Mirza Cifrić, Tuzlak svjetski pionir i poduzetnik na polju prirodnih nauka

Mirza Cifrić, rođeni Tuzlak, suosnivač je i izvršni direktor jedne od najinovativnijih kompanija na svijetu, Veritas Genetics, te jedan od poduzetnika – pionira na polju prirodnih nauka. Njegova kompanija proglašena jednom od 50 MIT Tech Review najinovativnijh na svijetu, a taj revolucionarni pristup tretira DNA kao silikonski čip 21. vijeka, koji već danas fundamentalno utječe na sve aspekte života, te industrija zdravstva, prehrane, energije i inžinjeringa. Procjenjuje se da će DNA revolucija koju predvodi upravo Mirza Cifrić sa svojom ekipom omogućiti da se kodiraju aplikacije koje će moći izliječiti nasljedne bolesti poput cistične fibroze, a nova oblast kojom se bave se zove sintetička biologija.

Veritas Genetics prva kompanija na svijetu koja nudi sekvenciranje i tumačenje čitavog ljudskog genoma za cijenu manju od $1,000. Mirza upravlja Veritas-om sa misijom pokretanja globalnog pokreta dostupnosti genomskih informacija, te gradi infrastrukturu, koja je u mogućnosti da sekvencira i tumači stotine hiljada, a na kraju i milione, ljudskih genoma svake godine.

Veritas je globalna multinacionalna kompanija sa predstavništvima u SAD, Evropi i Kini, te je dva puta prepoznata od strane prestižnog MIT Technology Review magazina kao jedna od 50 Najpametnijih kompanija u 2016. i 2017. godini.

Inače, ovaj serijski poduzetnik u oblasti biotehnologije u Ameriku je otišao 1995 godine. Prije Veritasa, služio je kao izvršni direktor kompanije Abvitro Inc, te Solmap Pharma – koja je prodana firmi FORMA Therapeutics. Nakon prodaje se pridružio FORMA Theraupetics-u, internacionalnom lideru u povlasti onkologije, kao rukovodilac korporativnog razvoja.

Mirza je proteklog vikenda imao svoje svoje obraćanje na forumu Sarajevo Unlimited, a u ekskluzivnom razgovoru za portal Akta.ba Cifrić kaže da su utisci onim što je vidio snažni.

"Kada dođem ovdje pun sam pozitivnih utisaka. Postoje puno elemenata kod ovih mladih, energičnih i pametnih mladih ljudi koji ukazuju na uspjeh, ali integracija biznisa je najteži dio. Dakle, ne samo da postoje sve komponente za uspjeh, već postoje oni koji su već stvorili velike firme, zapošljavaju stotine ljudi...pitanje je sada njihove evolucije da budu konkuretni na globalnom tržištu", ističe on na početku razgovora.

SVOJ PUT DO USPJEHA ĆE SVAKO NAĆI

Na pitanje koliko prati razvoj nauke u BiH i koliko mladi ljudi ovdje imaju priliku za razvoj i realizaciju svojih ideja, kaže da prati, ali da je pojam nauke širok pojam.

"Osim tehnologije mi već dugo godina imamo veoma razvijeno znanje u nauci samo je pitanje koliko je to preneseno na ostale generacije. Recimo u Tuzli je nekada postojao biohemijski kompleks u kojem su se proizvodili produkti koji su se prodavali po cijelom svijetu.  Vjerujem da ga je moguće ponovo pokrenuti, jer ako se jednom moglo takvo nešto stvoriti, zašto ne bi moglo ponovo", smatra naš sagovornik, dodajući da samo treba procijeniti koja je nauka za koje tržište.

Navodi da je u Bosni i Hercegovini upoznao predivne naučnike iz dijaspore koji su se vratili ovdje, koji predaju na fakultetima i prenose svoje znanje.

"Pitanje je sada hoće li mladi ljudi to znanje iskoristiti ili će kao i većina put za Njemačku. Mora se stvoriti sistem da se to znanje integriše u osnivanje firme, vrijednosti koje ostaju ovdje. Ali, taj problem je više nego dobro poznat...", ističe on.

Naglašava da se ništa ne dešava preko noći. "Mi koji smo otišli i hajmo reći stali na svoje noge, prošli smo kroz jedan određeni vremenski period i tek smo sada više od 20 godina nakon rata u mogućnosi da efikasno nešto stvaramo i prenosimo svoje znanje, kapital itd.", dodaje on.

Govoreći o tome da li ga je uvijek zanimala oblast genetike i biotehnologija kaže da nekad nije ni znao šta je to, te da se zapravo radi o prihvatanje evolucije.

"Stvari se brzo mijenjaju u svijetu, nauci, biznisu i ta mogućnost da editujemo gene nije ni postojala prije nekoliko godina. Desila se prije 5 godina, a mogla se desiti za deset, ili za 50, ili nikad. I to je taj interesantni dio kad vjerujete da nešto može uspjeti, kad vjerujete da se može ostvariti, da nemate prepreka....", kaže naš sagovornik.

U svemu je, ističe, važna podrška, navodeći primjer da je najbolja firma u Americi krenula kao startup, a sada lansira rakete, što govori u prilog tome da se ideje mladih ljudi moraju ozbiljno uzeti u obzir, tj. ideje onih koji su investirali u sebe i svoje znanje.

"Ta pozitivna energija i pozitivni primjeri su odlični i to je moj savjet mladim ljudima. Gledajte te primjere, ne dajte da vas na putu ka uspjehu omete težak rad koji je potreban na tom putu. Uspjeh je važan i kad uspijete puno je važnije ne zaboraviti šta je sve bilo potrebno da biste ga ostvarivali", naglašava Cifrić.

Generalno, savjete ne voli davati, jer smatra da će svoj put do uspjeha svako naći. Osim toga, kaže, postoje ljudi koji pišu knjige o tome i profesionalno se bave analizama i savjetima.

"Kada pročitate neku od njih, shvatite da se to mijenja svake godine. Stvari s mijenjaju, nauka se mijenja, mogućnosti se mijenjaju. Uostalom, postoji religija i ostale stvari da shvatite kako da ostanete na pravom putu. Ali,  ono što je najvažnije jeste da svako mora sebe dobro shvatiti. Ako znate šta hoćete, ako ste ambiciozni i pozitivni – ništa vas ne može zaustaviti. Bitno je da znate gdje želite ići, šta ste sve spremni žrtvovati, jeste li spremni jako puno raditi. Jeste li spremni 24 sata razmišljati o svom biznisu, brinuti o svemu, da ne idete na godišnji odmor  godina. Dakle, ta pitanja treba postaviti sebi...jeste li stvarno spremni? I, opet ponavljam, razumjeti sebe i to je neka moja poruka mladim ljudima", poručuje naš sagovornik.

USPJEH ĆE SE MJERITI PO ONOME ŠTO OSTANE POSLIJE NAS

Na pitanje da li je on prošao kroz sve te faze, kaže da ih još uvijek prolazi, te da je to dio egzistencije i opstanka.

Bez obzira na svjetske rezultate koje njegova kompanija postiže, više nego skromno odgovara, da on to ne smatra uspjehom. Zapravo, uspjeh ne mjeri po tome ni koliko firma ima ljudi, ni kakve rezultate postiže.

"Ono što je puno važnije od toga jeste da morate biti sretni, ali konstantno nezadovoljni u smislu da stalno mislite na činjenicu da uvijek može bolje i brže i da nema kraja. A, uspjeh...uspjeh će se mjeriti po onome što ostane poslije nas", poručuje on, ističući da se ujutru ne budi misleći o uspjehu, već šta treba taj dan uraditi da bi išao još više naprijed.

Na pitanje šta bi volio da drugima prenese i da nauče od njega, kaže da bi dao taj odgovor morat će proći još najmanje 10 godina, kada stekne još iskustva ili možda napiše neku knjigu jer sada je u godinama kada se najviše radi i stvara.

Upitan ima li slobodnog vremena, te kako ga najčešće koristi, kaže da je slobodno vrijeme problem definicije.

"Većina smatra da je vrijeme koje provedete na poslu jedno vrijeme, a sve ostalo je slobodno vrijeme...ja ne razmišljam na taj način jer postoje prioriteti. Ja sa porodicom ne provodim slobodno vrijeme, nego provodim ono za mene važno vrijeme, isto ono koje posvećujem poslu. A,  ako me pitate kako provodim vrijeme koje posvećujem samo sebi, odgovor je na skijanju što je porodična tradicija. Tada se isključim od posla i porodično idemo na skijanje", kaže on.

Moto kojim se vodi u životu nema, jer nije od onih koji generaliziraju definiciju uspjeha.

"Jasno je da imamo neke ljude koji su nam uzor i koje želimo da repliciramo, ali puno je bitnije da nađemo svoj moto, da spoznamo sebe, svoje mogućnosti i da onda na personalnom nivou razumijete šta je to što vas pokreće", ističe Cifrić.

U BiH dolazi svakom prilikom i bez obzira na daljinu ne osjeća se isključenim od porodice i prijatelja, kako ovdje tako i u Kini, a dan od 24 sata nekada smatra kratkim da ostvari sve što želi.

S. Bijedić