknade za korišćenje lika sportiste koje nemaju karakteristiku autorskog prava; c) novčane pomoći vrhunskim sportistima sa posebnim zaslugama; d) stipendije vrhunskim sportistima za sportsko usavršavanje; e) novčane i druge nagrade; f)    nacionalnog priznanja i nagrade za poseban doprinos razvoju i afirmaciji sporta; g) naknade i nagrade za rad sportskim stručnjacima, odnosno stručnjacima u sportu (treneri, sudije, delegati i dr.). (4) Prihod od nagradnih igara iz stav (1) tačka b) ovog člana predstavlja vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću, a dobitniku je isplaćen odnosno dat u novcu, proizvodu, uslugi, pravu, a dobitak odnosno njegova pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM.  (5) Prihod od igara na sreću iz stava (1) tačka c) ovog člana predstavlja vrijednost svake pojedinačne isplate odnosno dobitka ostvarenog učešćem u igrama na sreću, a koji je dobitniku isplaćen.

 

Član 45.

(Prihodi od povremenih slobodnih zanimanja)

(1) Prihodom od povremenih slobodnih zanimanja smatraju se svi prihodi koje fizičko lice ostvari radom, bez zasnivanja radnog odnosa sa poslodavcem, a kojim se bavi kao profesionalnim zanimanjem ili slobodnim aktivnostima s ciljem ostvarenja dohotka, a da nije samostalni poduzetnik. (2) Profesionalnim zanimanjem ili slobodnim aktivnostima u smislu stava (1) ovog člana, smatra se  nezavisna naučna, umjetnička, književna, konsultantska, istraživačka, nastavna ili obrazovna aktivnost, profesionalna aktivnost zdravstvenih radnika, veterinara, advokata, notara, revizora, poreznih savjetnika, novinara, samostalnih računovođa, inženjera, sportista, arhitekata, geodeta, prevodilaca, dizajnera, organizatora, turističkih vodiča, sudskih vještaka, aktuara, ovlaštenih procijenjivača, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija, aktivnost članova skupština, nadzornih odbora, upravnih odbora, odbora za reviziju, stečajnih upravitelja, delegata i druge slične aktivnosti. (3) Fizičko lice koje obavlja aktivnosti odnosno djelatnost iz stava (2) ovog člana, smatra se pojedinac koji pruža profesionalne usluge, uz uslov da vodi aktivnosti samostalno na osnovu svog znanja i stručnosti. (4) Primanja nerezidenta, po osnovu aktivnosti stava (2) ovog člana smatraju se prihodom od povremenih slobodnih zanimanja, ukoliko nerezident nema stalno mjesto poslovanja na teritoriji Federacije. (5) Ukoliko fizičko lice iz stav (3) ovog člana ostvari prihod od povremenih slobodnih zanimanja preko iznosa od 10.000,00KM na godišnjem nivou po osnovu aktivnosti iz stava (2) ovog člana, tako ostvareni prihod smatra se prihodom od samostalne djelatnosti, te se primjenjuju odredbe ovog Zakona koje se odnose na prihod od samostalne djelatnosti.  
(6) Iznimno, odredba stava (5) ovog člana se ne primjenjuju, ukoliko su fizička lica po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja fizička lica.

 

Član 46.

(Ostali drugi prihodi)

(1) Ostalim drugim prihodima u smislu člana 44. stav (1) tačka e) ovog Zakona smatraju se i drugi prihodi koji po svojoj prirodi čine dohodak fizičkog lica, a koji nisu oporezivi po drugom osnovu u skladu sa ovim Zakonom, a naročito:  a) prihodi po osnovu zastupanja bilo koje vrste;  b) prihodi po osnovu ugovora zaključenih preko omladinske ili studentske zadruge sa licem do navršenih 26 godina života ako je na školovanju u ustanovama srednjeg, višeg ili visokog obrazovanja; c) prihodi po osnovu naknada u vezi sa izvršavanjem poslova odbrane, civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda u visini I uslovima koji propiše Ministar; d) prihodi po osnovu prikupljanja i prodaje sekundarnih sirovina, uzgajanja i prodaje pečuraka, uzgoja i prodaje pčelinjeg roja (pčela), uzgoja i prodaje puževa, odnosno po osnovu prodaje drugih dobara ostvarenih obavljanjem privremenih ili povremenih poslova; e) prihodi ostvareni po osnovu dobrovoljne saradnje u humanitarne, zdravstvene, vaspitnoobrazovne, kulturne, sportske, naučno-istraživačke, vjerske i druge svrhe, odnosno sarađuju u sindikalnim organizacijama, komorama, političkim strankama, savezima i udruženjima, nevladinim i u drugim neprofitnim organizacijama, pri čemu ne ostvaruju bilo koju drugu naknadu po osnovu te saradnje u visini I uslovima koji propiše Ministar; f) prihodi isplaćeni iznad propisanih iznosa iz člana 9. stav (2) ovog Zakona, a da nisu prihodi iz člana 8. stav (1) tačka a), b), c) i d) ovog Zakona ili nisu navedeni u članu 9. stav (2) ovog Zakona. g) prihodi koji nisu navedeni u članu 9. stav (1) ovog Zakona. (2) Iznimno od stava (1) ovog člana oporezivim prihodom ne smatra se otpisano potraživanje od fizičkog lica – klijenta banke kada banka otpiše to potraživanje.  

 

Član 47.

(Osnovica poreza na dohodak na ostali dohodak)

(1) Osnovicu za obračun poreza na dohodak na prihode sportista i sportskih stručnjaka čini prihod iz člana 44. st. (2) i (3) ovog Zakona, rashodi se ne odbijaju.   (2) Kod utvrđivanja oporezivog dohotka na osnovu prihoda iz člana 44. stav (4), čl. 45. i 46. ovog Zakona, rashodi se ne odbijaju. (3) Osnovicu za obračun poreza na dohodak od dobitaka na prihode  iz člana 44. stav (4) ovog Zakona, čini svaki pojedinačno ostvareni dobitak čija je vrijednost veća od 100,00 KM.  (4) Osnovicu za obračun poreza na dohodak od dobitaka od igre na sreću čine prihodi iz člana 44. stav (5) ovog Zakona umanjeni za pripadajuću uplatu, koja uključuje iznos i pripadajuće naknade, a koja je inicirala učešće u igrama na sreću koje je rezultiralo dobitkom. 
(5) Ako se dobici iz stave (3) ovog člana sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka.  
 
 
TREĆI.  POSTUPAK UTVRĐIVANJA, PRIJAVE I NAPLATA POREZA 
 
I.  UTVRĐIVANJE POREZA NA DOHODAK

Član 48.

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalnog rada)

(1) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati/davanju dohotka, a uplaćuje se istog dana ili prvog dana po izvršenoj isplati/davanju.  (2) Obračun, obustavu i uplatu akontacije poreza na dohodak od nesamostalnog rada vrši poslodavac, a obveznik poreza na dohodak je zaposlenik.  (3) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalnog rada, koji se ostvaruje kod poslodavca kojem je zaposlenik dostavio svoju poreznu karticu, obračunava se mjesečno na osnovicu dohotka iz člana 20. ovog Zakona primjenom stopa iz člana 12. ovog Zakona.  (4) Akontacija poreza na dohodak od nesamostalnog rada, koji se ostvaruje kod poslodavca kojem zaposlenik nije dostavio svoju poreznu karticu, obračunava se mjesečno od osnovice dohotka koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalnog rada koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca primjenom stopa iz člana 12. ovog Zakona.  (5) Porez na dohodak na osnovu nesamostalnog rada, koji se obračunava na ostvareni dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije trajao duže od 10 dana, odnosno 80 sati, a za koji isplaćeni/dati dohodak ne iznosi više od 250,00 KM, obračunava se po stopi iz člana 12. ovog Zakona bez primjene ličnih odbitaka iz člana 21. ovog Zakona. (6) Strane organizacije koje ne uživaju diplomatski imunitet u Federaciji i zaposlenici u tim organizacijama koje imaju sjedište, odnosno prebivalište u Federaciji, dužni su pri isplati dohotka od nesamostalnog rada zaposlenim licima obračunati porez na dohodak u skladu sa st. od (1) do (5) ovog člana i uplatiti ga u zakonom propisanom roku.  (7) Porezni obveznik koji je zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu druge države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriji Federacije ima diplomatski imunitet, a kada je obveznik poreza prema ovom Zakonu, dužan je sam obračunati akontaciju poreza od nesamostalnog rada prema odredbama st. od (1) do (5) ovog člana i uplatiti je na propisani račun u roku od pet dana od dana kada je primio dohodak.  (8) Porezni obveznik – rezident Federacije koji dohodak od nesamostalnog rada ostvario neposredno iz inozemstva dužan je na taj dohodak sam obračunati akontaciju poreza od nesamostalne djelatnosti na način iz st. od (1) do (5) ovog člana i uplatiti je u roku od pet dana od dana kada je primio dohodak.  

 

Član 49.

Brisan  
 
 
Član 50.

(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od samostalnog rada)

(1) Akontacija poreza na dohodak od samostalnog rada utvrđuje se u visini godišnjeg iznosa, a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvrđen za posljednji porezni period, a plaća se mjesečno u visini od 1/12 godišnjeg iznosa akontacije.  (2) Iznimno stavu (1) ovog člana, akontaciju poreza na dohodak od samostalnog rada ne utvrđuje se kod paušalnog oporezivanja propisanog odredbama člana 30. ovog Zakona. (3) Akontacija poreza na dohodak od samostalnog rada iz stava (1) ovog člana koja se utvrđuje na način propisan odredbama člana 30. ovog Zakona, plaća se mjesečno i to do 15. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (4) Akontacija poreza na dohodak od samostalnog rada, koji se ostvaruje,  obračunava se mjesečno na osnovicu dohotka iz člana 24. ovog Zakona primjenom stopa iz člana 12. ovog Zakona.  (5) Porezni obveznik koji prvi put počinje sa obavljanjem samostalne djelatnosti nije dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dohodak za prvu godinu poslovanja. (6) Porezni obveznik može izmijeniti visinu mjesečne akontacije iz stava (1) ovog člana na osnovu validne dokumentacije kojom dokazuje razloge smanjenja, odnosno povećanja prijavljenog iznosa mjesečne akontacije poreza na dohodak. Zahtjev se upućuju nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave. (7) Porezna uprava može na osnovu obavljene kontrole ili nadzora, kao i podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava, ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika, sa kojima raspolaže, utvrditi novi iznos mjesečne akontacije.

 

Član 51.

(Paušalno utvrđivanje poreza)

(1) Samostalni poduzetnik koji je stekao pravo paušalnog oporezivanja u skladu sa čl. 30 i 31. ovog Zakona, plaća paušal u visini koja se odredi Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak. (2) Paušal se plaća se mjesečno i to do 15. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (3) Samostalnom poduzetniku koji plaća paušal, Porezna uprava može utvrditi akontativno plaćanje poreza, ukoliko na osnovu obavljene kontrole ili nadzora, kao i podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava, ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika sa kojima raspolaže, utvrdi da ne ispunjava uslove iz čl. 30. i 31. Ovog Zakona (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana porezni obveznik dužan je preći na utvrđivanje dohotka od samostalnog rada na način propisan odredbama člana 33. ovog Zakona.  

 

Član 52. 
(Utvrđivanje akontacije poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od ulaganja kapitala i ostalog dohotka)

(1) Porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, dohotka od ulaganja kapitala i ostalog dohodatka obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati/davanju dohotka, a uplaćuje se istog dana ili prvog narednog radnog dana po izvršenoj isplati/davanju.  (2) Obračun, obustavu i uplatu poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava, dohotka od ulaganja kapitala i ostalog dohodatka vrši rezidentni isplatilac dohotka i/ili primalac dohotka, a obveznik poreza na dohodak je fizičko lice primalac dohotka.  (3) Porez iz stava (1) ovog člana, koji se ostvaruje obračunava se po isplati na osnovice dohotka  iz čl. 38., 43. I 47. ovog Zakona primjenom stopa iz člana 12. ovog Zakona.  (4) Porezni obveznik – rezident Federacije koji je dohodak od imovine i imovinskih prava, dohotka od ulaganja kapitala i ostali dohodak ostvario neposredno iz inozemstva dužan je na taj dohodak sam obračunati porez na način iz st. od (1), (2) i (3) ovog člana i uplatiti je u roku od pet dana od dana kada je primio dohodak.  

 

Član 53.

(Utvrđivanje poreza na dohodak od nerezidenta)

(1) Kod obračuna poreza na dohodak po odbitku na prihode nerezidenta iz člana 4. stav (2) tačka b) ovog Zakona, a koji su oporezivi prema odredbama ovog Zakona, isplatilac prihoda primenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Bosna i Hercegovina zaključila ugovor o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, i da je on krajnji korisnik prihoda. (2) Status rezidenta države sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u smislu stava (1) ovog člana, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom o rezidentnosti i Izjavom da je krajnji korisnik.  (3) Ukoliko se primjenjuje niža porezna stopa od stope iz člana 12. ovog Zakona, isplatilac je dužan, uz propisani obrazac, priložiti nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave Potvrdu o rezidentnosti primaoca prihoda koju je izdao nadležni organ države primaoca, ne stariju od godine dana, i Izjavu nerezidenta da je on primalac prihoda i stvarni vlasnik, odnosno krajnji korisnik tog prihoda. (4) Ukoliko se porez po odbitku uredno i blagovremeno ne obustavi i/ili ne plati, isplatilac prihoda je dužan platiti porez po odbitku koji duguje nerezident kao da je to njegova porezna obaveza. (5) Ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja propisano oporezivanje u državi nerezidenta, isplatilac prihoda je dužan posjedovati u svojoj evidenciji dokumente iz stava (3) ovog člana.  
 
 

II.  PRIJAVA I UPLATA POREZA NA DOHODAK

Član 54.

(Prijava poreza na dohodak od nesamostalnog rada)

(1) Prijavu poreza na dohodak od nesamostalnog rada vrši poslodavac odnosno isplatilac dohotka prilikom isplate/davanja dohotka, a najmanje jednom mjesečno odnosno godišnje. 
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana sadrži evidencije o isplatama/davanjima za svakog zaposlenika posebno, sa podacima o obračunatim i uplaćenim doprinosima iz i na plaću i porezu na dohodak.   (3) Poslodavac je dužan prijavu iz stava (1) ovog člana, do 10.tog u mjesecu za prethodni mjesec, odnosno do kraja februara tekuće za prethodnu godinu,  dostaviti Poreznoj upravi prema mjestu svog sjedišta. (4) Poslodavci koji imaju više od pet (5) zaposlenih dužni su Poreznoj upravi prijavu iz stava (1) ovog člana dostavljati elektronskim putem.

 

Član 55.

(Prijava poreza na dohodak od samostalnog rada)

(1) Porezni obveznik odnosno samostalni poduzetnik je dužan nakon isteka poreznog perioda, odnosno do 31 marta tekuće godine za prethodnu godinu podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak iz člana 59. ovog Zakona i porezni bilans nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave prema mjestu sjedišta odnosno prebivališta poreznog obveznika. (2) Prijavu poreza na dohodak i porezni bilans dužan je podnijeti i nerezident koji ima stalno mjesto poslovanja na teritoriji Federacije na način propisan stavom (1) ovog člana. (3) Nosilac zajedničke djelatnosti, shodno članu 29. stav (5) ovog Zakona, dužan je po isteku poreznog perioda do 31 marta tekuće godine za prethodnu godinu podnijeti Poreznoj upravi prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti. (4) Samostalni poduzetnik koji u toku godine prestane, odnosno prekine obavljanje samostalne djelatnosti, dužan je da podnese Godišnju prijavu poreza na dohodak iz člana 59. ovog Zakona i porezni bilans za utvrđivanje poreza u roku od 30 dana od dana prestanka, odnosno prekida obavljanja djelatnosti. (5) Samostalni poduzetnik koji u toku godine, po riješenju Porezne obveze pređe na paušalno oporezivanje, dužan je da podnese Godišnju prijavu poreza na dohodak iz člana 59. ovog Zakona i porezni bilans za utvrđivanje poreza u roku od 30 dana od dana prelaska. (6) Oblik i sadržaj poreznog bilansa iz stava (1) ovog člana propisuje Federalni ministar finansija Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak.

 

Član 56.

(Prijava poreza na dohodak od ulaganja kapitala, od imovine i imovinksih prava i ostali dohodak)

(1) Prijavu poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dohodak od imovine i imovinskih prava i ostali dohodak vrši isplatilac odnosno primalac dohotka prilikom isplate/davanja odnosno primanja dohotka, istog dana ili prvog narednog radnog dana po izvršenoj isplati/davanju odnosno primanju dohotka. (2) Prijava iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o isplatiocu I primaocu prihoda i obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak.   (3) Porezni obveznik – rezident Federacije dužan je podnijeti Godišnju prijavu poreza na dohodak iz člana 59. ovog Zakona, ukoliko je dohodak ostvario neposredno iz inozemstva.

 

Član 57. 
(Porezna prijava)

Oblik i sadržaj poreznih prijava iz čl. 54., 55. i 56. ovog Zakona propisuje Federalni ministar finansija Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak

 

Član 58.

(Mjesto plaćanja)

(1) Porez na dohodak koji ostvare rezidenti Federacije i lica iz člana 4. stav (2) ovog Zakona, a koji je utvrđen u skladu odredbama ovog Zakona, plaća se prema mjestu prebivališta ili boravišta poreznog obveznika odnosno prema mjestu gdje se nalazi sjedište poslodavca, odnosno isplatioc dohotka.  (2) Porez na dohodak koji ostvare nerezidenti Federacije, a koji je utvrđen u skladu odredbama ovog Zakona, plaća se prema mjestu gdje se nalazi sjedište poslodavca, odnosno isplatioc dohotka. 
 

III.  GODIŠNJA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK

Član 59.

(Obveznik godišnje prijave poreza na dohodak)

(1) Porezni obvezniku dužan je sačiniti Godišnju prijavu poreza na dohodak, osim obveznika iz člana ovog Zakona, koji ostvaruje prihode iz više izvora utvrđenih u članu 8. ovog Zakona odnosno obveznik koji je ostvario dohodak na osnovu nesamostalnog rada istovremeno iz dva ili više izvora, te onaj koji je dohodak ostvario direktno iz inozemstva (bez posredovanja rezidentnog poslodavca), kao i onaj koji je ostvario dohodak za koji je, prema ovom Zakonu, propisana obaveza podnošenja godišnje porezne prijave ili kada Porezna uprava zatraži od poreznog obveznika da naknadno plati porez na osnovu prihoda iz člana 8. ovog Zakona. (2) Zaposlenik koji je u poreznom periodu ostvario dohodak od nesamostalnog rada samo kod jednog poslodavca i koji u istom poreznom periodu nije ostvario dohotke iz drugih izvora, nije dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu, ako je poslodavac na sve prihode i oporezive naknade koje mu je isplatio u tom poreznom periodu obračunao, obustavio i uplatio porez, odnosno postupio u skladu sa članom 48. ovog Zakona.  (3) Godišnja prijava sadrži podatke o poreznom obvezniku, prihodima i obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak.   (4) Oblik i sadržaj Godišnje prijave iz stava (3) ovog člana propisuje Federalni ministar finansija Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak. (5) Porezni obveznik dužan je nakon isteka poreznog perioda, odnosno do 31. marta  tekuće godine za proteklu godinu podnijeti Godišnju poreznu prijavu nadležnoj jedinici Porezne uprave prema mjestu plaćanja poreza na dohodak utvrđenom u članu 58. ovog Zakona. (6) Nosilac zajedničke djelatnosti, shodno članu 29. stav (5) ovog Zakona, dužan je po isteku poreznog perioda do kraja marta tekuće godine za proteklu godinu podnijeti Poreznoj upravi prijavu o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti. (7) Nerezident koji ima stalno mjesto poslovanja podnosi Godišnju poreznu prijavu nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatioca prihoda ili većeg dijela njegove imovine, odnosno prema mjestu u kojem je pretežno obavljao djelatnost ili mjestu u kojemu su se koristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak. (6) Ako porezni obveznik u poreznoj prijavi iskaže netačne ili nepotpune podatke, porez na dohodak utvrđuje Porezna uprava.  (7) Porezna uprava ima ovlaštenje da procijeni dohodak poreznog obveznika i utvrdi njegovu poreznu obavezu, odnosno podnese poreznu prijavu u ime poreznog obveznika u slučaju kada porezni obveznik sam to nije učinio u zakonom propisanom roku.  

 

Član 60.

(Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak)

(1) Porez na dohodak, za koji je propisana obaveza podnošenja Godišnje prijave poreza na dohodak, porezni obveznik obračunava po isteku poreznog perioda.  (2) Porez na dohodak obračunava se po stopi iz člana 12. ovog Zakona na dohodak utvrđen u skladu sa članom 11. ovog Zakona.  (3) Poreznom obvezniku koji ostvari dohodak iz inozemstva, odnosno na drugoj teritoriju Bosne i Hercegovine, porez na dohodak utvrdit će se na osnovu odredbi ovog Zakona i člana 15. Zakona uz priznavanje plaćenog poreza na dohodak u inozemstvu odnosno na drugoj teritoriji u Bosni i Hercegovini.

 

Član 61.

(Uplata godišnjeg poreza na dohodak)

(1) Porezni obveznik dužan je u roku propisanom za podnošenje porezne prijave u cijelosti izmiriti obaveze na osnovu poreza na dohodak za prethodni porezni period, a najkasnije u roku od pet (5) dana od podnošenja Godišnje prijave poreza na dohodak.  (2) Uplate akontacija poreza na dohodak koje su izvršene u ime poreznog obveznika ili ih je sam porezni obveznik uplatio u toku godine, umanjuju iznos godišnjeg poreza iskazanog u poreznoj prijavi. (3) Ukoliko je porezni obveznik u toku jednog poreznog perioda na ime akontacije poreza na dohodak uplatio iznos koji je veći od iznosa godišnjeg poreza iskazanog u poreznoj prijavi, više uplaćeni iznos Porezna uprava usmjerit će za plaćanje dospjelih poreza po drugim osnovama. Ukoliko iznos preplate prelazi iznos dugovanja na osnovu dospjelih plaćanja poreznih obaveza, obveznik se može izjasniti da li preplaćenim iznosom želi izmiriti buduće obaveze ili želi da se izvrši povrat preplaćenog iznosa. Povrat preplaćenog iznosa izvršit će se u roku od 90 radnih dana od dana isteka roka za podnošenje porezne prijave  (4) Pravo na povrat pretplaćenog poreza na dohodak utvrđuje Porezna uprava došenjem rješanja o povratu poreza, a povrat iznosa utvrđenog ovim rješenjem, na tekući račun poreznog obveznika, u roku iz stava (3) ovog člana, vrši ministarstvo finansija na čijem području se nalazi prebivalište poreznog obveznika.  

 

Član 62.

(Način oporezivanja)

(1) Porez po odbitku od svakog pojedinačnog prihoda utvrđuje i plaća poslodavac ili isplatilac (u daljem tekstu: porezni agent), 
a) na dohodak ostvaren iz prihoda u skladu člana 19. ovog Zakona, izuzev poreznog obveznika iz člana 48. st.(7) i (8) ovog Zakona koji porez na dohodak plaća u skladu sa članom 13. tačka c) ovog Zakona,  b) na dohodak ostvaren iz prihoda u skladu čl. 36., 37., 43. i 44. ovog Zakona,  (2) Porez na dohodak po Rješenju Porezne uprave plaća samostalni poduzetnik iz člana 30. ovog Zakona. (3) Porez na dohodak u skladu sa članom 13. tačka c) ovog Zakona, plaća porezni obveznik na dohodak ostavren iz prihoda iz čl. 23., 36.,  37., 43. i 44. ovog Zakona, ukoliko porezni agent ne vrši isplatu/davanje, te nema obavezu da obračuna i plati porez po odbitku. 
 

ČETVRTI IZVJEŠTAVANJE I PROCEDURE 
 
I.  IZVJEŠTAVANJE I PRIKUPLJANJE PODATAKA

Član 63.

(Dostavljanje podataka od poreznih obveznika)

1) Porezni obveznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost iz člana 23. ovog Zakona, kao i oni koji počinju ostvarivati dohodak neposredno iz inozemstva, te oni koji počinju davati u zakup i iznajmljivati pokretnu i nepokretnu imovinu, dužni su nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave prijaviti početak obavljanja djelatnosti davanja u zakup i iznajmljivanja, kao i ostvarivanja dohotka u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana ostvarivanja dohotka.  (2) Porezni obveznik koji u toku godine izvrši prenos prava po osnovu kojeg može nastati kapitalni dobitak ili gubitak u skladu sa ovim Zakonom dužan je da podnese poreznu prijavu najkasnije u roku od 30 dana od: a) dana zaključenja ugovora o prenosu stvarnih prava na nepokretnostima, ugovora o prenosu autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, kao i udjela u kapitalu pravnih lica; b) isteka svakog kalendarskog polugodišta u kojem je izvršen prenos vrijednosnih papira.

 

Član 64.

(Dostavljanje podataka od nadležnih organa)

Nadležni organi i uprave koji su ovlašteni za izdavanje odobrenja za obavljanje samostalne djelatnosti, kao i rješenja o privremenoj obustavi, zabrani ili prestanku obavljanja djelatnosti, dužni su o tome obavijestiti Poreznu upravu dostavom jednog primjerka odobrenja, odnosno rješenja.

 

Član 65.

(Dostavljanje podataka od drugih lica)

(1) Fizička i pravna lica dužna su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi, o uslugama, kao i podatke o isplaćenim plaćama i drugim prihodima, s ciljem utvrđivanja ili kontrole prijavljenog prihoda odnosno dohotka za određeni porezni period.  
 
(2) Banke i druge finansijske institucije koje su ovlaštene za obavljanje platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njen zahtjev dostaviti podatke o prometu putem računa obveznika poreza na dohodak, podatke o kamatama, kao i druge podatke koji su povezani sa računom ili prometom lica. (3) Fizička i pravna lica i institucije iz st. (1) i (2) ovog člana dužna su Poreznoj upravi omogućiti uvid i u poslovne knjige i evidencije s ciljem utvrđivanja i prikupljanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza na dohodak.  (4) Fizička i pravna lica i institucije iz st. (1) i (2) ovog člana dužne su Poreznoj upravi u propisanom roku na propisanom obrascu dostavljati i podatke o isplaćenim propisanim prihodima na koje se ne plaća porez na dohodak i o drugim propisanim prihodima koji se u smislu ovoga Zakona ne podliježu porezu. (5) Organizator tržišta kapitala u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala dužan je da u roku od 30 dana od isteka svakog kalendarskog polugodišta Poreznoj upravi FBIH u elektronskom obliku dostavi izvještaj o prenosu vrijednosnih papira izvršenom u tom polugodištu. (6) Banke su dužne da u roku od 30 dana od isteka kalendarskog polugodišta Poreznoj upravi FBIH u elektronskom obliku dostavi izvještaj o svim ostvarenim kamatama na štednju koje je obračunala i uplatila depozitarima, te izvještaje o prenosu vrijednosnih papira kod skrbničkih poslova, u tom polugodištu.

 

Član 66.

(Obaveza isplate na račun)

Isplate prihoda koji se smatraju dohotkom te isplate izuzetih prihoda  vršit će se na račun obveznika poreza otvoren kod banke, a iznimno i na ostale račune u skladu sa Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dohodak u gotovom novcu. 
 
 

II.  PROCEDURALNE ODREDBE 
Član 67.

(Ostali postupci)

Na postupke naplate i povrata poreza na dohodak, obračun i uplata zatezne kamate, izdavanje rješenja, žalbeni postupak, i prekršajni postupak primjenjivat će se odredbe drugih propisa.

 

Član 68.

(Zabrana isplate)

Fizičko lice ne može vršiti isplate iz dobiti, davati pozajmice ili vršiti prijenos imovine na druga lica, ukoliko na dan isplate ima neizmirenih obaveza po osnovu direktnih poreza i/ili doprinosa ili obaveza prema zaposlenicima. 
 

III.  OVLASTI MINISTRA FINANSIJA 
Član 69.

Federalni ministar finansija se posebno ovlašćuje da Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dohodak propiše:  
a) način pod kojima se mogu isplatiti  neoporezivi iznosa primanja odnosno donacija koje građani ostvaruju po osnovu darovanja za zdravstvene potrebe (član 8. stav (2) tačka a) Zakona),  b) vrste tjelesnih oštećenja, umanjene radne sposobnoste, neimovinske štete i nesreća na radu za koje se isplaćuju ili daju naknade od strane poreznog agenta (član 8. stav (2) tačka b) Zakona), c) uslove neoporezivanja nasljedstva i poklona ukoliko su na njih plaćeni porezi po propisima kantona  (član 8. stav (2) tačka c) Zakona), d) način, procedure i vrste isplata po osnovu stipendija i/ili školarine (upisnine) učenika i studenata na redovnom školovanju, kao i uslove isplate iste (član 8. stav (2) tačka d) Zakona), e)  način, procedure i tretman vrste po osnovu troškova prakse i obrazovanja učenika i studenata na redovnom školovanju, (član 8. stav (2) tačka e) Zakona), f) način, procedure i tretman vrste naknada po osnovu volontiranja koju ostvaruje volonter, u skladu sa zakonom koji uređuje volontiranje, (član 8. stav (2) tačka f) Zakona), g) način, procedure i tretman vrste naknada po osnovu pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove porodice ili penzionisanog radnika, pomoći u slučaju teške invalidnosti, bolesti zaposlenog, koje daje ili isplaćuje porezni agent (član 8. stav (2) tačka g) Zakona), h) način, procedure i tretman vrste naknada po osnovu pomoći zbog uništenja ili oštećenja imovine usljed elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih događaja, koje daje ili isplaćuje porezni agent (član 8. stav (2) tačka h) Zakona), i) način, procedure i tretman vrste naknada po osnovu štete zbog posljedica nesreće prema odluci suda ili nagodbi u toku sudskog postupka, (član 8. stav (2) tačka i) Zakona), j) način, uslovi, procedure i tretman prihoda od prodaje imovine koja je korištena u lične svrhe, (član 8. stav (2) tačka j) Zakona), k) način, procedure i tretman vrste naknada za osvojene, odnosno dobijene nagrade u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim takmičenjima, (član 8. stav (2) tačka k Zakona), l) način, uslovi, procedure i tretman otpremnine od strane poslodavca prema zaposleniku (član 8. stav (2) tačka l) Zakona), m) način, uslovi i tretman isplate  prihoda po osnovu osiguranja života, stvari, imovine i odgovornosti, prihoda po osnovu isplaćenih naknada životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i prihodi po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja (član 8. stav (2) tač. m) i n) Zakona), n) način i uslovi pod kojima se mogu isplatiti troškovi smještaja na službenom putovanju (član 19. stav (5) tačka e) Zakona), o) način, tretman i uslovi pod kojima se mogu isplatiti fizičkim licima koje ostvaruju u neprofitnim pravnim licima za dobrovoljno učešće u akcijama koje su u opštem javnom interesu (član 8. stav (2) tačka q) Zakona), p) način, vrste i uslovi isplate naknade socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava članarine članovima (član 8. stav (2) tačka r) Zakona), q) način, vrste i uslovi isplate naknada bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa Europske unije putem akreditiranih tijela za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova Europske unije (član 8. stav (2) tačka s) Zakona), r) uslovi i način i vrste isplate naknada koje se isplaćuju s osnova radnog odnosa (član 8. stav (2) tačka t)) s) uslovi, način i procedure isplate koje obveznici poreza na dohodak mogu izvršiti u gotovom novcu (član 66. Zakona). t) oblik i sadržaj poslovnih knjiga i evidencija te način vođenja poslovnih knjiga fizičkih lica, samostalnih poduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost (član 33. Zakona).  u) oblik i sadržaj prijave o utvrđenom dohotku od zajedničke djelatnosti (član 29. Zakona),  v) oblik i sadržaj prijava o utvrđenim oporezivim i neoporezivim dohocima, te način utvrđivanja i plaćanja akontacija poreza na dohodak (čl. 48. do 53. Zakona),  w) mogućnosti i načini korištenja ličnog odbitka za poreznog obveznika i izdržavane članove njegove porodice (član 21. i 22. Zakona),  x) način uračunavanja poreznog kredita u poreza na dohodak (član 15. Zakona);  y) oblik i sadržaj izvještaja za dostavu podataka (član 65. st. (5) i (6) Zakona)  z) visinu paušala samostalnog poduzetnika koji je stekao pravo paušalnog oporezivanja u skladu sa čl. 30. i 31. ovog Zakona (član 50. stav (1) Zakona) 
 
 
IV.  KAZNENE ODREDBE 
Član 70.

(Prekršaji poreznog agenta)

(1) Isplatioci prihoda odnosno porezni obveznici koji, činjenjem ili nečinjenjem, naprave prekršaj u vezi sa odredbama ovog zakona, podliježu novčanoj kazni za prekršaje.  (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 70.000,00 KM kaznit će se za prekršaj porezni agent – pravno lice ako: a) za svoje uposlene i fizička lica bez zasnivanja radnog odnosa ne izvrši obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (član 48. Zakona);  b) ne izvrši prijavu obračunatog poreza na dohodak na propisani način  (čl. 54. do 57. Zakona);  c) ne vrši isplati uposlenim, građanima, trećim licima na račun kod banke odnosno suprotno načinu isplate koje se obveznicima poreza na dohodak mogu izvršiti na ostale račune  u gotovom novcu (član 66);  d) vrši isplate u skladu sa članom 68. Zakona;  e) ne dostavljaju izvještaj o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak poreznim obveznicima;  f) u propisanom roku ne uplati ili uplati manju akontaciju poreza na dohodak.  
(3) Za prekršaj iz stava (2) ovog člana, kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog  lica novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (2) ovog člana, kaznit će se i fizičko lice - poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM. (5) Novčane kazne propisane st. (2), (3) i (4) ovog člana povećavaju se za 50% u slučajevima kada je isplatioc prihoda odnosno porezni obveznik počinio ponovni drugi ili više puta, prekršaj iz stava (2) ovog člana, ali ne preko maksimalnih iznosa propisanih posebim propisima

 

Član 71.

(Prekršaji poreznog obveznika)

(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj porezni obveznik ako: a) ne izvrši godišnju prijavu, obračun i uplatu poreza na dohodak (član 59. Zakona) b) u propisanom roku ne prijavi početak obavljanja djelatnosti, iznajmljivanja i/ili osvarivanja dohotka (član 63. Zakona) c) u propisanom roku ne uplati ili uplati manju akontaciju poreza na dohodak  (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana, kaznit će se i fizičko lice –samostalni poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (3) Novčane kazne propisane st. (1) i (2) ovog člana povećavaju se za 50% u slučajevima kada je porezni obveznik počinio ponovni drugi ili više puta, prekršaj iz stava (1) ovog člana, ali ne preko maksimalnih iznosa propisanih posebim propisima 
 
 
V.  PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 72.

(Prelazne odredbe)

Porezne obaveze koje su nastale do dana stupanja na snagu ovog Zakona izvršit će se u skladu sa propisima koji su bili na snazi u momentu nastanka porezne obaveze.  

 

Član 73.

(Podzakonski akti)

Ministar će u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti sljedeće podzakonske akte:  a). Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kojim će se detaljnije urediti oporezivi i neoporezivi prihodi, te propisati način utvrđivanja oporezivog dohotka, principi utvrđivanja dohotka, obaveze i prava poreznih obveznika i poreznog agenta, postupak utvrđivanja poreza na dohodak, oblik i sadržaj prijava, izvještaja i drugih evidencija, oblik i način izdavanja porezne kartice, oblik, sadržaj i način vođenja poslovnih knjiga i evidencija, način vršenja godišnjeg obračuna poreza na dohodak, te sačinjavanja i podnošenja godišnje prijave, visinu paušala, i druga pitanja od značaja za oporezivanje.  
b). Pravilnik o paušalnom oporezivanju, kojm će detaljnije urediti način, uslove, procedure, pravila i odobravanja paušalnog oporezivanja, zatim uslove, kriterije i elemente paušalnog oporezivanja.

 

Član 74.

(Prestanak važenja)

Danom početka primjene ovog Zakona prestaje da važi Zakon o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13).  

 

Član 75.

(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 01.01.2017. godine.