Saša Bešlić, najbolji bankar Švedske: BiH se mora probuditi

Ličnosti / PRIVREDA I POLITIKA

Saša Bešlić, najbolji bankar Švedske: BiH se mora probuditi

13.06.2018. 12:32 / Izvor:

Da su Bosanci i Hercegovci u Švedskoj ostvarili velike poslovne uspjehe u raznim oblastima, dokaz je i Saša Bešlić, rođeni Zeničanin, bankar koji je jedan od najvažnijih profesionalaca iz oblasti održivih investicija i upravljanja, ne samo u Švedskoj već i globalno.

Čovjek koji je ubijedio H&M, modnog giganta iz Švedske da udvostruči plate svojih radnika u Bangladešu, kako bi im osigurao prihode koji zadovoljavaju njihove životne potrebe. To je čovjek koji je spreman raskinuti multimilionski projekat sa Boingom, ako se neispoštuju ugovorne klauzule o etičnom poslovanju svih proizvođača.

U razgovoru za Akta.ba, Bešlić je govorio o tome kako zemlja, kao što je BiH, sa svojom privredom i znanjem koje posjeduje može i mora biti konkurentna i dostupna za svjetske investicije, samo mora shvatiti koji je način za to.

"Bosanci i Hercegovci su jako tvrdoglav narod, a to ih tjera da budu najbolji u onome što rade. Zato se svugdje u svijetu vrednuje i poštuje njihov rad i znanje.  Davno smo mi pokazali da smo konstruktivni, realni i prije svega vrijedni. Uz malo veću volju vlasti u državi da zadrži tu svu pamet i da im da način da zarađuju i sprovode svoje ideje, stvorit će se idealni uslovi za život svih njenih građana a sigurno i stvoriti bolje uslove za one koji u ovoj zemlji žele da investiraju i ulažu. Bosna i Hercegovina kao država zbog toga mora da napravi strukturalne promjene, prvenstveno kroz pravu borbu protiv korupcije, puno više i transparentnije nego što to sada radi", govori Bešlić.

Bosanci i Hercegovci se ne boje društvenih kontakata, govori Bešlić, kroz historiju se pokazalo da se ne boje ni konflikata, a ono što je najvažnije jeste da se ne boje sami sebe.

Kaže da se više pažnje treba usmjeriti na jačanje i razvoj privatnog sektora. To je moguće samo uz volju i podršku države, privatni sektor će tako imati veće mogućnosti da se razvija, što će automatski omogućiti nova radna mjesta, počevši od malih firmi koje nemaju ni regionalne šanse za biti konkurentne, do firmi koje su grupirane po sektorima koji imaju veće šanse i prednost, u regionalnom smislu, i na taj način im treba dati jednaku šansu da se razvijaju.

"Ne postoji niti jedan ozbiljan dugoročni investitor koji investira novac u BiH, a ima ih koji to žele i više nego što je poznato, a sve zbog toga što ne postoje strukturalni uslovi za te investicije. Veliki problem je ta nestabilnost, zemlja je još uvijek politički podijeljena na velike nacionalne grupacije, teško je predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu. Za investitore je to jedna velika crna soba, u koju ne žele da ulaze, jer ne znaju kako će iz nje izaći", pojašnjava Bešlić.

Bešlić podsjeća da Evropska unija od BiH očekuje velike stvari. Da bi postala jedna od članica, ono što je primarno jeste da se moraju izvršiti fundamentalne promjene na način da svi od političara pa do običnih građana moraju da stvore drugačiju sliku budućnosti i da vjeruju u bolji ekonomski razvoj.

"BiH mora da napravi veliki brzi korak naprijed da bi svojoj obrazovanoj omladini donijela neku vrstu mogućnosti da se zdravo razviju i žive normalan život", kaže Bešlić.

Bešlić se dotakao i neophodnog održivog načina poslovanja kompanija, koje je danas kao svojevrsni modni must have.

"Firme koje imaju održivi način poslovanja, kroz recikliranje ili korištenje obnovljivih izvora energije će u budućnosti, u regionalnom kontekstu, imati jako veliko tržište. Ali takve kompanije moraju danas da razmišljaju kako će svoj biznis razviti regionalno, ne kako će se on razvijati u BiH već na regionalnom ali i globalnom nivou. Za sve to su neophodni i ciljevi, ali i saradnja sa regionalnim partnerima, jer samo kada imaš kredibilitet imaš i veću mogućnost da se razvijaš zajedno sa svojim proizvodima", govori Bešlić.

Smatra da je održivi razvoj za male kompanije jako bitan. U Evropi je trenutno veliki trend da se investira baš u male biznise, kazao je kako baš njegova banka, Nordea, djelimično investira baš u takve kompanije koje naprimjer upošljavaju više od 250 radnika, što se kroz praksu pokazalo jako korisnim, jer su na kraju oni ipak najveći pokretači razvoja privrede.

Plemić iz Zenice

Saša Bešlić, dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Na Svjetskom ekonomskom forum u Davosu 2011. godine, proglašen je najmlađim svjetskim liderom i danas je upravo on senior savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma.

U Švedskoj je 2017. godine proglašen i bankarom godine. 2013. godine, Bešlića je kao generalnog direktora za održive finansije Norde banke, odlikovao medaljom i priznanjem, Švedski kralj Carl XVI Gustaf. Koliki je značaj ovog priznanja, govori činjenica da bi Bešlić u ono doba dobio titulu plemića. Takvo priznanje nije dobio čak ni Zlatan Ibrahimović.

Na pitanje koliko su ove nagrade motiv za njegov dalji rad, Bešlić kaže da su one sve jako bitne i značajne, ali da mu je najbitnije da vidi kako njegov rad doprinosi da se ekonomije razvijaju na jedan odgovoran način.

"Ja sam jako sretan što svojim radom mogu pomoći razvijanju privrede i ljudi na jedan odgovoran i transparentan način. Svi moramo shvatiti da ako u svom poslu ili životu tretirate ljude kao robove, a u istom trenutku želite veću produktivnost i efektivitet, sigurno to nećete postići ako te iste ljude udarate i tlačite. Jasno je, da ako se tim ljudima više plati i dobiju bolje uslove za svakodnevni rad i život, njihov rad postaje kvaliteniji a oni produktivniji a time i vaše poslovanje veće. Riječ je o modernom razvoju kapitalizma kroz neki novi stav. Ovakav način razvoj kapitalizma, u neke nove globalne ciljeve, dovodi do većeg socijalnog angažmana. Ukoliko takav razvoje ne budemo pratili doći će do još većih socijalnih razlika", kaže Bešlić.

S obzirom da je BiH danas razvijena kao što je Švedska bila davne 1950. godine, na pitanje da li ćemo ikada doći na nivo Švedske, Bešlić se samo nasmijao...

Za kraj razgovora, ovaj skromni čovjek, kaže da jako želi BiH i ljudima u njoj od srca dobar razvoj i napredak, ali neke stvari se podhitno moraju mijenjati i to sada više nije pitanje kompromisa.

Razgovarala: Ivana Mihajlović

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Ličnosti