Jasmin Bajić, direktor finansija Croatia Airlines-a

Jasmin Bajić, trenutno na poziciji direktora sektora finansija, računovodstva i kontrolinga u “Croatia Airlines”, prvi posao dobio je po završetku fakulteta u Organizacionom komitetu 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Recite nešto o svom školovanju…

Završio sam Ekonomski fakultet u Sarajevu, smjer marketing. Za vrijeme studija radio sam na Radio Sarajevu kao vanjski suradnik i novinar, ali nikad nisam razmišljao da ostavim ili promijenim fakultet. Prioritet je uvijek bio završiti započeto.

Koje je bilo Vaše prvo radno mjesto?

Prvi posao dobio sam po završetku fakulteta, u Organizacionom komitetu 14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Sama priprema Olimpijade trajala je 5 godina, a ja sam tamo radio zadnjih godinu dana. Naime, kako se približavala Olimpijada trebali su više ljudskih resursa pa sam se javio na natječaj i bio primljen.

Organizacioni komitet bio je dobro organiziran, radilo se kao u firmama na Zapadu. Znalo se što se mora napraviti i nitko nije bio zaštićen što se tiče radnog odnosa, tko nije zadovoljio uvjete otpao bi. Učilo se u hodu, tako da su mene već drugi dan poslali na službeni put.

Kako je Olimpijada imala sponzorstvo IBM-a, još 1984. godine dobio sam priliku raditi na PC-u što smatram jednom od velikih prednosti pri pronalasku posla u budućnosti. Rad na PC-u tada je još bio “egzotičan”, računala su imale samo rijetke i najveće firme u zemlji koje su razmjenjivale informatička znanja i iskustva. U roku godinu dana sve poslove prebacio sam na računalo.

Nakon završetka Olimpijade formirana je kompanija Olimpijski centar Sarajevo koja u svom sastavu ima hotele (Jahorina, Bjelašnica), ski centre, dvorane (Zetra, Skenderija), bob stazu, hotel u Dubrovniku… i koja je zapošljavala 1.500 ljudi. Nakon što sam u Organizacionom komitetu ZOI radio u marketingu, u novoj kompaniji počeo sam raditi u planu i analizi. Prešao sam u osmišljavanje budućnosti i to me cijeli život prati. S 29 godina, nakon 5 godina postajem pomoćnik generalnog direktora za financije. 2 – 3 godine kasnije počinje rat koji čovjeku promijeni životnu filozofiju i pristup, pomogne naučiti kako funkcionirati u kriznim uvjetima.

Šta trenutno radite?  

Prije 17 godina dolazim u Zagreb gdje ne poznajem nikoga te se javljam na natječaje za posao. Primljen sam istovremeno na 3 radna mjesta, plan i analiza u Vinogradskoj bolnici, komercijalni direktor u Elektri Virovitica te referent u planu i razvoju u Croatia Airlinesu gdje se i zapošljavam. Počeo sam kompletno ispočetka kao referent. Početi ispočetka je puno lakše kad proživiš rat i vidiš da sve materijalno nema smisla, da jedna granata uništi i život, a kamoli ne materijalne stvari. Naravno, dosta ovisi i o osobi, kako nešto prihvaća. Nikad nisam sumnjao u moje sposobnosti te sam bio svjestan kako se u novoj situaciji mora funkcionirati na najbolji mogući način.

U Croatia Airlinesu za godinu dana postajem Voditelj odjela, a zatim Voditelj službe kompanijskog planiranja što je pozicija s koje se upozna cjelokupno poslovanje zrakoplovne kompanije. 2004. godine postajem Direktor sektora upravljanja mrežom. Tamo sam, među ostalim, razvio sustav profitabilnosti ruta koji se i danas koristi.

Nakon toga bio sam Voditelj poslova mrežnog kontrolinga, a danas sam Financijski direktor te sam odgovoran za cjelokupno financijsko poslovanje Croatia Airlinesa. S današnje perspektive mogu reći da prethodno poznavanje proizvoda i kompanije daje velike prednosti kod vođenja financija jer imaš kompletnu sliku, od prihodovnih potencijala nadalje.

Također, u posljednje 3-4 godine s kolegama sam objavio 15-ak recenziranih znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu vezano za promet i ekonomiju (tržišno pozicioniranje i ekonomiku).

Da li je moguća ravnoteža poslovnog i privatnog života?

Uspijevam ostvariti ravnotežu poslovnog i privatnog života, iako sam još na početku karijere navikao povremeno ostajati na poslu duže. Naravno da čovjeka ponese rad na računalu kad je svjestan kakve mu se mogućnosti pružaju. Veoma često sam u Croatia Airlinesu znao ostajati duže, a nerijetko i vikendom. Znanja o zrakoplovnom prijevozu u Hrvatskoj za vrijeme bivše države nisu imala tradiciju jer je JAT sve strateške head office funkcije centralizirao u Beogradu, a u Hrvatskoj su postojala uglavnom operativna znanja. Strateško znanje o zrakoplovstvu deficitarno je i na prometnom i na ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj. U inozemstvu su pak znanja koncentrirana u nacionalnim avio kompanijama, pogotovu u onim najvećim. Gledano s te perspektive, razumljivo je kako je bilo dosta poslovnih izazova koji okupiraju čovjeka.

Koji su, po Vama, najbitniji faktori za uspješnu karijeru i šta biste poručili mladima na početku karijere?

Osnovno je ambicija, motiv i rad. Moraš imati ambiciju da nešto postigneš, biti motiviran, imati karakter i takozvani “klik u sebi” – kad čuješ neke stvari da imaš mišljenje o njima, da si aktivan, ključ je naći nešto što te interesira.

(specijalist.hr)