Jusuf Hadžifejzović: Alkemičar koji iz ničega pravi umjetnost

Jusuf Hadžifejzović, za sebe kaže da je stari alkemičar koji iz ničega napravi umjetnost. I on to zaista i jest. Rođen u Prijepolju 1956. godine, a danas živi i radi u Sarajevu.

Hadžifejzović je jedan je od osnivača projekta "Jugoslavenska dokumenta" - sarajevskog Bijenala suvremene umjetnosti koji je 1980-ih godina bh. umjetničku zajednicu doveo na vrh jugoslavenske umjetničke scene i tako je uveo u europske tokove suvremene umjetnosti.

Također je jedan od osnivača kolekcije Ars Aevi, budućeg sarajevskog muzeja suvremene umjetnosti. Svojim radom Hadžifejzović svaki dan dokazuje da je i u ovim teškim uvjetima moguće stvoriti živu umjetničku scenu i prostor koji će biti ne samo galerija, nego mjesto susreta umjetnika, kritičara, povjesničara umjetnosti i svih onih koji cijene umjetnost.

U sarajevskom centru Skenderija Hadžifejzović je otvorio Centar kulturnih aktivnosti (CeKA) Charlama, koja je privukla umjetnike sa svih strana svijeta i o čijem je dvogodišnjem projektu "Subdokumenta" pisao New York Times. Dio prodavaonica koje mu je KSC Skenderija ustupio na korištenje je dao mladim umjetnicima da predstave svoje radove.

Hadžifejzović, skladištar koji "dislocira već dislocirane predmete", kako je o njemu jednom prilikom napisao profesor Ugo Vaisavljević, kaže da je CeKa Carlama mjesto gdje se ljudi druže i pričaju o umjetnosti. Trude se pozvati ljude iz različitih krajeva svijeta i vidjeti što i kako oni rade.

"Charlama je nastala iz najrealnijih okolnosti koje vladaju u BiH i dokazala da se može uspjeti ako se ima volje, znanja i mogućnosti da se nešto planira unaprijed, da se zadaje udarac, ali udarac s predumišljajem, da shvatiš što je cilj i da prema tom cilju ideš. Do sada nije bilo nikakve umjetničke strategije u smislu prezentiranja umjetnosti izvan granica BiH ni predstavljanja naše zemlje kao civilizirane države", navodi Hadžifejzović.

U intervjuu za Dnevni list je rekao da je situacija za likovne umjetnike u BiH vrlo teška, te da je BiH jedina država u Europi koja nema muzeja suvremene umjetnosti, a Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine je zatvorena. Umjetnici nemaju gdje pokazati ono što rade. Suvremena likovna scena u BiH je dakle tek u povojima i vrlo je osjetljiva, a uz sve to se mora boriti s maćehinskim odnosom kakav vlasti u BiH ima prema njoj.

"Takav odnos nigdje drugo nisam vidio. Iz ovoga razloga sam se fokusirao na oko 20 umjetnika koji dolaze u Charlamu. Nitko nije skrenuo pažnju na nas dok New York Times na dvije stranice nije objavio priču o Charlami. Iako nas je malo, teško je, ali radimo i radit ćemo i dalje jer je to naša potreba i pravo, da za sobom ostavimo identitet ovoga vremena", navodi ovaj umjetnik.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"