Halilović: Voljela bih da što više radim u svojoj zemlji a ne u inostranstvu

Svijet se suočava s klimatskom krizom koja se ubrzava brže nego što mi odgovaramo na taj problem.

Potražnja društva za inovacijama nadmašuje ponudu a biodizajn spada u sferu pokreta naučnika, umjetnika i dizajnera koji integriraju organske procese i materijale u kreiranje zgrada, proizvoda i odjeće.

Maja Halilović je prva bh. biodizajnerica sa sedam godina iskustva u ovoj oblasti, specijalizovana za istraživanje živog organizma SCOBY i biomaterijala iz organskog otpada.

Ona je na ORBIZ konferenciji izlagala na temu inovacije kao pokretača poslovnih transformacija. 

Dok istražuje slijedi filozofiju zero waste

Pasionirana interakcijom dizajna i biologije, smatra da biodizajn utjelovljuje novonastali dizajnerski pokret koji radi sa živim organizmima i organskim otpadom.

Biomaterijali su ekološki prihvatljivi, održivi, biokompatibilni i inovativni materijali čija fleksibilnost omogućava širok spektar primjena,uz nisku toksičnost i energetsku potrošnju. 

"Ja sam biodizajnerka, što znači da radim s organskim otpadom i živim jednoćelijskim organizmima kako bih inovirala nove biorazgradive materijale za potrebe dizajna. Poštujem pravilo da tokom rada ne smijem štetiti nijednom živom organizmu ili okolini. Dok istražujem, slijedim filozofiju zero waste.", stava je Halilović.

"Ja sam jedna od najstarijih biodizajnerica na svijetu, ne samo u BiH.", kaže. 

Radi isključivo u održivom poslovanju i otpad tj. materijal za rad skuplja što je poenta. 

Prvo ljubav pa profit 

Na pitanje kako se ona osjeća, da li kao umjetnica, preduzetnica, inovatorica ili naučnica, kaže da se osjeća kao naučnica obzirom da je ovo ozbiljan laboratorijski posao. 

Mnogo je involvirana i kaže da su mogućnosti ove djelatnosti beskrajne kako za nju ali tako i za BiH. 

Iako je odabrala polje koje se u svijetu i dalje razvija, ona svakodnevno eksperimentira, istražuje, igra se sastojcima i načinima obrade pa tako svakodnevno otkriva i dobija nove rezultate i nove ideje. 

Halilović se kao i mnogi mladi ljudi okušala u traženju podrške obrazovnih institucija ali i institucija vlasti u BiH, međutim, podrška ali i razumijevanje važnosti za ovu djelatnost su do sada izostali.

"Ja još nemam registriran obrt i na ovoj konferenciji ću zapravo ostvariti kontakte koji će mi vjerujem pomoći da i taj dio sprovedem u djelo.", kaže. 

Samo ove godine kaže da je imala mnogo različitih sastanaka u BiH, da je mnogim kompanijama nudila svoja bio rješenja za unaprjeđenje njihovih poslovnih procesa ali ništa od toga nije urodilo plodom.

"Ja se ustvari najviše trudim da radim svoj posao. Ne zapošljavam samu sebe u ovom trenutku ali me zapošljavaju oni koji mi se jave, koji su zainteresirani za moj rad i kojima mogu nešto ponuditi", pojašnjava.

Kaže da je sretna da ponudi svoje proizvode koji imaju široku upotrebljivost te da sarađuje sa onima koji vide vrijednost u ovome i tek je sada usmjerena na ozbiljniju komercijalizaciju samih prozvoda ne samo edukacija.

Njena zarazna pasija je motiv ali i primjer kako se u BiH olako uskraćuju prilike onima koji mogu mnogo doprinjeti maksimiziranju ekonomske slike BiH ali i cjelokupnom razvoju bh. društva. 

Priznanja 

Nedavno je osvojila prestižnu zlatnu nagradu u Južnoj Koreji za svoj kreativni izum "Biomaterijal iz organskog otpada: Biosvijeća".

Domaćin dodjele nagrada bio je Korejski ured za intelektualno vlasništvo (KIPO), u organizaciji Korejske asocijacije žena pronalazača (KWIA).

Posvećenost biodizajnu i inovacijama dovela je do brojnih dostignuća, tako da su njeni radovi izlagani u prestižnim gradovima kao što su London, Ljubljana, Brno, Keln, Beograd i nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, izlagala je svoje dizajne na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera Imm Cologne kao dio platforme Pure Talents za predstavljanje mladih dizajnera.

Kontinuiran istraživački rad i usavršavanje 

Halilović kontinuirano radi na istraživanju u radu sa živim organizmima, a najviše je posvećena radu sa bakterijom SCOBY koja je jedina bakterija na svijetu koja može proizvesti čistu celulozu kada se hrani na određen način.

"Jedan od mojih izuma je i kako ubrzati taj proces, kako napraviti što kvalitetniji materijal i kako nadalje procesuirati kreiranu celulozu da bi se dobio papir ili nešto što se može nazvati kožom. Ipak, to su sasvim novi materijali koji nisu slični papiru niti koži, ali su zasigurno materijali sa kojima ćemo se uskoro susretati svuda u svijetu.", kaže Halilović.

Njen rad sa SCOBY-jem je sačuvan kao NFT – dio stalne zbirke Muzeja savremene umjetnosti RS, dok su njeni radovi također ušli u uži izbor za najbolji dizajn na Međunarodnom studentskom bijenalu.

Svoj rad sa SCOBY izlagala je u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, a rad sa biomaterijalom od ljuske jajeta na Poljoprivrednom univerzitetu u Beogradu.

"Proizvod koji košta 0 KM može biti spreman za šivenje.", kaže.

Inače, ekopolimeri, materijali od ćelija živih organizama su u sinergiji sa okruženjem i reaguju, mijenjaju svoj oblik, strukturu ili boju u skladu sa visinom temperature, vlažnošću zraka ili sunčevom svjetlošću. 

"Ova grana rapidno napreduje, a to svakako govore višestruki primjeri iz svijeta te istraživanja micelijuma što je struktura koju stvaraju gljive unutar zemlje i koja može da se koristi u različitim kalupima, kao građevinski materijal ili zamjena za tkanine. Mnogo je materijala koji se mogu dobiti iz organskog otpada te rada sa živim organizmima i to je ono što krasi ovaj pravac.", kaže Halilović.

Biodizajn već mijenja svijet 

Ove godine svoje istraživanje usmjerava na razvoj proizvoda od biomaterijala, uključujući i svoju prvu kreaciju – BIOCANDLE od otpada od ljuske jajeta.

Njena inovacija od ljuski od jajeta nagrađena je upravo pomenutom nagradom u Koreji.

Prvo je istraživala kako se materijal ponaša sa različitim mašinama i u jednom eksperimentu sa CNC mašinama a rezultati su bili izvanredni.

"Materijal od ljuski jajeta se reže bez ikakvih problema pri čemu se izvice ne moraju dodatno šmirglati i ovaj proces ostavlja estetski privlačan presjek biomaterijala što dodatno potvrđuje njegovu upotrebljivost u raznim tehničkim aplikacijama. Druga metoda obuhvata izlijevanje bniomaterijala na ravnu površinu. U ovom slučaju biomaterijal ostaje fleksibilan tokom sedam dana omogućavajući prilagodbu i oblikovanje prema potrebi kako bi se postigao željeni oblik.", pojašnjava.

Napravila je dio namještaja tj. stolicu od tog materijala a proizvod je izložen u jednom muzeju u Njemačkoj.

"Materijal od ljuski jajeta može biti jak poput cigle ali i proziran u zavisnosti od obrade koja obično traje sedam dana.", kaže. 

Interesantna istraživanja 

Prošle godine je istraživala i mogućnosti otpada od kafe kao vrijednog resursa koji se može prenamijeniti za stvaranje biodizela, visokokvalitetnih grijaćih tijela i biomaterijala.

"Od otpada kafe na primjer se može napraviti novi biomaterijal koji se može upotrebljavati u raznim industrijama, čak i u umjetnosti za pravljenje skulptura ili objekte za kuće. Kafa sadrži mnogo masti a ta mast se može koristiti kao biodizel. Proces je jednostavan ali skup, ali rezultat je direktna upotreba u mašinama što se pokušava sada sa automobilima.", pojašnjava. 

Kaže da je sistem rada biodizajnera jasan. 

"Tražimo problem i onda pokušavamo da riješimo taj problem na održiv način.", kaže.

Halilović svoja istraživanja obavlja u laboratoriji koju je sama napravila.

Najviše je posvećena istraživačkom radu ali kako je otkrila dosta patentiranih biomaterijala koji su nagrađeni za inovacije, smatra da je vrijeme da svoj rad proširi na kreiranje materijala za, na primjer, umjetničke djelatnosti. 

Istraživanjem je došla i do zaključka da se pečenjem čistog otpada kafe može izraditi pelet koji je izuzetno zdrav a za to je i nagrađena nagradom za inovativnu ideju za žensko poduzetništvo i dobitnica Balkan Green Ideas BiH za 2022.

"Taj pelet možda može djelimično riješiti i problem sa zagađenjem zraka. Ne proizvodi mnogo karbona, niti druge štetne gasove tokom sagorijevanja a jako je kaloričan jer ima izuzetno visoku kalorijsku vrijednost, što znači da gori gotovo duplo toplije i duplo duže od drveta a u istoj količini.", pojašnjava Halilović.

Plasiranje na tržište

Stava je da nakon višegodišenjeg istraživanja i znanja, njeni proizvodi itekako imaju svoju svrsishodnost a da ih kao "žive" proizvode ona najbolje poznaje i zna šta se od tih proizvoda može a šta ne. 

"Nakon sedam godina istraživanja, došlo je vrijeme da tržištu nudim svoje proizvode.", kaže.

Unutar posla drži i predavanja, radionice, izložbe, te razgovore i diskusije sa umjetnicima, dizajnerima i naučnicima o biodizajnu, klimatskim promjenama, zelenom pranju, ekologiji i praksama bez otpada.

Trenutno predaje o svom istraživačkom radu iz oblasti biodizajna i drži radionice o proizvodnji biomaterijala, a svojom stručnošću pomaže kompanijama da prenamjenjuju svoj otpad i tako pozitivno utiču na okoliš.

Njena ideja je izuzetno pozitivan primjer

Halilović je svijetao primjer ustrajnosti, motivacije i pasije kojom odiše u onome što radi. 

"Voljela bih da se o biodizajnu što više zna u BiH i da što više radim u svojoj zemlji jer ja generalno radim najviše u inostranstvu i zbog toga mi je krivo. Često mentorišem studente na ino fakultetima, poput Parsons fakulteta na njihovom magistarskim radovima a ja bih voljela da ovdje mentorišem našim studentima i da ovdje shvatimo veličinu vrijednosti ovoga obzirom da se u svijetu pokreću veliki pogoni i kompanije koje rade biodizajn.", poručuje Halilović.

Članica je Udruženja inovatora Bosne i Hercegovine i aktivno doprinosi inovacijskom ekosistemu te suosnivačica Bio Co Culture, zajedničkog projekta čiji je cilj edukacija šire publike o biodizajnu i bioumjetnosti širom Balkana.

Reakcije na njeno izlaganje su izuzetno pozitivne i sigurno da će Halilović uskoro ostvariti svoj preduzetnički san, pokrenuti svoju proizvodnju održivih dizajnerskih komada odjeće, namještaja i ambalaža te da će na još bolji način i još više širiti svoju ideju na domaćem i ino tržištu.

Na kraju je svakako važno istaći i uticaj događaja poput ORBIZ konferencije koja okupljanjem investitora, preduzetnika i inovatora doprinosi umrežavanju pravih ideja, pravih ljudi i pravih investitora ili krajnih korisnika. 

N.K.