16.01.2013 |
Ličnosti / KULTURA I SPORT
Izvor: eKapija.ba
Azra Sigs je bh. umjetnica čije je prvo sjećanje vezano za muziku iz davne 1976, kada je, sjedeći na ljuljašći ispod vinove loze u rodnom joj Prijedoru, slušala svoju majku, Zumru Grozdanić, kako pjeva "Gdje si dragi živa željo moja".
Azra Sigs je bh. umjetnica koja živi i radi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je krajem prošle godine izdala album sevdalinki “Azra Sings”. Njeno prvo sjećanje vezano za muziku je iz davne 1976, kada je, sjedeći na ljuljašći ispod vinove loze u rodnom joj Prijedoru, slušala svoju majku, Zumru Grozdanić, kako pjeva "Gdje si dragi živa željo moja".
Čitavo djetinjstvo, Azra bi na toj istoj ljuljašci pjevala za susjedstvo, te za svoju majku Zumru, koja bi govorila: "Azra, otpjevaj ovu sevdalinku, ovo više niko ne pjeva, jos malo će biti zaboravljena". Pjevajući sevdalinku, Azra je počela upoznavati jedan potpuno novi svijet – svijet bogat u harmonijama, teksturi, muzičkom izrazaju - svijet pun elegične emocije.
Sa osam godina, Azra počinje s podukom klasične violine. Njena ljubav za violinu, u vrijeme kad su sva druga djeca svirala harmoniku ili klavir (ovisno o financijskom stanju roditelja), je zapravo imala veze sa instruktorom violine, Zdenkom Jordanom. Jedan miran i tih čovjek, izuzetan muzički pedagog, te čovjek sa velikim strpljenjem za djecu – on je razvio u Azri spoznaju da posjedovanje talenta je potreban, ali nedovoljan uvjet da bi se izgradio violinista. Prakticirajući satima, vjezbajući violinsku tehniku i izvedbu, Azra je osjetila pripadnost svijetu introvertiranih, muzički nadarenih ljudi - vježbajući um, uho i težnju ka muzičkom perfekcionizmu. Zahvaljujući mentoru Jordanu, samodisciplina i rad su još uvijek Azrin temelj i vodič u svim poduhvatima.
Ipak, Azrin glas je onaj posebni dio njenog bića, koji je tražio da se razvije, jer , kad ona pođe pjevati – ljudi zastanu, i posvete se slušanju tog glasa. Uporedo sa studijem muzike, Azra istražuje i eksperimentira etnomuzikologijom, fascinirana oralnom tradicijom Bosne i Hercegovine, i njenom raznolikošću.
Nakon raspada SFRJ, Azra s obitelji seli u Sjedinjene Američke Države. Život u novoj zemlji je ispočetka bio pun previranja, borbe za preživljavanje, i svakodnevnim suočavanjima sa traumom rata. Značajan dio tog vremena posvetila je humanitarnom radu sa prognanicima, te vlastitom emocionalnom zacijeljenju. Prošlo je mnogo godina prije nego li će smoći snage da zapjeva i ponovno pusti glas, kao nekad.
Njena dvogodišnja muzička suradnja sa Petrom Teodosijevim je nešto posebno u njenom životu; Sevdah i muzika sa Balkana, ponovno se vraćaju u njenu svijest i sve pjesme koje je pjevala kao dijete, pjeva ponovno – s više dubine, zbog zrelosti godina, ljepote majčinstva, te nove muzičke nadahnutosti koju je dobila nasavši u Petru muzički srodnu dušu.
Album “Azra Sings” sadrži mnoge rado slušane pjesme: sjetit ćete se Koštane i starog Vranja dok slušate "Žal za Mladost" sa američkom grupom trubača, bit će vam drago opet čuti unikatnu obradu "Imam jednu želju" sa raskošnim Petrovim solom na harmonici, a Azrina publika iz mladosti se vratiti u sjećanju na prijedorsko gradsko pozorište, gdje je toliko puta izvela čuvenu rusku romansu “Oči Cjornie”, ovaj put u pratnji pijaniste Borisa Kaplyanskoga.
"Koliko je Prijedor polje" je Azrina interpretacija ove stare sevdalinke. U njoj je samo nagovještaj instrumentalne pratnje, baš kao da vesela melodija narušava patos pjesme, a melankolični eko Azrinog glasa na kraju pjesme sažima svu tugu Grada.
Njeno zanimanje za muziku španjolskih Sefarda i Maura je urodila spojem sevdaha i flamenca - prema stihovima Alekse Šantića, sevdalinka “Kradem ti se” je urađena u Andalucia Flamenco stilu, uz velikodušnu pomoć prijatelja, flamenco gitariste Vincenta Chaveza.
"Azra Sings" predstavlja Azrin doprinos žanru svjetske muzike i njenoj domovini, te poklon svima onima koji su joj pomogli da se izgradi u umjetnicu koja je danas.
izvor: www.azrasings.com/
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.