Dunja Jevak, generalna konzulica Hrvatske u BiH

Ovaj mjesec u hrvatskom društvu događaju se neke od najvažnijih promjena u modernijoj istoriji. Ulazak Hrvatske u veliku porodicu Evropske unije donio je brojna pitanja i nedoumice i građanima Bosne i Hercegovine o kojima smo razgovarali sa generalnom konzulicom Hrvatske u BiH Dunjom Jevak. Sa bogatim iskustvom u diplomatiji i 20 godina radnog staža u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Dunja Jevak je veći dio karijere provela baveći se bilateralnim političkim poslovima. Bosnom i Hercegovinom počela se baviti još 1996. godine, od prve donatorske konferencije, a 1999. godine je prvi put otišla na mandat u Veleposlanstvo RH u Sarajevo. U Sarajevo se vratila 2005. godine i provela tri i po godine na funkciji zamjenice veleposlanika. Prije dolaska u Banjaluku, u Zagrebu je bila načelnica Odjela za BiH, Crnu Goru i Srbiju.

Koliko ste već u BiH, da li ste zadovoljni onim što ste dosad postigli kao konzul Hrvatske u BiH?

- Dvije sam godine na funkciji generalne konzulice u Banjaluci. Teško je kazati koliko sam zadovoljna postignutim, ali bih rekla da volim svoj posao i pri tome dajem sve od sebe. Puno je različitih aktivnosti, a posao se intenzivirao naročito ove godine zbog našeg ulaska u EU. Voljela bih da su gospodarske okolnosti bolje, bilo bi više mogućnosti, naročito za kulturne aktivnosti.

Kako ocjenjujete odnose između BiH i Hrvatske?

- Odnosi naše dvije zemlje daleko su bolji nego prije 14 godina tijekom mog prvog mandata u BiH. Danas su naši odnosi stabilni i konstruktivni i slobodno možemo kazati da nema "gorućih" pitanja, iako nisu sva riješena. No, između dvije zemlje koje su toliko povezane uvijek ima "otvorenih" pitanja, bitno je da naši odnosi više ne dolaze u krizu. Izgradili smo povjerenje i to je najvažnije. Hrvatska je nova europska članica i to je uspjeh za čitavu regiju, jer će sve zemlje regije u Hrvatskoj imati najvećeg prijatelja u EU. Vjerujem da će naše poznavanje regije biti korisno, kako za EU, tako i za regiju. Mi želimo da sve zemlje regije slijede naš put i priključe nam se u EU što prije. Mi ćemo svim susjedima pomagati na tom putu, jer imamo veliko iskustvo. Naše iskustvo je velika vrijednost, ne samo za Hrvatsku, već za sve zemlje regije, i mi to iskustvo već prenosimo našim susjedima. Između ostalog, sama činjenica da će s našim ulaskom hrvatski jezik postati 24. službeni jezik EU, znači da će sve informacije i propisi biti dostupni na hrvatskom jeziku, što će svim zemljama regije olakšati posao.

U posljednje vrijeme bilo je dosta različitih priča o tome šta građane BiH čeka sada kada je Hrvatska u EU. Možete li nam reći nešto o onim najvažnijim pitanjima poput prelaska preko granice, mogućnostima rada, studiranja, učestvovanjima na tenderima naših građana u Hrvatskoj?

- Prije svega, vjerujem da će se građani BiH brzo naviknuti na činjenicu da ulaskom u Hrvatsku ulaze u EU te da su propisi isti kao do sada pri ulasku u Sloveniju ili bilo koju drugu europsku zemlju. Granica Hrvatske i BiH postaje vanjska granica EU i to za nas predstavlja veliku odgovornost. Hrvatska se snažno zalagala da za građane BiH ostane mogućnost prelaska granice s osobnom iskaznicom, odnosno ličnom kartom, ali o tome odlučuju sve članice EU. Prelazak granice moguć je s biometrijskim bh. pasošem, a uz "običan" bh. pasoš potrebna je viza, koja se može dobiti u kratkom vremenu, nadamo se istog dana. Oni građani BiH koji imaju hrvatsku putovnicu ne moraju posjedovati biometrijsku, već je dovoljna važeća putovnica. Za sva ostala pitanja, vrijede ista pravila kao i pri ulasku u druge zemlje EU. Naime, Hrvatska je dužna provoditi temeljitu graničnu kontrolu putnika koji nisu državljani EU i koja podrazumijeva provjeru uvjeta za ulazak i boravak; valjanost isprava, provjeru ulaznih i izlaznih štambilja, provjeru valjanosti vize, provjeru posjedovanja sredstava za uzdržavanje i slično. Temeljita granična kontrola obuhvaća kontrolu osoba, stvari i prijevoznog sredstva.

Koja su to pitanja s kojima se građani BiH najčešće obraćaju Konzulatu?

- To su različita statusna pitanja; pitanja državljanstva, zamjena isteklih putovnica, vađenje dokumenata za one koji su hrvatski državljani i slično. U zadnje vrijeme puno je upita vezanih upravo uz uvjete ulaska u RH.

Koje krucijalne uslove treba ispuniti da bi saradnja BiH i Hrvatske bila podignuta na viši nivo?

- Prije svega ekonomska kriza utječe na mnoge aspekte života, ne samo u BiH, već i u Hrvatskoj. Postupni izlazak iz krize pozitivno će utjecati i na naše odnose. Hrvatski privrednici naročito su zainteresirani za suradnju pod dosadašnjim uvjetima, dok je Hrvatska bila članica CEFTA. Za njih je naš ulazak u EU poseban izazov, s jedne strane otvara im se tržište od oko 500 milijuna ljudi, gdje se treba natjecati s većim i jačim ekonomijama, a sa druge strane mijenjaju im se uvjeti poslovanja u regiji. Mi želimo vidjeti što brži napredak BiH, njenu veću funkcionalnost i provedbu reformi, drugim riječima, isto ono što i druge zemlje EU očekuju od BiH kako bi napredovala na europskom putu. Alternativa europskom putu je zaostajanje za drugim zemljama regije, a to građani BiH nisu zaslužili. Također, za nas je izuzetno važan položaj Hrvata u BiH i njihova jednakopravnost u demokratskim procesima, počevši od procesa odlučivanja pa nadalje. Proces povratka je, također, vrlo važan i, koliko mi je poznato, Hrvatska je najveći pojedinačni donator u BiH. Unatoč tome, još su brojni problemi hrvatskih povratnika. Nadamo se da će sredstva prikupljena na zadnjoj donatorskoj konferenciji u Sarajevu prošle godine pomoći u obnovi hrvatskih kuća i povratka svih onih koji su izrazili želju za povratkom u svoje prijeratne domove.

Da li ste zadovoljni saradnjom BiH i Hrvatske kada su u pitanju kultura i umjetnost?

- Nažalost, na intenzitet kulturnih aktivnosti utječe gospodarska kriza, zbog čega su te aktivnosti ograničene, ali vjerujem da će se to popraviti. Mi smo ove godine organizirali izložbu "Nagrađena hrvatska arhitektura", a povodom Dana državnosti Republike Hrvatske doveli smo jednu od najboljih dalmatinskih klapa "Kumpanji" s Korčule. Nastojat ćemo već početkom jeseni nastaviti s kulturnim događajima.

Kakva su Vaša lična osjećanja povodom ulaska Hrvatske u EU, kakva je trenutno atmosfera u Hrvatskoj?

- Jako sam sretna zbog našeg ulaska u EU. U proteklih dvadeset godina, koliko sam u hrvatskoj diplomaciji, naše članstvo u EU bio je naš konstantni cilj i svi smo radili na tome. Naravno, bilo je puno kriznih trenutaka kada nam se činilo da je taj cilj nedostižan, da nećemo uspjeti ispuniti tolike uvjete, jer su naši pregovori bili najteži u usporedbi sa drugim novim članicama i najduže su trajali, s izuzetkom Turske. Taj je proces bio dugotrajan, trajao je skoro deset godina od dana podnošenja zahtjeva za članstvo, a dvanaest godina je prošlo od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U pregovorima je sudjelovalo oko 1.500 naših stručnjaka, tijekom tog vremena preveli smo oko 160.000 stranica raznih propisa. Kada pogledam unatrag, izuzetno sam ponosna na sve što smo postigli.

Da li ste se navikli na život u Banjaluci, šta Vam se ovdje najviše sviđa?

- Da, navikla sam se na Banjaluku i vrlo mi je ugodno. Srećom, stanujem blizu Vrbasa, koji takoreći teče pod mojim prozorom. Svaku večer moj dan završava pogledom na Vrbas i svako jutro tako počinje. Promatram promjene godišnjih doba na rijeci i drveću, a kada imam vremena fotografiram te promjene i uživam kada god uhvatim neki prekrasan trenutak, bilo zalazak sunca nad Banjalukom ili popodnevno jesenje sunce na platanama.