Kraljica Butana Jetsun Pema (28), najmlađa kraljica na svijetu, očarala je stanovnike ove male države svojom ljepotom i skromnošću.
Mlada kraljica, koja je nedavno rodila prvo dijete, rođena je u porodici koja je imala veze s kraljevskom porodicom, ali je bila bez titule.
Njen otac Dhondup Gyaltshen, pilot Druk-aira, je polubrat bivše kraljice. Takođe, njena majka Sonam Čhuki potiče iz stare aristokratske porodice i kumče je butanskog princa. I njena sestra Jetso Lamo udana je za kraljevog brata, princa Dasho Jigme Dorji Wangchucka.
Jetsun se školovala u Indiji, gdje je uživala u košarci i slikanju, a redovno je osvajala nagrade na takmičenjima u debati i govorništvu. Tečno govori hindu, engleski i dzongkha, zvanični jezik Butana.
Ipak, ona je s obije noge na zemlji.
“Ona ne fantazira. Mislim da nikada nije ni sanjala da će postati kraljica”, rekao je jedan njen bivši profesor.
Studije međunarodnih odnosa i psihologije završila je u Velikoj Britaniji. Vjerila se s kraljem kada je imala 21 godinu i time izazvala mnogo polemika, budući da je mladi par prekršio protokol i odlučio se oduprijeti tradiciji ugovorenih brakova.
Prekršili su još jednu normu – živjeli su zajedno i prije nego što su se vjenčali.
Njihova ljubavna priča zaista podsjeća na bajke. Par se upoznao na porodičnom pikniku kada je Jetsun imala sedam, a tada budući kralj 17. On je tada kleknuo pred njom i rekao joj da bi želio da ona jednom bude njegova žena.
“Kralj zmaj”, kako ga narod zove, postao je monarh 2006. kada je njegov otac abdicirao. Odlučio je da kruni oduzme apsolutnu moć i utre put demokratiji i ustavnoj monarhiji.
Vjenčao se s Jetsun, ali je njihova ceremonija bila potpuno drugačija. Bila je to petosatna budistička ceremonija u tvrđavi iz 17. vijeka, a mlada je nosila tradicionalnu nošnju.
Zanimljivo je da je u Butanu dozvoljena poligamija, a njegov otac je to i iskoristio oženivši čak četiri žene. Međutim, mladi kralj je odlučio da Jetsun bude njegova jedina žena. Ona mu je nedavno rodila i nasljednika…
Butan je jedina zemlja na svijetu u kojoj je vlast uvjerena da je sreća najvažniji cilj kojem teži cijelo stanovništvo. Koliko im je to važno, govori podatak da je pravo na sreću upisano u član 9 njihovog ustava.
Iz tog razloga se, svakoj osobi u zemlji u sklopu popisa stanovništva, između ostalog, postavlja i pitanje “jeste li sretni?”
U posljednjem popisu provedenom 2015. godine, 35 posto stanovništva je izjavilo da su “vrlo sretni”, 47,9 posto se osjeća “umjereno sretnima”, a samo 8,8 posto stanovnika je izjavilo da su “nesretni”.
U Butanu ne postoji koncept bruto domaćeg proizvoda. Umjesto toga, za blagostanja u zemlji koristi se drugačiji indikator – bruto nacionalna sreća.
Bruto nacionalna sreća je koncept koji je nastao 1972. godine u Butanu kao ideja tadašnjeg butanskog kralja. Ideja predstavlja protutežu bruto nacionalnom proizvodu i potiče iz budizma.
Postoje četiri osnovne komponente bruto nacionalne sreće, a to su kulturna dimenzija, ravnopravan ekonomski razvoj, dobro upravljanje i zaštita životne sredine.
Stoga, sreća se smatra glavnim prioritetom nacionalne politike. Vlada Butana čak je osnovala i Ministarstvo sreće, koje do sada nije imala ni jedna zemlja na svijetu.
Butan, koji je prema svim pokazateljima uistinu jedinstveno mjesto na ovoj planeti, puno je manje pogođen globalnim problemima kao što su glad i kriminal.
Ljudi tamo žive zadovoljnim životom, nisu opsjednuti modernom tehnologijom i uspješno su sačuvali svoju jedinstvenu kulturnu baštinu. Za ovo je zaslužna činjenica da do sada nisu iskusili ratna razaranja ili ekstremno siromaštvo.
Njihov zakon brani ubijanje životinja tako da su većina stanovnika vegetarijanci. Također je zabranjen uvoz pesticida što znači da poljoprivredni proizvodi uopće ne sadrže štetne sastojke.
Još jedan zanimljiv aspekt života u Butanu je da se šume ne sijeku – stanovništvo se uvijek trudi posaditi što više stabala. Središnji i južni dijelovi zemlje uopće nisu urbanizirani – ta područja su u principu veliki prirodni rezervati s bogatom florom i faunom.
U posljednjih 20 godina životni vijek u Butanu je udvostručen, a skoro sva djeca u ovoj ne tako bogatoj zemlji idu u školu.
Takođe, u skladu s očuvanjem životne sredine, Butan je uveo pješački dan jednom mjesečno. Na taj dan svi zaposleni idu pješice na posao i niko ne ide automobilima kako ne bi dodatno zagađivali okolinu.
Butan je uspio zadržati većinu svog prirodnog bogatstva iz vrlo jednostavnih razloga: lov je zabranjen, a krčenja šuma gotovo i nema. Ovo kraljevstvo (parlamentarna monarhija) proizvodi dovoljno da samo sebe izdržava.
lolamagazin.com