Admir Greljo, jedini naučnik iz BiH u CERN-u: Ulaganja u bh. nauku su tragična

20.04.2020. 12:50 / Izvor: Oslobođenje
Admir Greljo, jedini naučnik iz BiH u CERN-u: Ulaganja u bh. nauku su tragična

CERN je otvorio svoje radionice i seminare za naučnike iz cijelog svijeta. Ostaje da se vidi kako će sve ovo utjecati na rezultate naučnoistraživačkog rada.

Admir Greljo kaže da bi rezultati PISA testiranja trebali da izazovu istu paniku kao koronavirus...

Gospodine Greljo, kako se odvija naučni život na CERN-u u doba koronavirusa?

- Evropska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN) je promptno reagovala na pandemiju koronavirusa kako bi prvenstveno zaštitila živote osoblja zaposlenog u najvećoj svjetskoj laboratoriji fizike. CERN trenutno funkcioniše u takozvanom sigurnom modalitetu, gdje fizički pristup ima manji broj osoblja za potrebe održavanja i sigurnosti, dok većina radi od kuće. Novonastala situacija je iz temelja promijenila način rada naučnika svugdje u svijetu. Dok jedni imaju poteškoće zbog nemogućnosti pristupa opremi i resursima, drugi profitiraju od online aktivnosti iz centara nauke.

Dizajn za respiratore

CERN je, recimo, otvorio svoje radionice i seminare za naučnike iz cijelog svijeta. Ostaje da se vidi kako će sve ovo utjecati na rezultate naučnoistraživačkog rada.

Da li CERN može pomoći u borbi protiv pandemije koronavirusa?

- CERN je već u martu oformio radnu grupu CERN nasuprot Covid-19, koja stavlja na raspolaganje naučne i tehničke ekspertize CERN-a u borbi protiv pandemije. Jedna od ideja je ponuditi vodećim epidemiolozima jedinstveno iskustvo koje CERN ima u numeričkim simulacijama, modeliranju te obradi podataka. Pored toga, ova grupa je već osmislila novi dizajn za respiratore, te masovno proizvela i donirala bolnicama sredstva za dezinfekciju, zaštitnu opremu itd.

S obzirom na to da ste jedini bh. naučnik u CERN-u, koliko je trnovit put bio do ovog uspjeha i koliko je BiH kao država udaljena od potpisivanja ugovora s jednim takvim institutom?

- Fiziku sam zavolio na prvi pogled u osnovnoj školi i od tada smo nerazdvojni. Ne sjećam se pauze duže od nekoliko sedmica u posljednjih 15 godina da nisam izučavao ovu divnu nauku. Zvanje teorijskog fizičara sam stekao na Univerzitetu u Sarajevu, doktorat na Univerzitetu u Ljubljani, a potom sam četiri godine boravio na postdoktorskim istraživanjima u Zürich​u i Mainzu. Odsjek za teorijsku fiziku na CERN-u je te godine nudio dvije pozicije na stotinu prijavljenih kandidata iz zemalja nečlanica u koje spada i naša država. Odnosi države s CERN-om određuju i prilike za njene naučnike. Poređenja radi, Srbija i Hrvatska su stalna, odnosno pridružena članica CERN-a, pa stoga imaju daleko veći broj prisutnih naučnika. S druge strane, Bosna i Hercegovina tek sad uspostavlja prve odnose s CERN-om, a samo članstvo mi se čini miljama daleko. Predsjedništvo BiH je u novembru prošle godine donijelo odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o međusobnoj naučnoj i tehničkoj saradnji u oblasti fizike visokih energija između BiH i CERN-a. Za svaku pohvalu je politika koja Bosnu i Hercegovinu vidi unutar međunarodne organizacije čiji je cilj razvoj društva kroz nauku i istraživanje. Od nadležnih institucija očekujemo istrajnost u ovom procesu, jer je ovaj ugovor od izuzetnog značaja za naučnu zajednicu, prirodno-matematičke i tehničke fakultete, profesore i studente u cijeloj BiH.

Da li se u BiH stiče kvalitetno znanje kao u zemljama Evrope? Koliko na rejting BiH utječu podaci o tome da je moguće kupiti diplomu u našoj zemlji?

- Mišljenja sam da obrazovanje u Bosni i Hercegovini ima relativno dobru reputaciju u zemljama zapadne Evrope, o čemu svjedoče i brojni angažmani našeg stručnog kadra u tim zemljama. Međutim, naš obrazovni sistem se suočava s ozbiljnim problemima koji dugoročno mogu narušiti ovu reputaciju te stvoriti ogroman jaz u kvalitetu obrazovanja između BiH i zemalja zapadne Evrope. Najekstremniji primjer je pojava tzv. kupovine diploma.

Krajem prošle godine bh. učenici su loše ocijenjeni na PISA testiranju. Da li su ovo podaci koji treba da nas zabrinu, a još više činjenica da baš ništa nismo poduzeli povodom toga?

- Rezultati PISA testiranja bi trebali da izazovu paniku poput koronavirusa. Prema ovom istraživanju, više od polovine učenika nije sposobno razumjeti ideje i informacije navedene u kratkom tekstu, riješiti osnovne matematičke probleme ili iz poznatih činjenica izvesti valjan zaključak. Ovo je vjerovatno odraz pomenutih problema u našem obrazovnom sistemu, što zahtijeva prije svega ozbiljnu naučnu studiju. Zanimljivo bi bilo uporediti kvalitet naših učitelja, nastavnika i profesora s kolegama iz razvijenih zemalja Evrope. Naravno, treba uporediti i uslove za rad, prilike za usavršavanje... Iako odgovornost leži prvenstveno na nadležnim vladinim sektorima, mišljenja sam da se šira akademska zajednica treba uključiti, te svojim idejama unijeti potrebnu svježinu. Navest ću jedan primjer iz nevladinog sektora. Na tragu potrebe kreiranja prilika iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka, nastala je Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT). Vizija ANNT-a je BiH kao respektabilna i pristupačna država za bavljenje naukom i tehnologijom, a misija povezivanje naučnika s ciljem unapređenja uslova i infrastrukture za naučnoistraživački rad. Neki od dosadašnjih projekata naše asocijacije upravo kreiraju dodatne prilike za usavršavanje. STEM Youth Camp je petodnevni kamp za učenike srednjih škola iz cijele BiH, na kojem se učenici usmjeravaju ka izvrsnosti u STEM oblastima. Prvi bosanskohercegovački CERN-ov program je prilika da profesori fizike iz srednjih škola posjete CERN i uče o nauci koja se ovdje istražuje, te stečeno znanje prenesu na svoje učenike.

Koliko Vam znači to što ste u decembru prošle godine postali ambasador UNSA?

- Moje kolege na CERN-u su alumni najprestižnijih svjetskih univerziteta poput Harvarda, Oxforda, MIT-a itd. Ja s ponosom predstavljam svoj Univerzitet u Sarajevu na kojem sam stekao osnovno znanje koje danas koristim u naučnoistraživačkom radu, ravnopravno parirajući kolegama. Duboko sam zahvalan Univerzitetu na ovoj nagradi. Također, zahvalan sam i na prilici da u svojstvu gostujućeg nastavnika na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu povremeno radim s našim studentima te dodatno razvijam oblast fizike visokih energija u našoj zemlji.

Da možete odlučivati, koje biste grane razvijali u BiH, preciznije, za koje djelatnosti smatrate da bi u našoj zemlji mogle zadržati mlade?

- Smatram da je neophodan ubrzan razvoj prirodno-matematičkih i tehničkih nauka. Ovo je stoljeće nauke, informacionih tehnologija, umjetne inteligencije, automatizacije i svi koji izgube korak će biti marginalizovani. Nažalost, izdvajanje za naučnoistraživački rad u Bosni i Hercegovini u odnosu na ukupan BDP je čak dva reda veličine ispod evropskog prosjeka.

Država na potezu

Naučnoistraživački rad daje vjetar u leđa ekonomskom razvoju jedne zemlje. Prema tvrdnjama Evropske zajednice fizičara, industrije bazirane na ekspertizama iz fizike čine čak 12 posto ukupne bruto dodane vrijednosti (GVA) Evropske unije. Fizičar je tipičan primjer zanimanja u sistemu jedne razvijene zemlje svijeta, a BiH u budućnosti vidimo kao takvu. IT sektor u BiH bi rastao s ulaganjima u istraživanja iz oblasti kompjuterskih i srodnih nauka. Evo jedan zanimljiv podatak iz historije. Prva web stranica je nastala prije trideset godina na CERN-u za potrebe distribucije podataka zabilježenih u sudarima čestica.

BiH posljednjih godina napušta sve veći broj mladih. Koliko će našu zemlju koštati to što se nije na vrijeme hvatala ukoštac s ovim problemom i je li ta pamet iz Vašeg ugla nepovratno izgubljena za BiH?

- Ovo je jedno od gorućih pitanja u Asocijaciji za napredak nauke i tehnologije kroz koju djelujem zajedno s desetinama izvrsnih mladih istraživača koji su ponikli u BiH, a danas studiraju ili rade u prestižnim svjetskim centrima nauke poput CERN-a, MIT-a, Googlea itd. Stariji članovi u Asocijaciji, koristeći iskustvo i kontakte, pomažu mlađim članovima da lakše dođu do prilika za usavršavanje koje, nažalost, nisu dostupne u našoj zemlji. Članovi ANNT-a su otišli u daleki svijet u potrazi za znanjem, ali kroz lični aktivizam pokazuju posvećenost zemlji u kojoj su rođeni. Neki po završetku doktorata razmišljaju o unapređenju naučnoistraživačkog rada u domovini. Ostali su pak naučni ambasadori naše zemlje u svijetu i to s ponosom ističu. Na potezu je država, da osmisli strategiju prema njima, kao i hiljadama drugih koji svakodnevno odlaze.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti