Jedno od najvećih iznenađenja u Hollywoodu 8. decembra, barem kada je riječ o vijestima koje nisu povezane sa bitkom za Warner Bros Discovery bilo je to što Avatar: Fire and Ash nije nominovan ni u jednoj od glavnih kategorija ovogodišnje dodjele Zlatnih globusa. U znak priznanja da će nastavak dva od tri najprofitabilnija filma svih vremena gotovo sigurno biti najveći film godine, i da bi potencijalno mogao da prihoduje više od dvije milijarde dolara, udruženje koje dodjeljuje nagrade ipak ga je nominovalo u kategoriji dostignuća na bioskopskim blagajnama. Uprkos činjenici da film zapravo još nije ni izašao – premijera je zakazana za ovaj petak.

Takvo je povjerenje u reditelja Avatara, Jamesa Camerona. Tokom svoje četrdesetogodišnje karijere, 71-godišnji filmski autor sve više je investirao u svoje projekte. Suočavao se sa vrtoglavim očekivanjima da svaki put isporuči pravo bogatstvo na bioskopskim blagajnama. Počev od osamdesetih godina i filmova Terminator i Osmi putnik, pa sve do Titanika i prva dva filma iz serijala Avatar, Cameronovi filmovi su zajedno donijeli gotovo devet milijardi dolara širom svijeta. Njegov udio u tom novcu čini najveći dio ličnog bogatstva koje Forbes sada procjenjuje na 1,1 milijardu dolara.

Malo filmadžija među milijarderima

Time se Cameron svrstava u izuzetno kratak spisak filmskih autora koji su dostigli status milijardera. Među njima su George Lucas, Steven Spielberg, Peter Jackson i Tyler Perry. Za razliku od ostalih, koji su imali značajne ugovore ili izvore prihoda izvan Hollywooda, Cameron je taj prag dostigao gotovo isključivo zahvaljujući uspjehu svojih filmova. Ipak, u intervjuima odbacuje svako pominjanje svog bogatstva.

"Volio bih da sam milijarder", rekao je Cameron u nedavnom podcast intervjuu za Matta Bellonija. "Priča o milijarderima podrazumijeva određene ugovore koji nisu postojali, kao prvo. A kao drugo, za 30 godina nisam potrošio ni cent."

Čak i kada se uzmu u obzir Cameronova opsežna podvodna istraživanja, filantropija usmjerena na zaštitu prirode i transakcije u vezi s nekretninama, kao i njegova duga praksa odricanja ili rizikovanja sopstvenih honorara kako bi zadržao kreativnu kontrolu, Forbes procjenjuje da njegove plate, učešća u profitu, prihodi od licenci za tematske parkove i igračke, kao i vrijednost udjela u njegovoj produkcijskoj kući Lightstorm Entertainment, više nego nadoknađuju razliku.

A u narednim mjesecima postaće još bogatiji. Forbes procjenjuje da bi Cameron mogao da zaradi najmanje 200 miliona dolara (prije poreza i troškova) od filma Avatar: Fire and Ash. Pod uslovom da film ispuni visoka očekivanja u pogledu zarade.

Početak velike karijere

Riječ je o izuzetnom usponu za nekadašnjeg studenta koji je napustio fakultet. U ranim dvadesetim radio je kao vozač kamiona. Potom je dobio posao asistenta produkcije u kompaniji New World Pictures Rogera Cormana, za koji, kako kaže, primao 175 dolara sedmično. Cameronov prvi rediteljski posao, film Piranha II: The Spawning iz 1981. godine, nije bio mnogo bolje plaćen. Naročito nakon što je otpušten dvije sedmice po početku snimanja zbog kreativnih nesuglasica. Dobio je samo polovinu obećanog honorara od 10.000 dolara.

Njegov veliki proboj dogodio se tri godine kasnije sa filmom Terminator. Ta ideja mu je, kako kaže, pala na pamet u grozničavom snu dok je, bolestan, boravio u Rimu radeći na filmu Pirana II. U zamjenu za garanciju da će mu biti dopušteno da režira film, Cameron je preduzeo svoj prvi veliki rizik i prodao scenario producentici Gale Anne Hurd za jedan dolar. Film je širom svijeta prihodovao 78 miliona dolara sa budžetom od 6,4 miliona. Lansirao je karijere Camerona i glavne zvijezde Arnolda Schwarzeneggera i počeo franšizu koja je do danas ukupno donijela više od dvije milijarde dolara. Nakon što se 1985., oženio Hurd, Cameron je brzo nastavio sa filmovima Osmi putnik iz 1986 (prihod od 131 milion dolara uz prijavljeni budžet od 18 miliona) i Ambis iz 1989 (90 miliona dolara uz prijavljeni budžet od 70 miliona). Par se razveo iste godine.

Priča o novcu, koliko njegovi filmovi koštaju i koliko zarađuju, prati Camerona tokom čitave karijere. Stekao je reputaciju intenzivnog perfekcioniste, sa sklonošću ka probijanju budžeta, što je stavljalo ogroman pritisak na svaki film da komercijalno uspije. Ipak, u gotovo svakom slučaju, uspio je da ispuni očekivanja.

Terminator 2

Terminator 2: Sudnji dan iz 1991., bio je tada najskuplja holivudska produkcija ikada, sa budžetom većim od 90 miliona dolara, djelimično zbog upotrebe tada još nove, kompjuterski generisane slike (CGI). Film je potom postao najuspješniji te godine i premašio 500 miliona dolara prihoda na blagajnama širom svijeta. Donio je i dodatne milione kroz prodaju VHS kaseta (po astronomskoj početnoj maloprodajnoj cijeni od 99,95 dolara).

Pored honorara od šest miliona dolara za film, Cameron je nagrađen petogodišnjim ugovorom vrijednim 500 miliona dolara sa studijom Fox za svoju produkcijsku kuću Lightstorm Entertainment, kako bi finansirao čitav niz projekata koje bi pisao, režirao i producirao.

To partnerstvo bilo je stavljeno na probu već na njegovom narednom filmu, Istinite laži, sa Schwarzeneggerom i Jamie Lee Curtis u glavnim ulogama. On je premašio prvobitno prijavljeni budžet od 40 miliona dolara i studijski nametnut limit od 70 miliona. Postao je, kako se vjeruje, prva filmska produkcija čija je cijena premašila 100 miliona dolara. Umjesto da se odrekne kreativne kontrole, Cameron je ponovo pregovarao o ugovoru sa Foxom. Dozvolio je studiju da dio njegove zarade usmjeri na povraćaj ulaganja. Još jednom, film je nadmašio očekivanja i prikupio 378 miliona dolara širom svijeta. Završio je kao treći najgledaniji film 1994.

Getty images

Cameronovo prokletstvo

"Lično me je koštalo to što sam potrošio više novca na Istinite laži", rekao je Cameron tada za Entertainment Weekly. Dao je tada ono što je u suštini teza čitave njegove karijere.

"Za mene, želja da se napravi najbolji mogući film uvijek pobjeđuje. Jednostavno ne mogu da radim stvari ispod nivoa za koji mislim da je ispravan. Ne umijem da ‘odradim’. To je prokletstvo. A taj način razmišljanja usađen je u svakoga ko radi na svakom aspektu filma. Tako da svi troše više kako bi film bio bolji."

Taj kreativni sukob ponovio se u mnogo većim razmjerama sa Titanicom iz 1997. godine. Kako je budžet narastao na više od 200 miliona dolara, zbog digitalnih, ali i praktičnih efekata koji su uključivali i potapanje čitavog broda, Cameron je ponudio da vrati novac koji je dobio za režiju i produkciju (sedam miliona dolara, prema tadašnjem izvještavanju Forbesa), kao i svoje učešće u zaradi na osnovu bruto prihoda. Mediji nisu mogli da odole metaforama o skupocjenom brodu koji tone. Studio se pripremao za katastrofu na blagajnama.

"Jimovo samopouzdanje nikada nije posustalo", kaže za Forbes Josh McLeglen koji je bio prvi pomoćnik reditelja na Titanicu i Avataru. "On radi tačno na ivici mogućeg, a onda tu granicu dodatno gura."

Film je na kraju u prvom bioskopskom prikazivanju prihodovao 1,8 milijardi dolara. Postao je najuspješniji film svih vremena. Potom je prodat i u nevjerovatnih 58 miliona VHS primjeraka, čime je ostvaren procijenjeni prihod od 800 miliona dolara. Kao kompenzaciju za Camerona, Fox mu je, prema izvještajima Forbesa, dodijelio 10% profita filma. To mu je donijelo oko 150 miliona dolara prije poreza i troškova.

Kralj svijeta i novi izazov

Kada je Titanic naredne godine osvojio 11 Oskara, uključujući nagrade za najbolji film i najbolju režiju, Cameron je sa bine slavno citirao sopstveni film: "Ja sam kralj svijeta!".

Uprkos tom uspjehu, Fox je u početku odbio njegov sljedeći film. Bio je to naučnofantastični ep koji je trebalo da se odvija na planeti u potpunosti stvorenoj digitalnim efektima. Po sopstvenom priznanju, tehnologija potrebna da se Avatar realizuje onako kako ga je zamislio tada još nije postojala. Taj kreativni izazov ubrzo je postao i ekonomski problem za njegovu novooformljenu kompaniju za digitalne efekte, Digital Domain. Jon Landau, producent koji je postao Cameronova desna ruka na Titanicu i sarađivao s njim sve do svoje smrti prošlog jula, napisao je u posthumno objavljenim memoarima da je u prvoj godini Cameronov kreativni tim potrošio čitav budžet od 10 miliona dolara namijenjen istraživanju i razvoju u okviru ugovora sa Foxom.

Ipak, kao i uvijek, Cameron je nastavio da gura naprijed. Po cijeni od 14 miliona dolara, on i njegovi saradnici izgradili su novi 3D sistem kamera. Razvio je i „head rig“, uređaje za tehnologiju hvatanja facijalnih pokreta studija Veta Digital. To je bilo potrebno kako bi se glumačka interpretacija mogla prenijeti na digitalne likove. Razvio je i simulcam tehnologiju uz pomoć Giant Studios, koja mu je omogućila da u realnom vremenu vidi digitalne likove koje snima, renderovane u digitalnim okruženjima.

"Svaki dan je razvijao nove alate i usavršavao nešto drugo", kaže Candice Alger, tadašnja izvršna direktorica Giant Studiosa. "Radila sam sa mnogo reditelja, ali nikada sa nekim ko je bio toliko uključen u tehnologiju. Drugi reditelji vide tehnologiju kao alat i onda se okruže ljudima koji znaju kako da te alate koriste. Jim je uvijek lično uključen."

Uspjeh Avatara

Avatar je, naravno, 2009., potpuno srušio dotadašnje paradigme bioskopskog uspjeha, sa gotovo tri milijarde dolara prihoda. Pošto je Fox obezbijedio spoljno finansiranje za 60% budžeta filma, čime je ograničio svoju izloženost mogućem neuspjehu, mnogi su ubrali plodove, uključujući privatni investicioni fond Dune Capital Management. Ingenious Media, investicioni konzorcijum sastavljen od desetina britanskih poznatih ličnosti, među kojima su David Beckham, Sacha Baron Cohen, Peter Gabriel i Guy Ritchie, navodno je podijelio skoro 400 miliona dolara profita na ulaganje od oko 75 miliona dolara.

Forbes procjenjuje da je Cameronov dio od prvog Avatara, koji je bio nominovan za devet Oscara i osvojio tri, uključujući nagradu za najbolje vizuelne efekte, iznosio više od 350 miliona dolara od bioskopske i kućne distribucije, prije poreza i troškova. A pošto su on i Lightstorm posjedovali osnovna prava intelektualne svojine, od tada svake godine zarađuje dodatne milione kroz licencne ugovore za igračke, robu i vožnju u tematskom parku u Disney’s Animal Kingdom u Orlandu na Floridi.

Taj novac omogućio je Cameronu da ulaže u druge strasti, uključujući zaštitu životne sredine. On je 2012., koosnovao novozelandsku kompaniju Cameron Family Farms. Potom 2013., klimatsku savjetodavnu grupu Avatar Alliance Foundation, a 2017., kompaniju za biljnu hranu Verdient. Također ulaže i u istraživanje dubokog mora. Među brojnim podvodnim avanturama, Cameron je poznat po tome što je putovao do najdublje tačke okeana, na dno Marijanskog rova. Danas stalno živi na Novom Zelandu, gdje navodno posjeduje više od 1.200 hektara zemlje. Prije selidbe je tokom odlaska iz Californije 2020., prodao više nekretnina.

Cameronov stil

Cameronova fascinacija tehnologijom najskorije se ispoljila kroz Lightstorm Vision. U decembru u partnerstvu sa kompanijom Meta radio je na stvaranju 3D iskustava za Meta Quest. A prošlog septembra pridružio se i upravnom odboru kompanije StabilityAI. Oni su tvorci foto i video generatora Stable Diffusion.

Ipak, njegov apetit za filmom nikada nije splasnuo. Nakon što su odobrena dva nastavka Avatara, Cameron je proveo gotovo deceniju razvijajući novu podvodnu tehnologiju za film The Way of Water iz 2022. godine. On je donio 2,3 milijarde dolara na blagajnama. Cameron, koji je imao ugovor po kome mu je pripadalo oko 20% „bruto prihoda od prvog dolara“, inkasirao je dodatnih 250 miliona dolara za taj film.

U nedavnom periodu uoči filma Fire and Ash, Cameron je bio istrajan u tvrdnji da ima planove za četvrti i peti Avatar. Ali, naglasio je da će ovaj film još jednom morati da se dokaže na blagajnama kako bi naredni nastavci dobili zeleno svjetlo. Prema njegovim riječima, svaki film košta „jednu metričku jebenu tonu novca“ za produkciju. Kao i ogromnu količinu vremena, jer glumačke izvedbe snima u realnom vremenu poput pozorišne predstave. Zatim kinematografiju gradi digitalno tokom montaže i postprodukcije.

"Pomalo je ludo, zar ne?“, rekao je Cameron nedavno o svom produkcionom stilu. „Da nismo zaradili toliko prokletog novca sa prvim filmom, nikada ovo ne bismo radili. Mislim, potpuno je suludo", piše Forbes.

FILMSKI GENIJE

Od Terminatora do Avatara: Put Jamesa Camerona do titule milijardera

Komentari (0)