Hamid Kujraković: U životu sve treba raditi s ljubavlju, pa tako i kuhati

Hamid Kujraković, poznati je bh. kuhar i stručni savjetnik za kvalitet i sigurnost hrane. Njegova dosadašnja karijera vezana je za ugostiteljstvo, hotelijerstvo i turizam, u kojoj je obavljao poslove od konobara, menadžera restorana i hotela, direktora turističkog ureda do stručnjaka za standarde i savjetnika za kvalitet i sigurnost hrane.

Među prvima je našoj zemlji postao stručnjak kvalitet ISO 9001-2000, kasnije  HACCP I HALAL.

U razgovoru za naš portal kaže da nije oduvijek znao da će njegova karijera bit vezana za današnju profesiju, ali jeste imao ambiciju da se bavi nečim u vezi sa proizvodnjom hrane što ga je na koncu usmjerilo u sektor ugostiteljstva i turizma. Otkriva nam da je u mladosti bio uspješan sportista, bavio se atletikom, a uporedo i fotografijom. Tako je u jednom periodu života imao želju da postane profesionalni fotograf.

Ipak, ljubav prema kulinarstvu koja se “rodila” u srednjoj školi je prevagnula.

Svoje znanje nesebnično dijeli, tako da je tokom svoje dugogodišnje karijere obučio veliki broj mladih ljudi iz oblasti ugostiteljstva i turizma. Nakon edukacije većina njih su pronašli posao i obezbijedili sebi egzistenciju, na šta je izuzetno ponosan. 

"Za svaki uspjeh potreban je intenzivan rad i dodatna edukacija, težnja ka samorazvoju. U mom slučaju to je bio susret sa standardizacijom u sektoru usluga", ističe on.

U poslu koji obavlja najviše ga raduju trenuci koje provodi u kuhinji i kreiranje novih menija.

"Kreiranje novih menija je jedan vid komunikacije sa klijentima, kupcima, gostima I uvijek zahtijeva maksimalno zalaganje, trud i angažman. U posljednje vrijeme uživam u pripremi menija za djecu predškolskog uzrasta. U izradu ovih menija ulažem svoja stečena znanja na planu sigurnosti i kvalitete hrane i to je ono što me najviše raduje u mom poslu", kaže nam Kujraković.

PALAČINKE KAO GASTRONOMSKA INSPIRACIJA

Trenutno je posvećen kreiranju web portala Klub ljubitelja palačinaka na koji svakodnevno postavlja zanimljive autorske recepte o spremanju palačinaka, što, je kako kaže, njegovi hobi. Palačinke su postale njegova gastronomska inspiracija čije pripremanje ga posebno opušta. Tako se na portalu kroz različite recepture i fotografije prikazuje kako se pripremaju palačinke u cijelom svijetu, od japanskih, kineskih, američkih, kanadskih, ruskih, švedskih, talijanskih, francuskih, engleskih…

"To je jedino jelo koje putuje po svijetu bez pasoša, jedemo ih za doručak, ručak, večeru, užinu, i slane i slatke. Palačinke čak imaju i svoj dan koji se obilježava u svijetu, a odnedavno i kod nas i to u Gradačcu i Zenici, a cilj mi je da se Dan palačinaka obilježava u svim gradovima BiH. Već najavljujem za iduću godinu, nakon Gradačca i Zenice, Bihać, Goražde, Sarajevo i Čitluk", naglašava.

Inače, zadovoljstvo ljudi koji probaju hranu koju priprema, zadovoljstvo učenika, saradnika, prijatelja, zadovoljstvo profesionalnih kuhara i konobara sa kojima surađuje i koji imaju priliku da nauče nešto od njega, a i on od njih, je nešto što ga najviše motivira da svaki dan napreduje.

MIšljenja je da se sve može naučiti ukoliko se osoba posveti tome i ukoliko je spremna na padove kojih ponekad bude više nego uspona, ali nikada ne treba odustati.

"U životu sve treba raditi s ljubavlju, pa tako i kuhati. Za kuhanje je potrebno savladati nekoliko osnovnih tehnika termičke obrade, tehnologiju pojedinih namirnica i sirovina, spoj začina i osnovnih namirnica, i onda je sve lako", kaže naš sagovornik.

Na pitanje da li našoj zemlji nedostaje dobrih kuhara, a prije svega dobra kuharska škola, ističe da BiH ima velike potencijale za razvoj turizma i da u svemu tome ugostiteljstvo vidi kao alat za valorizaciju turističkih vrijednosti.

DOBRIH KUHARA NEMA NA BIROU – SVI RADE

"Velika ulaganja u hotelijerstvu nisu praćena sa ulaganjima u ljudske resurse, u kadrove koji će raditi u hotelima i restoranima. Uglavnom je stav naših investitora u ovim granama privrede da naprave velelepne građevine, sa vrhunskom arhitekturom, sa skupom opremom i skupim materijalima i kada to završe, krenu da traže kuhare, konobare, recepcionere, šefove restorana, menadžere. Tu nastaje problem. Dobrih kuhara, konobara, menadžera nema na birou, svi već rade. Veliki dio ovih kadrova ode je vani preko ljetne ili zimske sezone, te tamo zarade više nego u BiH za cijelu godinu. Još uvijek se ne prepoznaje vrijednost vrsnih majstora u ugostiteljstvu. Naš sistem za obrazovanje kadrova u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva ne može odgovoriti ni po kvalitetu nipo kvantitetu velikih investicija u ovu oblast. Kuhari, konobari, turistički tehničari, recepcioneri, prehrambeni tehnolozi nisu osposobljeni da nakon školovanja zasnuju radni odnos. Prije svega smatram da predavači u školama nedovoljno osposobe ove kadrove  kakve traži ugostiteljstvo i turizam. Vjerujem da su neki od razloga i nedovoljno opremljeni kabineti i nedovoljan broj praktičnih časova tijekom obrazovanja u srednjim stručnim školama", ističe on.

U skladu s tim, dodaje, Udruženje kuhara u BiH je posljednjih godina intenzivno radilo na promociji zanimanja kuhar kao zanimanja koje pruža velike mogućnosti u kreativnom djelovanju čovjeka i postizanju ličnog zadovoljstva ali i zadovoljstva drugih. 

"Udruženje kuhara je osnovalo Centar za edukaciju kadrova iz oblasti ugostiteljstva sa ciljem da uposlenicima u oblasti ugostiteljstva pruži mogućnost sticanja novih znanja, usavršavanja i specijalizacije u struci, da turističkoj privredi ponudi rješenje nestašice educiranih i osposobljenih kadrova za proizvodnju i usluživanje hrane", naglašava Kujraković.

Također, za promociju zanimanja kuhar jako su doprinijele gastronomske emisije na svim televizijama, a Hamid je trenutno član žirija u kulinarskom show "Super recept" što je smatra dobra odskočna daska za kuhare amatere.

"Škola kuhanja, Super recept, je jedna lijepo ispričana gastronomska priča koja je učesnicima dala nova kulinarska znanja iz tehnike priprema i serviranja jela, te gledaocima dala mogućnost da uživaju u prezentacijama učesnika, ali i priliku da i oni sami nauče nešto novo. Drago mi je što sam dio jednog uspješnog tima Hayat TV koji se bavi realizacijom ovog projekta", kaže on.

KUHANJE ZA SVOJU DUŠU​​ Na pitanje ko je kod kuće glavni u kuhinji i šta najčešće kuha "za svoju dušu", kaže da oni iz Udruženja kuhara na ovo pitanje vole odgovoriti protupitanjem: Pjeva li Halid Bešlić svojoj ženi kući kad dođe? Ipak, otkriva nam da za svoju dušu najčešće kuha jela u kotliću pogotovo na izletima u prirodi za veći broj prijatelja.

S.B.