Hillary Clinton, kandidatkinja Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, rođena je 1947. godine u Chicagu. Na pravnom fakultetu univerziteta Yale srela je budućeg supruga Billa Clintona te svoju dugogodišnju mentoricu Marian Wright Edelman, koja je osnovala Dječji obrambeni fond - organizaciju koja lobira u korist djece. Hillary je u toj organizaciji radila kao advokatica godinu dana nakon što je završila pravni fakultet 1973. godine, a kasnije je i predsjedavala upravnim odborom organizacije.

Godine 1974. nakon što je sudjelovala u posebnoj istrazi u vezi mogućeg opoziva američkog predsjednika Richarda Nixona ( afera Watergate) preselila se u saveznu državu Arkansas gdje je predavala pravo na univerzitetu u Arkansasu. Godinu dana kasnije udala se za Billa Clintona. Imaju ćerku Chelsea.

Od 1977. do 1992. godine Hillary je radila u pravnoj firmi Rose specijalizirajući se za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva. U američkom Nacionalnom Pravnom vjesniku u dva navrata je uvrštena među 100 najutjecajnijih američkih pravnika.

Nakon prve predsjedničke utrke u kojoj je do izražaja došla i njena profesionalna karijera Clinton je pretrpio kritike od onih kojima je draža bila tradicionalnija uloga prve dame Sjedinjenih Država. Nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Clinton imenovao ju je predsjednicom posebne komisije za reformu zdravstva što je bio njegov najznačajniji potez u unutrašnjoj politici u prvoj godini njegove vladavine. Ta komisija razradila je opsežan plan zdravstvene reforme koji je predočen Kongresu u rujnu 1993. godine. U septembru 1994. vođa senatske većine George Mitchell objavio je da Kongres neće podržati prijedlog o reformi zdravstva, tako da je ta reforma propala, što je tada bio najveći poraz Clintonovih. Nakon propasti zdravstvene reforme Hillary se povlači iz kruga javnih saradnika predsjednika Clintona.

Godine 1993. oboje su došli pod oštru kontrolu za vrijeme istrage vezane uz aferu Whitewater u kojoj se istraživala njihova eventualna umiješanost u novčane mahinacije u doba kada je Clinton bio guverner Arkansasa. U januaru 1996. oboje su pozvani da svjedoče pred velikom porotom u vezi te afere. Iste godine izlazi njena knjige "It Takes a Village" koja se bavi tematikom odgovornosti društva prema djeci.

Dok je bila prva dama Amerike posebno se zalagala za program zdravstvenog osiguranja djece koji je trebao omogućiti zdravstveno osiguranje milionima radničkih porodica. Zauzimala se i za povećavanje fondova za istraživanje raka dojke, prostate i debelog crijeva, osteoporoze i dijabetesa. Tada, a i sada, borila se za povećanje državnih fondova za cijepljenje djece te borbu protiv astme i epilepsije.

Na svjetskoj pozornici javila se kao borac za demokratiju, vjersku toleranciju i ljudska prava. S Billom Clintonom aktivno je sudjelovala u mirovnim procesima Sjevernoj Irskoj, na Bliskom Istoku i na području bivše Jugoslavije, iako je to u američkoj javnosti pripisivano Clintonu jer je on izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, a ne njegova supruga.

Nakon pobjede na izborima za senatorsko mjestu u New Yorku (7. novembra 2000.) očekivalo se da će se svi budući potezi nekadašnje prve dame Sjedinjenih Američkih Država usmjeriti na osvajanje nominacije za predsjedničkog kanditata Demokratske stranke već za 2004. godinu. No, Hillary Clinton je sredinom aprila 2001. izjavila: "Ne namjeravam se kandidirati za predsjednika Sjedinjenih Država 2004. To nije nešto čime ću se baviti sljedećih godina. Senator sam New Yorka i namjeravam do kraja odraditi svoj šestogodišnji senatorski mandat.".

Hillary Clinton kao senatorica zauzima se za finansijski sistem koji će povoljne kredite učiniti dostupnima najširem sloju građana. Kao senator New Yorka bori se za porezne povlastice malim poduzetnicima, investiranje u telekomunikacije i istraživanje novih tehnologija kako bi se mlade obitelji zadržale u New Yorku.

Preuzevši senatorsku dužnost u New Yorku, najbogatijem gradu Sjeverne Amerike, postala je prva žena u nekom federalnom tijelu vlasti koja zastupa ovu državu.

Godine 2003. u prodaji se pojavila knjiga u izdanju izdavačke kuće Simon&Shuster (koja je već isplatila Hillary predujam od 8.000.000 dolara) u kojoj je Hillary opisala kako je ona doživjela aferu s Monicom Lewinsky i što je tada osjećala.

Godine 2008. ju je izabrani predsjednik Barack Obama nominirao za poziciju državne sekretarke (ministrice vanjskih poslova) gdje će naslijediti Condoleezzu Rice. Potom ju je 21. januara 2009. Senat potvrdio s 94 prema dva glasa i time je postala 67. državna tajnica SAD-a i prva bivša prva dama koja je imenovana u kabinet.

Hillary Clinton - Od prve dame SAD-a do predsjedničke kandidatkinje

Komentari (0)