Borba za identitet i slobodu Palestinaca

Palestinski umjetnik Sliman Mansour: Umjetnost kao Otpor

06.12.2023. 09:12 / Izvor: Akta.ba
palestina

Kroz svoj rad umjetnik prenosi snagu palestinskog naroda i patnju jer umjetnost je jedina sloboda koju Sliman živi.

Sliman Mansour, jedan od najznačajnijih palestinskih umjetnika današnjice, uhapšen je u Ramallahu osamdesetih godina, zajedno sa dvojicom kolega Nabilom Ananijem i Isamom Baderom, jer je koristio boje palestinske zastave u svoja djelima.

Kasnije je u intervjuu za The National ispričao kako ga je tadašnji šef izraelske policije ubjeđivao da treba depolitizirati svoju umjetnost. 

Kazao nam je: "Zašto ne slikate cvijeće i nage likove, to je lijepo, čak ću i ja to kupiti od vas."

Kroz svoj rad umjetnik prenosi snagu palestinskog naroda i patnju jer umjetnost je jedina sloboda koju Sliman živi. Spretno odražavanje nade i opstanka pod okupacijom kroz umjetnost, Mansoureve radove učinilo je simbolom otpora a izraelske vlasti su upravo zato često zatvarale galerije sa njegovim izložbama jer snažne poruke suptilno provučene najljepšim umjetničkim jezikom čuvaju identitet i povezanost naroda Palestine sa korijenima i pozivaju na opstanak, piše FBL.

 Jedan ste od najznačajnijih glasova palestinske umjetničke scene u svijetu, inspirišete mlađe generacije i govorite kroz svoj rad sa puno ljubavi i brige o svom narodu. Moja lična impresija kada posmatram Vašu umjetnost je da je puna ljubavi, tuge, sjete, nedostajanja ali i nade. Da li vjerujete da umjetnost može mijenjati svijest ljudi?

– U pravu ste. Mislim da su većina palestinskih umjetnika koji stvaraju u stilu simboličnog realizma poput mene. Taj umjetnički pravac proizilazi iz poezije, književnosti, muzike i pjesama, a ponekad i kinematografije gdje uvijek postoje osjećaji ljubavi, nostalgije, tuge i nade. Da, mislim da umjetnost može pomoći da se promijeni svijest ljudi jer komunicira s ljudima na ličnom nivou maštom, kreativnošću i magijom, za razliku od običnih debata i razgovora. Ali ne smijemo polagati previše nade u umjetnost da bismo napravili promjenu, jer ona pomaže ljudima na različite načine. Nikada nisam bio toliko ambiciozan da mijenjam svijest ljudi, ali ako sam uspio nekoga usrećiti i natjerati na razmišljanje kada posmatra moju umjetnost, to je jedina promjena koju tražim.

Umjetnost može pomoći da se promijeni svijest ljudi jer komunicira s ljudima na ličnom nivou maštom, kreativnošću i magijom, za razliku od običnih debata i razgovora.

U procesu dehumanizacije palestinskog naroda koji traje već skoro 75 godina i kršenju svih ljudskih prava, da li vas povrijeđuju dvostruki standardi zapadnog svijeta gdje se zagovara sloboda i ljudska prava a istovremeno se sva ta prava krše?

– Nekad, kada sam bio mlad i naivan, to me jako ljutilo i činilo bijesnim jer sam vjerovao u promjenu i zagovaranje jednakosti. Nakon svih ovih godina, znam da je Zapadni svijet rasistički i da ljudska prava za njih nisu ista za sve ljude. Koriste ih kao političke alate za uplitanje (i manipulaciju), rekao je on u razgovoru za FBL.

Palestincima se sistematski oduzima pravo na normalan život i postojanje. Da li je Vaša umjetnost odgovor svijetu koja poriče Vaša prava? Počevši od prava na postojanje!

– Vjerujem da bi svi ljudi trebali biti slobodni, pogotovo narodi Palestine. Mi nosimo veliko breme historije zato što naša domovina spaja tri kontinenta, to je i razlog što je natopljena krvlju, suzama, kreativnošću i ljubavi. Uz svu našu historiju, naši neprijatelji i njihove pristalice negiraju naše fizičko postojanje kao normalnih ljudskih bića što im olakšava da nas ubijaju, kradu našu zemlju, resurse i uskraćuju nam slobodu na svim mogućim nivoima. Ljudi moju umjetnost nazivaju političkom, ali ona je samo odraz osjećaja i težnji običnih Palestinaca.

palestina

Pitate li se kako je moguća okrutnost čovjeka prema drugom čovjeku? Na koji način Vi doživljavate okrutnost kojoj danas svi svjedočimo?

– Mnogi Izraelci su skloni fašizmu koji dolazi iz Evropske ideologije 19. vijeka. Ono što ga još čini sličnijim je upravo to što je zasnovan na religiji. Bilo kakve političke ideje zasnovane na religiji i služenju Imperiji vrlo teško mogu imati smislen dijalog unutar kojeg se postiže kompromis.

Izlagali ste širom svijeta, dobitnik ste važnih priznanja za svoje impozantno i dugogdišnje umjetničko djelovanje – šta Vi lično osjećate sada? Narod Gaze prolazi kroz sistemsko uništenje i genocid. Da li gubite nadu? Postoji li nada u Vašem srcu? Da li su Palestnici usamljeni?

– Imam nadu jer Palestinci uvijek imaju nadu. Smatramo da je naš stav ispravan. Ljudi znaju da su njihovi korijeni u ovoj zemlji još iz drevne historije i izgovor koji koriste cionisti, da im je Bog dao/obećao ovu zemlju, nije nimalo uvjerljiv. Ne samo za Palestince, nego i za većinu svijeta. Posebno one mlade i prosvjećene ljude. Prošli smo na desetine još nasilnijih okupacija i okupatori su uvijek odlazili.

Dolazim iz države koja ima iskustvo agresije, rata i genocida. Četiri godine smo bili pod opsadom a mnogi naši umjetnici su karijere izgradili na ratnim temama i pričama. Da li mislite da će svjetska javnost dati više prostora palestinskim glasovima da govore o svom iskustvu? Ili će to biti samo umirivanje savjesti zbog zločina nad palestinskim narodom?

– Ne znam šta mislite pod svijetom, ali ako mislite na Zapad, nisam optimista. Obični ljudi, publika, bi nam mogli dati mnogo više prostora, ali u svijetu umjetnosti sumnjam. Umjetničke institucije su dio vladinih institucija koje su neprijateljski raspoložene prema Palestincima, svaka iz svojih razloga. U Njemačkoj je to razumljivo, ali u zemljama poput Francuske, Velike Britanije, a ponekad i Italije se osjeti nostalgija za kolonijalizmom i vole da igraju tu ulogu kad god im se ukaže prilika. A u Palestini to i mogu jer se većina arapskih vlada se tome ne protivi, rekao je Mansour za FBL.

Čitav intervju za Slimanom Mansourom možete pročitati na portalu Fashion, Beauty, Love

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ličnosti