Vahida Djedović, psihoterapeutkinja: Stanovnike BiH danas najviše muči lijenost

Doktorica pedagoških nauka  i psihoterapeutkinja Vahida Djedović održat će u Mostaru, 29. 05. 2019. radionicu  “Motivacija zaposlenika” koju organizuje Agencija za digitalni marketing i organizaciju događaja PRomotion. U razgovoru za Akta.ba ova poznata  bh. psihoterapeutkinja  između ostalog govori i o manipulaciji u poslovnom svijetu, radnim navikama bh. građana , receptu za uspjeh i psihoterapiji.

Šta je zadatak psihoterapeuta i kako ste Vi postali psihoterapeut?

 Zadatak psihoterapeuta je da pomoću strukturiranog razgovora pomogne klijentu da razumije, prihvati i na pravi način, za njega, kontroliše svoja osjećanja, raspoloženje, misli i postupke.

Također, njegov zadatak je da klijent usvoji zdrave mehanizme odbrane, te emocionalno opismeniti klijenta.

Kako sam sama ostala psihoterapeutkinja je duga priča, a počinje od četvrtog razreda srednje škole, kada još nisam ni znala da postoji takvo zanimanje.

Uglavnom, psihoterapija je izabrala mene, a ne ja nju. Kada je put psihoterapije dosao pred mene, krenula sam bez razmišljanja i nikad se nisam pokajala.

Taj  put je za mene bio veoma težak, ali sada znam da je to ono za što sam rođena i što  mi je predodređeno.

Koje vještine, osobine i znanja treba imati kvalitetan psihoterapeut?

Dobar psihoterapeut mora, prije svega da bude mentalno zdrava ličnost. Da drži do svojih moralnih vrijednosti i svog integriteta.

Također, pred završnog fakulteta društvenih nauka, mora imati završenu četverogodišnju ili petogodišnju edukaciju iz nekog  psihoterapijskog modaliteta.

Smatram i da, dobar psihoterapeut mora imati najmanje dvije, tri godine tada na psihijatrijskoj klinici, jer tamo uči ono što ne piše u knjigama.

Dobar psihoterapeut mora biti svoj i, iako je završio neki modalitet, ipak treba dati tom modalitetu svoj lični pečat.

Osim toga što je psihoterapija nauka, ona je i kreativna djelatnost, odnosno umjetnička, pa psihoterapeut treba da bude i kreativan.

Dobar psihoterapeut mora imati desetak godina prakse, da bi bio dobar.

Najčešće predrasude o psihoterapiji?

Postoji nekoliko predrasuda, a najveća je da, ako neko ode na psihoterapiju, on je  lud ili ako netko ode na psihoterapiju on ima psihičke probleme.

Ako neko odluči posjetiti psihoterapeuta, to znači da taj neko ima razvijenu svijest o sebi i svom psihičkom zdravlju. On ima svjesnost o potrebi za mentalnom higijenom.

Dolazak na psihoterapiju pokazuje da smo odgovorni prema sebi i drugima i da ne zatvaramo oči pred problemima.

Na psihoterapiju dolaze i ljudi koji nemaju posebne probleme. Ti ljudi žele da unaprijede svoj lični rast i razvoj.

Predrasuda je i da su psihoterapeuti mađioničari koji odmah rješavaju probleme.

Psihoterapeut vam ne može pomoći ako se sami ne investirate. On vam samo pomaže da nađete najbolje rješenje za vas, jer je svako individua i svako treba  poseban pristup.

Šta danas najviše muči stanovnike BiH? Ljubav, posao, nedostatak samopouzdanja?

Stanovnike BiH danas najviše muči lijenost. Generalno, niko neće da krene od dna. Svi bi odmah na direktorske fotelje, a put do direktorske pozicije, ako je pravi, posut je trnjem.

Pred toga, danas su ljudi emocionalno nepismeni i imaju dosta nisko samopouzdanje. Ne samo u BiH, nego u cijelom svijetu.

Dosta je poremećaja ličnosti koji su na rukovodećim mjestima i/ili su popularni i poznati. Oni, po vjerovanju mnogih, odišu samopouzdanjem, a zapravo je to lažna slika.

Pravo samopouzdanje je tiho. Nesigurnost je glasna.

Zbog nedovoljnog samopouzdanja dolaze i sve ostale nevolje.

Često radite radionice i o jačanju samopuzdanja i kreiranju poslovnog radnog okruženja. Gdje uočavate probleme?

Ljudski mozak je dosta podložan manipulaciji.

Najveći manipulatori su mediji koji siju strah. Kad su ljudi pod strahom, njima je najlakše upravljati.

Tako je i u poslovnom svijetu. Menadžeri i direktori manipulišu zaposlenicima tako što ih zastrašuju, nameću im osjećaj krivnje i osjećaj manje vrijednosti.

Strah je jaka emocija i oduzima nam slobodu.

I ovdje glavnu ulogu igra nedostatak zdravog samopouzdanja i samopoštovanja.

Dakle, zaposlenike treba motivirati, a ne manipulirati njima.

Koji su razlozi nerazumijevanja u poslovnom svijetu?

Najveći razlozi su emocionalna nepismenost i nedostatak samopouzdanja, a iz toga proizlazi nedovoljno dobra komunikacija. Ljudi se ljute, a ne znaju definirati ljutnju, odnosno, ne znaju šta ih je naljutilo i zašto, te zašto se baš tako osjećaju. Reaguju, a ne znaju pravi razlog svoje reakcije. Kada na nas neko usmjeri ljutnju, imamo potrebu da se branimo, jer se osjećamo napadnutim i tako krenu nevolje.

Situacija iz prakse koju možete podijeliti s nama a tiče se loše komunikacije unutar poslovnog tima.

Jedan uposlenik je napisao koristan priručnik za studente, odobren od nekoliko eminentnih stručnjaka iz te oblasti. Sav sretan, zamolio je svog poslodavca da mu bude promotor na predstojećoj promociji, a ovaj ga napao na pasja preskakala, jer nije od njega tražio dozvolu da objavi takvu vrstu priručnika.

Odbio je promotorstvo, a priručnik, iako koristan, nije dobio značaj koji zaslužuje.

Postoji li recept za uspjeh?

Recept za uspjeh postoji, ali svako od nas treba da nađe svoju definiciju uspjeha. Neko želi miran porodični život, a neko želi biti televizijski voditelj.

Što god da je u pitanju, treba da znamo šta je dobro za nas i šta nas čini sretnim. Mislim da je najveći uspjeh sreća, a sreća je opet individualna.

Uglavnom, najvažnije je da budete svoji i da ne odustajete.