Fazla otkrio recept za život bez stresa: Priroda me promijenila

Zlatan Fazlić Fazla već godinama uspješno balansira između muzike i života u prirodi. Autor bezvremenskih hitova "Baščaršijska", "Pleši", "Jalija", "Ode de Mujo u mornare", ali i mjuzikla "Sarajevo, ljubavi moja", koji je nedavno oduševio publiku u Narodnom pozorištu Sarajevo, uskoro kreće na turneju po inozemstvu i regionu. Ipak, kako sam kaže, putovanja ne mogu dugo trajati jer ga kod kuće čekaju obaveze koje ne može odgoditi – one u voćnjaku, vinogradu i bašti.

Prije više od deset godina Fazla je donio odluku koja je mnoge iznenadila. Prodao je dva stana u Sarajevu, napustio gradsku vrevu i sa suprugom Sanjom preselio se na Kromolj, gdje su izgradili dom okružen prirodom. Sanja, koja je po zanimanju arhitektica, projektovala je njihovu kuću, a danas na imanju obrađuju oko šest duluma zemlje.

Pjevač i autor nikada nije krio da je priželjkivao mirniji život. Odselio je iz grada, prestao konzumirati alkohol, potpuno promijenio životne navike i okrenuo se prirodi. Kako je više puta isticao, zbog te odluke nije zažalio ni jednog trenutka.

Dio voća i povrća koje proizvede zadrži za sebe i suprugu, dio preradi, a veliki dio poklanja prijateljima, rodbini i komšijama. Nerijetko, kako je ranije govorio, korpu punu domaćih proizvoda odnese i na nečija vrata.

"Bio sam pravi amater"

U novoj objavi na društvenim mrežama Fazla se prisjetio svojih početaka i otkrio kako je cijela priča počela još 2008. godine.

"Kad sam davne 2008. godine posadio svoju prvu baštu, bio sam pravi amater. Ništa nisam znao o poljoprivredi, ali sam imao jaku želju da se okušam u onome što me oduvijek privlačilo", napisao je.

Kaže da je, iako je odrastao na asfaltu i nije imao rodbinu na selu niti bilo kakav dodir sa zemljom, oduvijek volio gledati emisije o poljoprivredi.

"Uvijek su mi bile zanimljive emisije poput 'Zelene panorame' ili 'Znanja imanja' s legendarnom Kosarom Balabanović. Gledao sam i upijao sve, kao da sam znao da će me put ipak jednom odvesti na selo."

Mnogi su ga odgovarali

Priznaje da odluka da proda sve u gradu i uloži u seosko imanje nije bila nimalo jednostavna.

"Trebalo je puno hrabrosti, pomalo i ludosti, da se krene u nepoznato, da se bućne na glavu i zapliva kroz nepoznato more."

Njegova okolina uglavnom je bila skeptična.

"Poneko me i odvraćao, ali većina je bila sigurna da nikad ne bi krenula u sličnu avanturu."

Odmah po dolasku na imanje zasadio je voćnjak, vinograd i prvu baštu, a znanje je sticao iz stručnih knjiga jer tada internet nije bio bogat informacijama kao danas.

Kupovao je literaturu, učio mjesecima i godinama, sve dok nije savladao gotovo sve što ga je zanimalo o organskoj proizvodnji.

U njegovoj bašti nema pesticida

Danas se na Fazlinom imanju sve proizvodi na prirodan način.

Kako ističe, ne koristi pesticide, već prirodna đubriva i preparate koje je godinama usavršavao kroz vlastito iskustvo.

"Prošao sam sve, pokušao, tretirao i primjenjivao sve i svašta, dok se nisam izbirikao šta, gdje, kada i koliko čega treba primijeniti da se podigne i održi bašta koja meni odgovara."

Dodaje kako je kroz godine shvatio da u poljoprivredi ne postoje univerzalna pravila, već da se svaka sezona razlikuje.

Bilo je godina kada nije ostalo ništa

Tokom svoje "poljoprivredne karijere", kako je naziva, doživio je brojne uspone i padove.

Prisjeća se kasnih proljetnih mrazeva koji su uništavali voće i tek posađenu rasadu, ali i snažnog grada koji je prije desetak godina, baš za Prvi maj, uništio gotovo cijeli rod.

S druge strane, bilo je i izuzetno uspješnih sezona.

"Bilo je godina kad se ubralo i preradilo tri tone šljive i pola tone paradajza, a krompir i luk vadio u stotinama kilograma."

Podsjetimo, upravo u godini kada je za Zdravka Čolića napisao pjesmu "Šljive su rodile", imao je izuzetno bogat rod u svom šljiviku.

Danas više ne proizvodi ogromne količine.

Kako kaže, uzgaja onoliko koliko njegovoj porodici treba da se pojede tokom sezone, preradi, podijeli prijateljima i napuni zamrzivač do naredne godine.

"Priroda vas promijeni"

Fazla kaže da ga je život na selu promijenio više nego što je očekivao.

"Priroda je divna, ali nepredvidiva i moramo joj se prilagođavati, biti vrijedni i strpljivi i pokušati izvući najbolje što se može iz svake sezone."

Dodaje kako život u prirodi nije nimalo lak, ali da čovjeku mijenja pogled na svijet.

"Život u prirodi je zahtjevan, puno daje i puno traži, mijenja percepciju i navike, ali i popravlja karakter, uči miru, strpljenju i upornosti."

Rano ustajanje, fizički rad i umor postali su njegova svakodnevica, ali smatra da je nagrada neprocjenjiva.

"Nije jednostavno ustati u šest i od umora zaspati na Dnevniku, ali zadovoljstvo i duševni mir koji pružaju svjež zrak bez smoga, jutarnji cvrkut ptica i ukus sopstvenog, mirisnog, zdravog voća i povrća zaista su neprocjenjivi."

"Kad može Fazla, mogu i ja"

Posebno ga raduje što je njegova priča inspirisala mnoge da promijene način života.

Kako kaže, tokom godina dobio je veliki broj poruka ljudi koji su upravo zbog njega odlučili napustiti grad.

"Nekoliko njih mi je napisalo da sam im upravo ja bio inspiracija pri sopstvenim odlukama prelaska iz grada na selo – 'Kad može Fazla, mogu i ja!' – i svi su danas sretni i prezadovoljni."

Ipak, naglašava da takvu odluku svako mora donijeti sam, jer su okolnosti različite.

Podijelio i korisne savjete

Na kraju objave Fazla je podijelio nekoliko savjeta svima koji žele započeti vlastitu baštu.

Preporučio je da početnici ne sade velike količine, već da iskustvo stiču postepeno, da vode računa o plodoredu, povrtnom susjedstvu i mjesečevom kalendaru sadnje, koriste malč i kvalitetno ovčje đubrivo te da obavezno vode dnevnik svih radova u bašti.

Otkrio je i jedan jednostavan trik koji godinama koristi protiv plamenjače na paradajzu.

"Te bijele kapljice na paradajzu su mlijeko. U omjeru s vodom 1:5, obavezno prskati poslije kiše, a prije sunca, protiv plamenjače. Provjereno djeluje!"

Na kraju je naglasio da sve što se vidi na njegovim fotografijama danas rade samo dva para ruku – njegovi i suprugini.

Priznaje da je nekada imao pomoć, ali da je danas sve teže pronaći ljude koji žele raditi na zemlji.

Uz to je izrazio žaljenje što ogromne površine plodne zemlje u Bosni i Hercegovini ostaju neobrađene.

"Velika je šteta što bogata i prelijepa prostranstva naše plodne zemlje stoje neobrađena. Toliko je potencijala, a tako malo interesa i strategije", zaključio je Fazla.