Drugi sastanak PAR mreže

Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) najavljuje pokretanje svoje regionalne komparativne studije na temu "Metodologije za izradu Strategije reforme javne uprave u zapadnom Balkanu", te održavanje drugog sastanka PAR mreže (Public Administration Reform/Reforma javne uprave), koji će se održati 26. i 27. 01. 2015 u hotelu “Europa” u Sarajevu s početkom u 9. i 30 sati.

Prvi dan događaja će biti posvećen navedenoj studiji, uz prezentacije nacionalnih inputa, diskusiji o tome kako najbolje iskoristiti rezultate istraživanja, te načinu na koji ReSPA može doprinijeti poboljšanju metodologije i sadržaju strategije reforme javne uprave na zapadnom Balkanu. Tema drugog dana najavljenog dvodnevnog događaja će biti nacionalni i regionalni akcioni planovi - u svijetlu SEE 2020 Strategije, te pitanju kako postići sinergiju u cijeloj regiji. Također će se definirati uloga ReSPA u daljnjim aktivnostima vezanim za reformu javne uprave.

Događaj je namjenjen višoj razini službenika u javnoj upravi, koji su u poziciji da utiču na proces donošenja odluka u svojim institucijama. Moderatori događaja će biti renomirani svjetski stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom u odnosnoj oblasti, dok će događaj otvoriti i dati uvodnu riječ Semiha Borovac, koordinatorica za reform javne uprave u BiH i Suad Musić, direktor ReSPAe.

Nakon što se prepoznao značaj dobre kvalitete pružanja usluga i donošenja odluka, kao kamena temeljca jakog sistema javne uprave (PA), ReSPA je pokrenula regionalnu komparativnu studiju "Metodologije za izradu Strategije reforme javne uprave na Zapadnom Balkanu" u julu 2014. godine.

Studija daje pregled najnovijih trendova u zemljama koje se ponose visoko razvijenim sistemom javne uprave (Kanada, Velika Britanija i Irska), kao i primjera dobre prakse koji pružaju analitički okvir za mjerilo. Također, studija predstavlja usporedni prikaz metodologije koja se trenutno koristi za razvoj strategije reforme javne uprave koja se trenutno koristi u svakoj zemlji u regiji, i to na način što opisuje stanje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu (bez prejudiciranja o statusu, a u skladu sa UNSCR 1244 i mišljenjem ICJ o Dekleraciji o nezavisnosti Kosova), Makedonije, Crne Gore i Srbije.

Konačno, studija nudi preporuke, specifične za pojedine zemlje članici, koje imaju za cilj unapređenje postojećih praksi u zemaljama Zapadnog Balkana, koji će poboljšati kvalitetu svakodnevnog života svojih građana, i bolje ih pripremiti za integraciju u EU, prema kojoj svi težimo.