Salih Teskeredžić, produkt dizajner: Bježao od rutine, dospio do svjetske slave

Salih Teskeredžić, poznati bosanskohercegovački dizajner, 2011. godinu započeo je u velikom stilu. Nastup na prestižnom sajmu namještaja u Kelnu donio mu je četiri nagrade za originalni dizajn, ali i svjetsku slavu i priznanje struke.

No, uspjeh nije došao preko noći. Iza njega stoje godine predanosti, napornog rada i stalnog usavršavanja. Naš proslavljeni dizajner i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu za čitaoce eKapije govori o tome kako se zanat "ispekao", o odlasku u inostranstvu i radovima na kojima je `ostavio dušu`.

Specijaliteti od tri namirnice

Karijeru je započeo radom u Šipadovoj tvornici namještaja u Gornjem Vafuku, na poziciji dizajnera. Na njegovu sreću, radio je direktno u tvornici, a ne u dizajnerskom birou koji je fizički odvojen od proizvodnje.

"Taj direktan kontakt sa proizvodnjom i realnim mogućnostima fabrike su bili izuzetan kreativni izazov, gdje se osjećate kao kuhar sa tri namirnice u frizideru, a svi očekuju specijalitet od vas", priča Teskeredžić. Ipak, taj specijalitet je na kraju napravljen kroz kolekcije namještaja "Bosna-bio" i "Mak-bio", koje su imale međunarodni komercijalni i stručni uspjeh kroz nekolicinu nagrada za dizajn u Jugoslaviji.

Nakon dvije godine rada i prvih naznaka poslovne rutine, 1989. godine odlučuje se preseliti u Austriju, a razlog odlaska nije bio egzistencijalne prirode jer se tada i kod nas "dobro živjelo". Novi izazov i želja za promjenom su presudili, kao i rad u jednoj razvijenoj sredini koju je imao priliku upoznati kroz česta putovanja na sajmove radeći u Šipadu.

Na početku je radio u jednom arhitektonskom birou baveći se arhitektonskim projektovanjem, uglavnom projektujući objekte obdaništa za djecu pošto je tih godina država Austrija forsirala tu vrstu gradnje.

"Ta iskustva projektiranja za ciljnu grupu djece odvela su me dalje u rad na dizajnu rekvizita za dječija igrališta za firmu Fritz Friedrich i to mi je bilo jedno bogato iskustvo, pošto je ta kompanija bila vodeći austrijski proizvođač igrališta za djecu, vrtnog namještaja i mobilijara za eksterijerni prostor, a imala je izuzetno razumijevanje i respekt za moj rad na stvaranju njihovog novog korporacijskog identiteta pred ulazak u Evropsku uniju", otkriva Teskeredžić.

Bogato iskustvo je bio i rad sa arhitektom Hermanom Schmidtom u njegovom arhitektonskom birou gdje je proveo tri godine radeći u sferi arhitektonskog projektovanja kao vodeći projektant.

Vlastiti biro kao novi početak

Nakon toga, poželio je pobjeći od biroa i okrenuti novi list u karijeri. Bilo je vrijeme za novi početak i potpuno osamostaljivanje. U Beču je 2000. godine oformio vlastiti arhitektonsko-dizajnerski atelje "Archides", za što su njegovi prijatelji tvrdili da je prava avantura s obzirom na konkurenciju od skoro hiljadu biroa u glavnom austrijskom gradu.

"Osamostavljivanje je odigralo presudnu ulogu da shvatim da je sloboda u radu ipak vrijedna pokušaja što se bar za mene pokazalo ispravnim. Archides je djelovao u području dizajna, arhitekture i enterijerskog projektovanja zavisno od naloga koje sam dobijao pogotovu u početnom stadiju koji je bio jako težak zbog navedene konkurencije, ali kao što kažu: `Što vas ne ubije to vas ojača` tako da sam čvrsto odlučio da sljedeći korak mora imati još viši stepen kreativne slobode i stručne širine", prisjeća se Teskeredžić.

Rad sa studentima

Po pozivu profesora Zlatka Ugljena, 2002. godine počinje sa gostujućim predavanjima na postdiplomskom studiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, što kasnije prerasta u redovnu nastavu. U to vrijeme, praktično je dvije godine živio na relaciji između Sarajeva i Beča, a 2004. godine definitivno se seli u Sarajevo.

"Trenutni rad sa studentima na Akademiji likovnih umjetnosti predstavlja sa jedne strane zadovoljstvo u radu sa mladim i kreativnim ljudima željnim znanja, a sa druge strane i obavezu za stalnim stručnim i naučnim usavršavanjem i održavanjem intelektualne kondicije koja je daleko od rutine od koje sam uvijek bježao", ističe naš sagovornik.

Salih Teskeredžić dobitnik je brojnih nagrada, a vjeruje da su najuspješniji radovi bili upravo oni na kojima je najstrastvenije radio i uživao. To su uglavnom prve nagrade "Zlatni ključ", "Srebrni ključ" sa beogradskog sajma, "Mobil optimum" iz Zagreba, "Namještaj godine" od Nike Kralja i slovenačkog časopisa "Naš dom", a zbog internacionalnog karaktera posebno izdvaja "Eko-Design" iz Beča za dizajn igrališta za djecu za jednu austrijsku kompaniju.

"Drugi rad na kojem sam `dušu ostavio` bio je projekat igrališta za djecu `Romeo i Julija` za austrijsku firmu Fritz Friedrich, a spomenuo bih i projekat džamije Čurčinice u Livnu gdje sam radio tzv. totaldizajn od arhitekture do dizajna mobilijara", izdvaja Teskeredžić.

Naravno, nezaobilazni su i posljednji radovi, dizajn novih kolekcija namještaja za fabrike Artisan i Rukotvorine koje su nagrađene u Kelnu. One ujedno služe kao podsjetnik da "trud nije bio uzalud", a činjenica da vas netko valorizovan internacionalno stručno prizna uvijek posebno godi, priznaje on.

Iz biografije

Salih Teskeredžić rođen je 17. avgusta 1960. u Bugojnu. Gimnaziju je završio u Gornjem Vakufu, a Arhitektonski fakultet i magistarski studij iz produkt dizajna u Sarajevu.

U djetinjstvu je maštao samo o jednoj profesiji – biti slikar! Potreba za bavljenju umjetnošću na kraju je generirala njegov put ka sličnoj kreativnoj disciplini kao što su arhitektura i dizajn.

"Odluka za profesiju dizajnera uslovljena je prvenstveno pozivom arhitekte i početnim radom kao dizajner namještaja u Šipad-ovoj fabrici u Gornjem Vakufu nakon studija. Otkrivanje svih čari zanimanja dizajnera su oblikovali opredjeljenje za daljim usavršavanjem u toj profesiji", kaže on.

Trenutno je stalno zaposlen na Akademiji likovnih umjetnosti kao predavač na odsjeku za produkt dizajn, na predmetu Industrijsko oblikovanje, gdje je naslijedio pokojnog prof. Zdenka Praskača. Obavlja i funkciju šefa odsjeka za produkt dizajn, a paralelno vodi samostalni atelje "Ad Arte" kojeg je osnovao 2007. godine i koji je nastavio aktivnost bečkog "Archidesa" u području arhitektonsko-enterijerskog projektovanja i produkt dizajna.

Želja je osnov uspjeha

U životu Saliha Teskredžića sve je u znaku rada i najljepše se osjeća upravo kada radi. Iako vremena za druženje ima vrlo malo, lijepi trenuci provedeni su u krugu porodice. Uživa u skijanju i čitanju dobrih, `slojevitih` knjiga , kao što su "Derviš i smrt” od Meše Selimovića, djela Maka Dizdara, Hermana Hessea, koja daju odgovore na pojedina njegova životna pitanja.

Na jednom mjestu se ne zadržava puno, veliki je ljubitelj putovanja, a zahvaljujući svojoj profesiji bio je u prilici da posjeti brojne zanimljive destinacije.

Rad sa različitim ljudima i mentalitetima, učinio ga je širim i otvorenijim, naučio je da u životu sve ovisi od vas i da sve možete, ako istinski hoćete. Smatra da je želja osnov svakog uspjeha. Želja da se bavi kreativnim radom za njega je bila presudna, a uspjeh sloboda da to i čini.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"