Svjetlana Prole, arhitektica i modna dizajnerka: Bosanska kreativka

03.05.2013. 10:22 / Izvor: Dom info
Svjetlana Prole, arhitektica i modna dizajnerka: Bosanska kreativka

Svjetlana je arhitektica, modni dizajner. Možda će neki pomisliti da angažman na više polja rezultira nedovršenim poslom na svakom od njih, ali Svjetlana se kroz ove oblasti kreće jednom linijom koja ih sve povezuje - dizajnom.

Svjetlana Prole

Svjetlana Prole savršeni je pripadnik grupe bh. kreativaca na koje vrijedi obratiti pažnju. Naime, kad kažemo bh. kreativci, mislimo na mlade, obrazovane ljude koji se isključivo svojim radom, talentom i umijećem bore za mjesto na umjetničkoj i poslovnoj sceni Bosne i Hercegovine. Naime, Svjetlana je arhitektica, modni dizajner. Možda će neki pomisliti da angažman na više polja rezultira nedovršenim poslom na svakom od njih, ali Svjetlana se kroz ove oblasti kreće jednom linijom koja ih sve povezuje - dizajnom.

Na koji način si povezala arhitekturu i modu?

- Po završetku srednje škole dizajn enterijera sam upisala na Arhitektonskom fakultetu u Banjaluci. U toku studija zainteresovala sam se za koncepciju modnog dizajna i počela samoinicijativno s istraživačkim radom. Arhitektura mi je pomogla da izrazim svoj lični stil u konstruisanju i dizajniranju odjeće. Kroz modu se bavim i arhitekturom na jedan indirektan način. Uostalom, tema mog diplomskom rada, pod nazivom "Kreativni presjeci: arhitektura i moda", odnosila se na ove dvije grane umjetnosti, koje su u suštini veoma kompatibilne.

Ako se bavite bilo kojom vrstom dizajna, konceptualna ideja ima uvijek isto polazište koje se provlači kroz formu, konstrukciju i materijalizaciju. Jedina razlika je u prostornoj orijentaciji.

Dosad si se uspješno kretala između različitih oblasti dizajna?

- Imala sam priliku da radim u modnoj kući "Bellissima", gdje sam stekla praktično iskustvo - proces nastajanje odjevnog predmeta. Trenutno radim kao dizajner namještaja u "Urban namještaju", tako da opet imam priliku da iskusim proces nastajanja komada namještaja i istovremeno ih uporedim.

Iskustva su uvijek dragocjena. A što se tiče samostalne prezentacije u vezi s modnim dizajnom, trenutno se pripremam da predstavim kolekciju "Colorfull Cuting" na "Fashion fairu", koji će biti održan tokom ovog mjeseca u Banskom dvoru. Ove godine imam i kuriozitet da učestvujem u idejnom rješenju modne piste i pozadine zajedno sa studentima Arhitektonskog fakulteta.

Kako izgleda tvoj način rada, kako bi opisala svoj dizajn?

- Formu ženskog tijela svodim na geometriju, kao što bilo koji oblik u prirodi možete dovesti u geometrizovanu formu i kao rezultat toga sam dobila modne predmete oštrih linija. Usput se poigravam dekonstukcijom i materijalizacijom i sve to dobija pečat individualnog.

Kolekcije "Colorfull Cutting" nastala je postepenim REZotkrivanjem ili zarezivanjem pojasa kao segmenta u formiranju odjevnog predmeta, iz čega su nastale vrlo provokativne odjevne forme koje su u materijalizaciji kontrastne. Kolekcija se, takođe, bazira na organskom oblikovanju grudnog pojasa, rendgenski stilizovanog.

Materijali su nježni u skladu s namjenom kolekcije proljeće/ljeto 2013. i obojeni "ice cream" bojama. Otud i naziv kolekcije "Colorfull Cutting".

S obzirom na to da trenutno radiš na dizajnu namještaja, da li je i kakve promjene potrebno uvesti da bi se "osavremenio" domaći ustaljeni dizajn enterijera?

- Osavremenjavanje dizajna na ovim prostorima prilično je zahtijevna tema, s obzirom na opšte parametre kojima se estetika vrednuje. Problematika se striktno ne odnosi na dizajn enterijera, nego uopšteno na dizajn. Mislim da je materijalni faktor presudan za to - da bismo se bavili dizajnom na jednom višem nivou, moramo biti materijalno situirani, jer kvalitetan dizajn je stvar luksuza i prestiža. Naravno da mi kao individualci možemo na to dosta uticati, zahvaljujući dostupnosti informacija, ali to i dalje ostaje alternativna metoda.

Tvoja vizija savršenog doma?

-  Moja ideologija savršenog doma odnosi se na eklektičnost, jer se ne bih mogla odlučiti striktno za jedan stilski pravac. Naravno da savremena arhitektura u velikoj mjeri utiče na moje poimanje estetike, ali s obzirom na to da izuzetno cijenim klasične stilske pravce - na kraju se opredjeljujem za, popularno rečeno, "spoj nespojivog". Opisala bih jedna takav trpezarijski sto koji me je oduševio. Sto je u dvotrećinskom omjeru rascijepljen, 2/3 stola su u minimalističkom dizajnu, a 1/3 je klasičan stilu iz art nouveau. Ili još jedan interesantan primjer jeste sofa čija je kompletna konstrukcija od kamena, a u nju su utisnute klasične skulpture, rozete, vijenci... Sjedeći i naslonski jastuci su od baršuna. Po sličnom konceptu projektovala sam i modni centar za diplomski rad...

Trendovi se brzo mijenjaju, koji su tebi draži, retro - oni što nam se vraćaju, ili futuristički - oni koji tek dolaze.

- Moda je danas promjenljiva i konstantno traži inspiraciju u prošlosti i vješto balansira između prošlog vremena i vremena koje dolazi. Tako da se ne bih mogla opredijeliti za jedno. Zapravo moj odgovor se poklapa sa odgovorom na prethodno pitanje.

Da li misliš da u našoj arhitekturi ima kiča koliko i u odjeći i na koji način se on ogleda?

- Kič je stvar nerazvijenog ukusa, samim tim i manipulacija pravim umjetničkim vrijednostima, tako da se on implementira u svim sferama životnog stila onoga ko ga plasira. Problem je što kič u velikoj mjeri postaje mjerilo za lijepo kod većine ljudi, pa se onda postavlja retoričko pitanje: da li je to zaista lijepo? Jer više puta izgovorena laž postaje istina...

 Između funkcionalnosti i estetike (odjeća, uređenje doma, arhitektura) šta ti biraš?

- Krajnje subjektivan i jasan odgovor - estetika mi je ključna pri odabiru bilo kakvog predmeta. Na koji način da nešto zapazim ukoliko mi vizuelno nije dopadljivo? Kasnije razmatram i funkcionalnost predmeta, uz to smatram da kvalitetan dizajn sigurno odgovara i na pitanje funkcije.

Čiji rad na tebe ostavlja utisak bilo da je riječ o dizajnerima, arhitektama, umjetnicima?

- Teško je izdvojiti nekog ponaosob, jer to su kreativci koji konstantno imaju šta da ponude. Neki od konceptualnih umjetnika čiji rad izuzetno cijenim su Martin Margiela, Marina Abramović, Stephan Roland...

 Kako izgleda baviti se tvojim poslom u BiH?

- Mislim da možete i pretpostaviti kako izgleda baviti se privrednom granom u koju se minimalno ulaže.

Koje su tvoje želje i ambicije što se tiče poslovnih planova?

-  Voljela bih da posjedujem sopstveni studio za dizajn odjevnih predmeta i ako mogu nastaviti s maštarijom. To bi paralelno bio i studio za arhitekturu unutrašnjeg prostora. Ono što bi sad u ovim okolnostima bilo najrealnije jeste nekakav prostor koji bi bio na raspolaganju dizajnerima, nešto slično što posjeduju dizajneri iz okruženja.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti